Šesnaest godina nakon ubistava više od 7.000 srebreničkih muškaraca i
dječaka, Haški tribunal i Sud BiH izrekli su samo jednu pravosnažnu
presudu za genocid. Nepravosnažnim presudama u Haškom tribunalu za zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici do sada je osuđeno 26 osoba na ukupno 445 godina, te dvije doživotne kazne zatvora.
Genocid u Srebrenici nisu mogli počiniti pojedinci jer je taj zločin planiran unaprijed i sistematski, kaže Kada Hotić, koja je 11. jula ove godine pokopala pronađene nekompletne posmrtne ostatke sina.
„Jedna osoba ne može počiniti genocid. Genocid se ne dešava u trenutku. To se ne dešava zbog nekakvih emocija ili ljutine. To se dešava organizovano, planski, unaprijed smišljeno. Prema tome, samo jedna osoba ne može odgovarati. Šta je sa ljudima organizatorima? Šta je sa vojnim vrhom iz Beograda? Šta je sa Akademijom nauka iz Beograda? Šta je sa Pravoslavnom crkvom? Šta je sa mnogim institucijama iz međunarodne zajednice koje su aminovale da dođe do toga?“ pita se Hotić.
Prvu presudu za pomaganje u izvršenju genocida izreklo je Žalbeno vijeće Haškog tribunala Radislavu Krstiću 2004. godine. General Krstić bio je načelnik štaba/zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS-a i prvi je optuženi i osuđeni za genocid u Srebrenici.
Prvostepena presuda od 46 godina zatvora u žalbenom postupku smanjena je na 35. Predsjedavajući Pretresnog vijeća sudija Almiro Rodrigues prilikom izricanja prvostepene presude 2001. godine je rekao:
„Krivi ste za ubijanje hiljada bosanskih muslimana između 10. i 19. jula 1995. Krivi ste za nepojmljive patnje koj su pretrpjeli bosanski muslimani. Stoga ste, generalu Krstiću, krivi za genocid.“
Prva presuda za krivično djelo genocida u Sudu BiH izrečena Miloradu Trbiću, nekadašnjem pomoćniku načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, na 30 godina zatvora.
"Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike. On je svjesno i hotimično omogućio koordinaciju organizovanih likvidacija", stoji u presudi Trbiću.
Repovac: Tragedija se ne može baciti u zasjenak
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida, Haški tribunal je u junu
prošle godine nepravosnažno osudio Ljubišu Bearu, nekadašnjeg načelnika
za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, i Vujadina Popovića, bivšeg
pomoćnika načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a. Izricanje prvostepene presude Ljubiši Beari 10. juna 2010. godine. Sudija Carmel Agius:
„Optuženi Ljubiša Beara, Pretresno vijeće vas proglašava, Ljubiša Beara, krivim tačka 1. genocid, istrebljenje, ubistvo, progon. S obzirom na tešku prirodu počinjenih zločina i vašu ključnu odgovornost za njih, Pretresno vijeć smatra da je jedina odgovarajuća kazna za vas doživotna kazna zatvora.“
Krivicu za ubistva počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo - gdje je po prijekom postupku strijeljano više od 800 ljudi - pred Tribunalom u Hagu priznao je Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a, u martu 1998. godine.
„Poštovani sude, ja sam to morao da radim. Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene sa tim ljudima. Kad sam odbijao da radim, rekli su mi:’Ako ti ih je žao, stani i ti sa njima da i tebe ubijemo’,“ kazao je on.
Erdemović je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora.
Mnogi u BiH koji su izgubili čitave porodice u genocidu u Srebrenici ipak nikada neće dočekati pravdu jer se suđenja odvijaju sporo i dugo traju kako pred Haškim tribunalom tako i u BiH, mišljenja je profesor sarajevskog Univerziteta Hidajet Repovac.
„Očevidno je da se pravda jako sporo zadovoljava i da će mnogi ostati nekažnjeni, a mnogi će ostati trajno ucvijeljeni jer nikada neće dobiti satisfakciju za sve ono što se desilo u Srebrenici, ali i u svim drugim mjestima BiH. Vidite da se političari odnose prema toj tragediji Srebrenice i svih drugih mjesta u BiH kao prema nečemu što je minulo i što treba pominjati, ali što će vremenom izblijediti - kao tuga postepeno izblijedi i zaboravi se. Ali nije to tako. To ne bi smjelo nijednom humanom čovjeku da se desi, da pomisli da tragedija može izblijediti i baciti se u neki zasjenak. I upravo zbog toga mislim da je rad sudova velika hipokrizija, a pogotovu Haškoga trubunala koji svakog zločinca oslovljava sa gospodine“, ocjenjuje Repovac.
Pred Haškim tribunalom se za genocid u Srebrenici sudi Radovanu Karadžiću i Zdravku Tolimiru. Za zločine počinjene u Srebrenici trenutno je u toku suđenje i Momčilu Perišiću, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, čeka početak suđenja pred Haškim tribunalom, gdje će mu se, između ostalog, suditi i za genocid.
