Dostupni linkovi

Sattler: EU pokazala posvećenost evropskoj budućnosti BiH


Johann Sattler
Johann Sattler

Evropska unija je u proteklih 25 godina svojim djelima, kao i riječima, pokazala posvećenost evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, napisao je u svom blogu šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Dodaje da je Bosni i Hercegovini iz EU stigla „ogromna materijalna pomoć, diplomatska podrška, te milijarde eura finansijske pomoći i investicija kako bi se zemlji pomoglo na njenom putu ka prosperitetnoj i sigurnoj budućnosti“.

„Unatoč pandemiji COVID-19, možemo dogovoriti reforme koje su utvrđene u Mišljenju Evropske komisije i osigurati da BiH brže ostvaruje rezultate na svom evropskom putu. Cilj ovih reformi je osigurati puno poštivanje ljudskih prava svih građana BiH, bolje upravljanje javnim uslugama i njihovu veću pristupačnost kao i efikasnost i nepristrasnost pravosuđa. Ovi ciljevi jesu ambiciozni, ali ne i nemogući“, napisao je Sattler.

Naglašava da je na izabranim predstavnicima BiH da poduzmu korake potrebne za napredak ka prosperitetu i, u određenom trenutku, članstvu u EU.

„To je činjenica – izvršne i zakonodavne vlasti odgovorne su za predlaganje, raspravu i usvajanje zakona. U odnosu na ‘97, postoji veća spremnost da se bude pragmatičniji. Mnogi od ovih pomaka su mi se tada činili nedostižni, danas su puno izvjesniji, i vjerujem da mogu biti ostvareni. Znam da ljudi u BiH žele promjene. Trudim se da pomognem da se one i ostvare“, ističe Sattler prisjećajući se svog boravka u BiH 1997. godine u sklopu posmatračke misije tadašnje Evropske zajednice.

Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.

Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunile tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH.

Naime, prema Ustavu ekskluzivna prava kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast data su konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

XS
SM
MD
LG