Cipele na ulicama Sarajeva kao simbol koraka ubijenih u opsadi grada
Cipele na ulicama Sarajeva kao simbol koraka ubijenih u opsadi grada
Riječ je o projektu "Stazom sjećanja 11 541..." u okviru kojeg je planirana i postavka 11.541 para cipela koje će simbolizovati korake građana Sarajeva koji su ubijeni tokom opsade.
U glavnoj sarajevskoj ulici Ferhadija su poredane cipele.
Riječ je o projektu "Stazom sjećanja 11 541..." koji Memorijalni centar Sarajevo provodi u saradnji sa Gradom Sarajevo, u okviru kojeg je planirana i postavka 11.541 para cipela koje će simbolizovati korake građana Sarajeva koji su ubijeni tokom opsade.
Realizacija projekta traje od 5. marta do 5. aprila.
Iz Memorijalnog centra Sarajevo su pozvali građane ovog grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine da se priključe projektu i doniraju cipele koje simbolizuju ubijene građane opkoljenog Sarajeva.
Cipele građani mogu da doniraju na području svih devet opština Kantona Sarajevo uoči obilježavanja 5. aprila, Dana opsade grada Sarajeva.
"Cilj je da 5. aprila na dostojanstven način odamo počast svim ubijenim građanima, ubijenoj djeci, svim onima koji su ubijeni tokom najduže opsade jednog grada u modernoj istoriji ratovanja", izjavila je Merisa Turković iz Memorijalnog centra Sarajevo.
Realizacija projekta traje od 5. marta do 5. aprila.
Vojska Republike Srpske je počela opsadu Sarajeva 5. aprila 1992. godine.
Glavni grad BiH je bio pod opsadom 1.423 dana i za to vrijeme je ubijeno više od 11.000 ljudi.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra Sarajevo, u ratu je ukupno poginulo više od 97.000 osoba u Bosni i Hercegovini.
Procjena Demografske službe Haškog tužilaštva je da je riječ o broju od 105.000 osoba.
Prema podacima Haškog tribunala, objavljenim na službenoj stranici, za zločine na području Sarajeva pred Sudom BiH osuđeno je deset pripadnika Vojske Republike Srpske.
Na nižim sudovima za zločine na području Sarajeva osuđeno je još najmanje 20 osoba.
Kako je izgledao život pod opsadom u Sarajevu?
1/17"Bilo ih je svih vjera, nije mi bilo bitno koga šišam", stoji između ostalog u ispovijesti Idrizagića uz predmete koje je koristio tokom šišanja, a koji su sada muzejski eksponati i podsjetnik na život pod opsadom.
2/17Upravnik muzeja Alen Leko kazao je za Radio Slobodna Evropa kako se Sarajlije osjećaju zapostavljeno, da se ne priča dovoljno o tome šta su oni sve preživjeli.
3/17Muzejski eksponati su najvećim dijelom lični predmeti preživjelih, a ljude koji su preživjeli opsadu nalazili su i kontaktirali i u prodavnicama, pijacama, restoranima, kafićima.
4/17"Ima mnogo priča koje su čisto intimne, lične i onda su ljudi koji su izgubili svoje najbliže, da li djecu, roditelje, donosili njihove predmete i ispričali kako se to sve desilo, kako su poginuli i kako su oni to sve doživjeli", kaže Alen Leko
5/17Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle.
7/17"Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija", rekao je Alen Leko
8/17Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.
9/17Osim toga, želja im je bila vratiti sjećanje na rad pekara u ratu, pogrebnog društva "Bakije", funkcionisanje tramvaja, rad vatrogasaca i druge pojave iz ratne svakodnevnice.
15/17Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila.
