Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sarajevska Hagada - knjiga koja je preživjela inkviziciju i ratove




Zvjezdan Živković

Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlaže samo četiri puta godišnje, a u utorak je upravo bio taj dan.

Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je priča. Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom i ukrašen minijaturnim slikama na prerađenoj i istančanoj koži, koja ima 142 pergamentska lista, po čemu je jedinstvena u svijetu. Iako autor Hagade nije poznat, gotovo je sigurno da je nastala kao vjenčani poklon, kaže kustosica Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić.

„Jedna od najpoznatijih minijatura koja je prikazana u Hagadi ima dva grba. Na jednom grbu je prikazana ruža, a na drugom krila, dok je na vrhu prikazan vrh Barcelone. Prema postojećim arhivskim dokumentima, u to vrijeme, znači u drugoj polovini 14. stoljeća, u Barceloni su zbilja živjele dvije obitelji sa takvim preizimenima. Za pretpostaviti je da se u jednom trenutku dva člana tih obitelji stupili u brak i da su dobili na poklon jedno ovakvo djelo,“
rekla je Marić.

Mnoge se zanimljive priče vežu uz ovu, više od 500 godina staru Hagadu. Knjiga koja je preživjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u BiH - svjedoči o vremenima u kojima se itekako brinulo o kulturnom bogatstvu, ističe kustosica Marić.

„Dosta poznata je priča koja se vezuje za Drugi svjetski rat: 1941. godine, kada je njemačka vojska ušla u Sarajevo, jedan njemački oficir došao direktno u Zemaljski muzej i zahtijevao da mu se preda Hagada. Tadašnji direktor mu je rekao kako je drugi njemački bvojnik bio neposredno prije njega i odnio je sa sobom. To je užasno hrabro i sumnjam da bi svatko to i napravio,“
kaže ona.

Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti. U Madridu je 1992. godine priređena svjetska izložba. Obilježavalo se 500 godina od progona Jevreja iz Španije.

Organizatori izložbe tražili su Hagadu, međutim, zbog rata u BiH knjiga nije napustila Sarajevo. U tom periodu pojavili su se natpisi u svjetskoj štampi da je Hagada uništena, odnosno da ju je tadašnja Vlada Republike BiH prodala i za iste novce kupila oružje.

Nemjerljivo bogatstvo

Američki senator Joe Lieberman imao je drugu zamisao, pripovijeda naša sagovornica Ana Marić.

„Godine 1995. američki senator Lieberman je javno izjavio kako bi došao u opkoljeno Sarajevo proslaviti Pesah samo ako može uživo vidjeti Hagadu. Vlada RBiH vidjela je to, ustvari, kao dobru priliku da se još jednom skrene pažnja ne samo na Hagadu nego uopće na Sarajevo i na BiH, te su odlučili to napraviti. Nažalost, taj senator nije došao, ali su zato došli novinari iz svih krajeva svijeta,“
priča Marić.

Sarajevska Hagada čuvana je u trezoru Narodne banke sve do kraja rata. Potaknute zahtjevima Jevrejske zajednice u svijetu, Ujedinjene nacije pokrenule su inicijativu za očuvanje ove vrijedne knjige. Tim austrijskih stručnjaka radio je na njenoj restauraciji, dok je UN donirao 50.000 dolara za opremanje specijalne, sef-sobe u kojoj bi Hagada, prvi put u svojoj historiji, bila trajno čuvana i izložena, pojašnjava direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić.

„Veliku ulogu je imao, moram reći, u koordinaciji i u lobiranju Jacques Klein, prvi saradnik visokog predstavnika - i urađena je jedna prostorija po posebnim mjerama, klimatiziranim, bezbjedonosnim, i u noj je izložena Hagada, ali ne samo Hagada nego još i povelje, dokumenti bosanskih kraljeva, originali,“ kaže Busuladžić.

Činjenica je da je uopšte bosanskohercegovačko bogatstvo nemjerljivo. No, pitanje je da li su sadašnje generacije obučene da odlaze u muzeje i njeguju blago koje su im ostavili preci. Svijest je slabo razvijena, ukratko odgovara Busuladžić.

„Nažalost, svijesti te nije nikad previše ni bilo. Nakon rata je, naravno, još mnogo manje. Organizirani, školski dolasci u Zemaljski muzej su više prepušteni inicijativi i svijesti pojedinačno nastavnika i profesora,“
kaže on.

Četiri puta godišnje javno izlaganje Sarajevske Hagade je prilika koja se svakako ne propušta, barem kada govorimo o stranim posjetiocima.

„Nedavno sam pročitala knjigu koja je govorila o Hagadi i onda da se uvjerim u stvarnost originala željela sam pogledati taj original.“
„Kompletno mjesto je veoma interesantno. Istočnoevropsko izdanje turističkog magazina Lonely Planet je preporučilo da se pogleda Hagada - i veoma smo impresionirani.“
„Veoma smo iznenađeni ovom knjigom i muzejom. Knjiga je sjajna i veoma interesantna.“


Sarajevska Hagada je majstorski izvedeno djelo. Stoga predstavlja važan dio cjelokupne, multikulturalne bh. tradicije. I u tome leži njena vrijednost.

Sarajevska Hagada
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:54 0:00
XS
SM
MD
LG