Pred Sudom BiH se za genocid i zločine počinjene u Srebrenici trenutno sudi 14-orici optuženih.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
dječaka, Haški tribunal i Sud BiH izrekli su samo jednu pravosnažnu
presudu za genocid. Nepravosnažnim presudama u Haškom tribunalu za zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici do sada je osuđeno 26 osoba na ukupno 445 godina, te dvije doživotne kazne zatvora.
Genocid u Srebrenici nisu mogli počiniti pojedinci jer je taj zločin planiran unaprijed i sistematski, kaže Kada Hotić, koja je 11. jula ove godine pokopala pronađene nekompletne posmrtne ostatke sina.
„Jedna osoba ne može počiniti genocid. Genocid se ne dešava u trenutku. To se ne dešava zbog nekakvih emocija ili ljutine. To se dešava organizovano, planski, unaprijed smišljeno. Prema tome, samo jedna osoba ne može odgovarati. Šta je sa ljudima organizatorima? Šta je sa vojnim vrhom iz Beograda? Šta je sa Akademijom nauka iz Beograda? Šta je sa Pravoslavnom crkvom? Šta je sa mnogim institucijama iz međunarodne zajednice koje su aminovale da dođe do toga?“ pita se Hotić.
Prvu presudu za pomaganje u izvršenju genocida izreklo je Žalbeno vijeće Haškog tribunala Radislavu Krstiću 2004. godine. General Krstić bio je načelnik štaba/zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS-a i prvi je optuženi i osuđeni za genocid u Srebrenici.
Prvostepena presuda od 46 godina zatvora u žalbenom postupku smanjena je na 35. Predsjedavajući Pretresnog vijeća sudija Almiro Rodrigues prilikom izricanja prvostepene presude 2001. godine je rekao:
„Krivi ste za ubijanje hiljada bosanskih muslimana između 10. i 19. jula 1995. Krivi ste za nepojmljive patnje koj su pretrpjeli bosanski muslimani. Stoga ste, generalu Krstiću, krivi za genocid.“
Prva presuda za krivično djelo genocida u Sudu BiH izrečena Miloradu Trbiću, nekadašnjem pomoćniku načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, na 30 godina zatvora.
"Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike. On je svjesno i hotimično omogućio koordinaciju organizovanih likvidacija", stoji u presudi Trbiću.
Repovac: Tragedija se ne može baciti u zasjenak
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida, Haški tribunal je u junu
prošle godine nepravosnažno osudio Ljubišu Bearu, nekadašnjeg načelnika
za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, i Vujadina Popovića, bivšeg
pomoćnika načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a. Izricanje prvostepene presude Ljubiši Beari 10. juna 2010. godine. Sudija Carmel Agius:
„Optuženi Ljubiša Beara, Pretresno vijeće vas proglašava, Ljubiša Beara, krivim tačka 1. genocid, istrebljenje, ubistvo, progon. S obzirom na tešku prirodu počinjenih zločina i vašu ključnu odgovornost za njih, Pretresno vijeć smatra da je jedina odgovarajuća kazna za vas doživotna kazna zatvora.“
Krivicu za ubistva počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo - gdje je po prijekom postupku strijeljano više od 800 ljudi - pred Tribunalom u Hagu priznao je Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a, u martu 1998. godine.
„Poštovani sude, ja sam to morao da radim. Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene sa tim ljudima. Kad sam odbijao da radim, rekli su mi:’Ako ti ih je žao, stani i ti sa njima da i tebe ubijemo’,“ kazao je on.
Erdemović je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora.
Mnogi u BiH koji su izgubili čitave porodice u genocidu u Srebrenici ipak nikada neće dočekati pravdu jer se suđenja odvijaju sporo i dugo traju kako pred Haškim tribunalom tako i u BiH, mišljenja je profesor sarajevskog Univerziteta Hidajet Repovac.
„Očevidno je da se pravda jako sporo zadovoljava i da će mnogi ostati nekažnjeni, a mnogi će ostati trajno ucvijeljeni jer nikada neće dobiti satisfakciju za sve ono što se desilo u Srebrenici, ali i u svim drugim mjestima BiH. Vidite da se političari odnose prema toj tragediji Srebrenice i svih drugih mjesta u BiH kao prema nečemu što je minulo i što treba pominjati, ali što će vremenom izblijediti - kao tuga postepeno izblijedi i zaboravi se. Ali nije to tako. To ne bi smjelo nijednom humanom čovjeku da se desi, da pomisli da tragedija može izblijediti i baciti se u neki zasjenak. I upravo zbog toga mislim da je rad sudova velika hipokrizija, a pogotovu Haškoga trubunala koji svakog zločinca oslovljava sa gospodine“, ocjenjuje Repovac.
Pred Haškim tribunalom se za genocid u Srebrenici sudi Radovanu Karadžiću i Zdravku Tolimiru. Za zločine počinjene u Srebrenici trenutno je u toku suđenje i Momčilu Perišiću, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, čeka početak suđenja pred Haškim tribunalom, gdje će mu se, između ostalog, suditi i za genocid.
Pred Sudom BiH se za genocid i zločine počinjene u Srebrenici trenutno sudi 14-orici optuženih.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
