Obilježavanje 6. aprila, Dana Grada Sarajeva
(Fotogalerija: Obilježavanje Dana Grada Sarajeva, 6. april 2011, fotografije: Midhat Poturović)
Selma Boračić
Dan oslobođenja grada Sarajeva, Šesti april, najznačajniji je datum u historiji glavnog grada BiH. Mnogo događaja vezano je uz ovaj datum. Najznačajniji je onaj iz 1945. godine kada je Sarajevo oslobođeno od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata.
„Historijski je to jedan od najznačajnijih datuma i grada Sarajeva i BiH, dan koji po svemu zaslužuje, a to i jeste, da bude cijenjen, uvažen - jer Sarajlije vole svoj grad. Ne daju oni svoj grad i ne daju ovaj dan“, podsjeća predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo Ibro Čomić.
Na Dan oslobođenja grada, 47 godina kasnije, Sarajevo je počelo voditi još jednu bitku. 5. aprila 1992. godine na tadašnjem Vrbanja mostu poginule su prve žrtve rata - Suada Dilberović i Olga Sučić. Potom je nastupila opsada grada koja je trajala 1.425 dana i bila je jedna od najdužih u historiji moder
"Možemo pričati o borbi protiv fašizma - i o pobjedi antifašizma i pobjedi Sarajeva i svih njegovih ljudi, bez obzira koji su, nad tim fašizmom“, kaže član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
„Onaj period sredinom prošlog stoljeća i krajem stoljeća, mislim na dva rata, teška rata koja su pregazila Sarajevo i BiH, zapravo dijele iste vrijednosti. I u jednom i u drugom slučaju mi možemo pričati o borbi protiv fašizma - i o pobjedi antifašizma i pobjedi Sarajeva i svih njegovih ljudi, bez obzira koji su, nad tim fašizmom“, kaže član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Svaki šesti dan mjeseca aprila treba biti dan sjećanje na sve što su grad Sarajevo, ali i njegovi stanovnici proživjeli, smatra fra Luka Markešić.
„To je datum kojega treba čuvati. Isto tako treba uvijek i nadopunjavati nekim novim momentima u čuvanju sjećanja onoga što je bilo dobro u prošlosti. Naravno, i zlo koje smo mi doživljavali u prošlosti nas uvijek potiče da se ponovo ne dogodi“, navodi fra Luka Markešić.
Zanemarivanje tekovina antifašizma
Tekovine i vrijednosti antifašizma nisu prioritet novih generacija, jer o njima malo mogu čuti tokom obrazovog procesa. Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić mišljenja je da većina predstavnika političke scene, ali i intelektualne, zanemaruje suštinske vrijednosti antifašizma.
„Ako se stidimo nečega iza čega je stajao i danas stoji čitav slobodarski svijet, ako se toga stidimo pa gdje smo mi? Kome pripadamo? Na čemu ćemo izgrađivati neku našu budućnost? Mislim da je to alarmantno. Upravo zbog tog zanemarivanja tih tekovina, mislim da se dobrim dijelom i nalazimo ovdje gdje se nalazimo“, kaže profesor Mujkić.
Građanima Sarajeva, zaokupljenim borbom za svakodnevno preživljavanje, nije do slavlja:
„Šesti april je dan grada Sarajeva.“
„Normalan dan, kao i svaki.“
„Dan grada Sarajeva. Više ne znam koliko smisla ima obilježavanje ikakavih datuma. Efemerno je sve kad vidiš da ljudi nemaju šta da jedu.“
„To je dan oslobođenja Sarajeva. Jest nešto u historiji, ali ne vidi se to previše.“
„Oslobođenje Sarajeva – tužno i tragično je to da smo tog istog dana 1992. godine napadnuti.“
Obilježavanje 6. aprila, Dana oslobođenja Sarajeva od fašista i Dana grada počelo je polaganjem cvijeća na najznačajnijim spomenicima žrtvama fašizma i poginulim braniteljima Sarajeva. Dodijeljena su i tradicionalna priznanja SABNOR-a zaslužnim pojedincima i institucijama za afirmaciju ideje antifašizma.
U Narodnom pozorištu, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva uručene su Šestoaprilske nagrade. Laureati ovogodišnje Šestoaprilske nagrade su: akademik Dejan Milošević, upravnica Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo Zilha Šeta, te Hrvatsko narodno vijeće BiH.
Priznanje Počasni građanin Grada Sarajeva pripalo je Sonji Biserko, predsjednici Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.
