Dostupni linkovi

Rat i politička nestabilnost verovatno u fokusu samita evropskih lidera u Španiji

Zamak Alhambra u španskom gradu Granada gde će evropski lideri pokušati da se pozabave turbulentnim događajima koji su zahvatili kontinent.
Zamak Alhambra u španskom gradu Granada gde će evropski lideri pokušati da se pozabave turbulentnim događajima koji su zahvatili kontinent.

Evropski lideri okupiće se u četvrtak, 5. oktobra, u jednom od najpoznatijih utočišta mira – španskom dvorcu Alhambra – u pokušaju da nađu rešenja za svoj sve turbulentniji kontinent na kome rat i politička nestabilnost počinju da razbijaju nacije i institucije, piše Asošijetid pres (Associated Press).

Na samit nisu pozvani predsednici Rusije i Belorusije, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko, ali se očekuje da će skoro svi ostali lideri doći u Granadu na jugu Španije da procene stanje mnogih rana nanetih Evropi poslednjih meseci i godina.

"Krize su svuda", rekao je uoči skupa visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel (Josep Borrell).

Bez samita unutar samita

Jedna eskalacija – povezana s dugotrajnim sukobom Azerbejdžana i Jermenije – desila se toliko nedavno da je predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev u poslednjem trenutku odustao od skupa, dok su rasla očekivanja da će mogući samit-unutar samita spojiti ključne igrače i posrednike u krizi oko Nagorno-Karabaha.

Humanitarna tragedija s begom oko 100.000 Jermena iz Nagorno-Karabaha, dela Azerbejdžana s pretežno jermenskim stanovništvom, usledila je posle brutalne vojne operacije prošlog meseca.

Beživotni Nagorno-Karabah nakon egzodusa Armenaca

Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.<br />
<br />
Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
1/8 Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.

Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
2/8 Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.<br />
<br />
Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
3/8 Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.

Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.<br />
<br />
Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon&nbsp;24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
4/8 Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.

Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon 24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.<br />
<br />
Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
5/8 Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.

Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
6/8 Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.<br />
<br />
Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
7/8 Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.

Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Pogled na nekadašnju prijestolnicu&nbsp;Xankendi/Stepanakertu.<br />
<br />
Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za &quot;reintegraciju&quot; etničkih Armenaca ove regije, ističući da je &quot;jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost&quot;.
8/8 Pogled na nekadašnju prijestolnicu Xankendi/Stepanakertu.

Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za "reintegraciju" etničkih Armenaca ove regije, ističući da je "jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost".
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Omer Čelik (Celik), portparol stranke turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), rekao je da je Alijev odlučio da propusti samit jer Ankara nije pozvana da učestvuje na sastanku o Azerbejdžanu i Jermeniji.

Zvaničnici su rekli da će mnogi lideri razgovarati s jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom kako bi pokazali podršku njegovoj vladi dok se bori sa humanitarnom katastrofom i pokušali da odvuku Jerevan iz diplomatskog zagrljaja Moskve.

Pašinjan je rekao da žali što neće biti samita s liderom Azerbejdžana u okviru samita u Granadi i dodao da je verovao da je postojala verovatnoća da se potpiše dokument koji bi označio napredak.

Erdoan, čiju je zemlju potresao samoubilački bombaški napad blizu parlamenta u nedelju u glavnom gradu Ankari, takođe neće doći. Turske vazduhoplovne snage posle bombaškog napada počele su udare na kurdske militante na severu Iraku.

Čelik je rekao da je Erdoan morao da se priprema za vanredni kongres svoje stranke i kritikovao što na mini-samit o Jermeniji i Azerbejdžanu nije predviđeno učešće Erdoana.

"Francuska će prisustvovati, ali naš predsednik neće biti za stolom? Naravno, to nije bilo prihvatljivo za Alijeva i Azerbejdžan", rekao je Čelik. Pariz se smatra saveznikom Jermenije, dok Turska podržava Baku.

Odnos Kosova i Srbije u mnoštvu evropskih pitanja

U svakom slučaju, ograničenja vremena u Granadi verovatno neće omogućiti bitne napretke u sporovima.

Forum Evropske političke zajednice će ipak, i dalje biti retka prilika da lideri rivalskih država, poput Srbije i Kosova budu zajedno u jednoj sali.

Najavljeno je da će na skupu u Granadi učestvovati predsednica Kosova Vjosa Osmani i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Očekuje se da će se pojaviti mnoštvo drugih evropskih pitanja tokom jednodnevnog skupa, koji će biti završeni kraljevskom večerom i obilaskom čuvene mavarske palate Alhambra.

Čuveni arhitektonski dragulj na vrhu brda poznat je po tome da smiruje živce. A u evropskoj politici ovih dana je teško doći do spokojstva, ističe Asošiejtid pres.

Pažnja će takođe biti usmerena na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, za koga se očekuje da će doći iz svoje ratom razorene zemlje kako bi prikupio više podrške i novca od zapadnih saveznika.

Pitanje podrške Ukrajini je dodatno dobilo na značaju pošto je američki Kongres tokom vikenda poslao predsedniku Džou Bajdenu (Joe Biden) zakon o finansiranju savezne vlade, kojim su zaustavljene milijarde dolara za finansiranje ukrajinskih ratnih napora koje Bela kuća energično podržava.

Bajden je u utorak pozvao druge svetske sile da koordiniraju po pitanju Ukrajine u iskazu podrške SAD u trenutku kada značajan deo republikanaca želi da uskrati novac Kijevu dovodeći u pitanje buduću pomoć SAD. Većina evropskih lidera od tada insistira da je njihova podrška Ukrajini nepokolebljiva.

Evropska politička zajednica, smišljena u Evropskoj uniji, u Granadi se imati svoj treći samit za godinu dana. Ovaj forum je zamišljen kao pokušaj da se zemlje, koje još nisu spremne za članstvo u Uniji, drže blisko uključenim u saradnju.

Toliko mnogo zemalja želi članstvo ili što bliži odnos s EU da je i sama Unija u nedoumicu kako može dalje da se povećava, a da se suštinski ne promeni ili primora na promene koje bi omogućile da dalje funkcioniše.

Ta dilema će biti u centru pažnje u petak, drugog dana samita, kada će lideri EU nastaviti razgovore samo u okviru članica Unije.

XS
SM
MD
LG