Na ovom mjestu, jedino je tišina prikladna u suočavanju se razmjerama onoga što se desilo u Srebrenici. Ali i odlučnost da se učini sve što je u ljudskoj moći kako bi spriječili mržnju da pušta svoje korijene, da se širi i pokreće.
Ovako je Specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) Johann Sattler napisao u svom blogu, objavljenom u petak 21. maja.
Sattler podsjeća da je „prije dva dana (19. maja) stajao među bijelim nišanima u Potočarima“ gdje je s kolegama iz EU položio vijenac za žrtve genocida, „pognute glave u znak sjećanja i u tišini“.
“Da bismo spriječili zlo, moramo ga suštinski sagledati i suprostaviti mu se”, navodi Sattler, dodajući da “Činjenice moraju biti dokumentovane, krivci izvedeni pred lice pravde, a sve žrtve identifikovane i ukopane”.
Sattler je istakao kako se proces oporavka mora temeljiti na istini i pravdi, što je nužno i za odavanje počasti stradalima.
“Time se suštinski odbacuje sve što su počinioci zločina nastojali postići. Time se opovrgavaju i oni koji su pokušali da zataškaju zločin, kao i oni koji i danas pokušavaju negirati da se dogodio”, poručio je Sattler u svom blogu.
Sattler ističe i da je Memorijalni centar Srebrenica ključan za sjećanje, istraživanje i edukaciju o genocidu iz 1995. godine te da je njegovo očuvanje od najveće važnosti.
Evropska unija, kako navodi, daje punu podršku naporima Memorijalnog centra i stoga je osigurala sredstva za nedavno proširenje i rehabilitaciju Arhiva, kao i ranije za ispisivanje imena žrtava na Zidu sjećanja u okviru mezarja.
„Ipak, proces oporavka zahtijeva više od praktične pomoći ili izdvajanja finansijskih sredstava. On se prvenstveno dešava u srcima ljudi, što je proces koji je teško kvantificirati, ali još i važnije održati“, napisao je je Sattler.
Sattler je poručio i da je izgradnja boljeg društva jedini istinski način za odavanje počasti ubijenima u Srebrenici, ali i svim drugim stradalima u BiH devedesetih godina.
„Izgradnja društva u kojem građani mogu dostojanstveno živjeti suština je evropskih integracija. Taj proces podrazumijeva odbacivanje straha i mržnje koji su doveli do dešavanja u Srebrenici, kao i odbacivanje zapaljive retorike koja stvara podjelu i proturječi temeljnim evropskim vrijednostima“, napisao je Sattler u svom blogu.
U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od 1.000 nestalih.
Prva presuda za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom je izrečena 2001. godine generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću koji je osuđen na 46 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 35 godina zatvora.
Ratni komandant VRS Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu VRS Radovanu Karadžiću.
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici osuđene su i bivše starješine VRS potpukovnik Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara te Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.
