Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su u sredu telefonom, potvrdili su i Bela kuća i Kijev, dok se diplomatski napori intenziviraju uoči pregovora u Ženevi.
U Švajcarskoj bi u četvrtak sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov trebalo da se sastane sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim savetnikom Džaredom Kušnerom (Jared Kushner).
Očekuje se da će se razgovori u Ženevi fokusirati na "paket prosperiteta" osmišljen za ekonomski oporavak Ukrajine, dok će se istovremeno postaviti temelji za potencijalni trilateralni samit s Rusijom već u martu, rekli su ukrajinski i američki zvaničnici.
Zelenski je na društvenim mrežama posle razgovora naveo da su Tampovi izaslanici učestvovali u diskusiji, koja se u velikoj meri fokusirala na dnevni red predstojeće runde diplomatije.
"Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku da se razgovori prebace na nivo lidera", napisao je Zelenski, dodajući da Tramp "podržava ovaj niz koraka".
On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat".
Teritorija i politička volja
Diplomatski manevri se poklapaju s otrežnjujućom procenom Kijeva u vezi s fundamentalnim jazovima između zaraćenih strana.
Govoreći ranije u utorak pored norveškog premijera Jonasa Gara Stora (Gahr Store), Zelenski je identifikovao "političku volju" i "teritorijalni integritet" kao glavne tačke trenja.
"Problem je u političkoj volji da se zaustavi ovaj rat i pitanje teritorija", rekao je Zelenski.
Iako je priznao želju Trampove administracije za brz završetak sukoba, on je izrazio sumnju da radne grupe nižeg nivoa mogu rešiti najspornija pitanja.
"Nisam siguran da ćemo sutra imati konkretan rezultat... o teritorijama", rekao je on, iznoseći stav da takvi pomaci "moraju biti na nivou lidera".
Mada je Kijev naznačio pragmatičnu spremnost da razmotri prekid neprijateljstava duž trenutnih linija kontrole, zvaničnici naglašavaju da prekid vatre mora biti praćen "čvrstim" bezbednosnim garancijama Vašingtona i evropskih saveznika.
Moskva, međutim, nastavlja da zahteva da Ukrajina odustane od teritorije u istočnoj Donjeckoj oblasti, što Kijev kategorično odbija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nedavno je izrazio sumnju u korisnost samita predsednika Rusije Vladimira Putina i Zelenskog, dovodeći u pitanje da li trenutna pregovaračka pozicija Ukrajine nudi održiv "put napred".
Republikanci ponovo traže Tomahavke za Ukrajinu
Zahtev za povećani pritisak na Kremlju ponovo je dobio na snazi na Kapitol Hilu, gde uticajni republikanski parlamentarci pozivaju Trampovu administraciju da proširi vojnu podršku kao sredstvo za sticanje prednosti za pregovaračkim stolom.
Senator Lindzi Grem (LIndsay Graham) je u utorak pozvao na isporuku krstarećih raketa Tomahavk Ukrajini. On je rekao da je od suštinskog značaja mogućnost napada na fabrike dronova i raketa duboko unutar ruske teritorije, tvrdeći da "u ovom trenutku Putin nije ozbiljan u vezi s okončanjem rata".
To mišljenje je odrazio i republikanski senator Džeri Moran (Jerry), koji je rusku invaziju opisao kao "strateški neuspeh" definisan masovnim žrtvama. Moran se pridružio pozivu za Tomahavke i pooštravanje sankcija, insistirajući da Moskvi ne treba dozvoliti da proglasi pobedu "ni na bojnom polju ni za pregovaračkim stolom".
Član Predstavničkog doma Don Bejkon (Bacon) iz Republikanske partije je na Američkom savetu za spoljnu politiku u sredu predstavio takvu podršku kao pitanje globalnog presedana.
On je izneo argument da je obezbeđivanje preciznog oružja dugog dometa i "razornih" sankcija neophodno kako bi se pokazalo da SAD neće tolerisati "nasilno osvajanje teritorije".
Proboj i dalje nedostižan
Uprkos višestrukim sastancima ukrajinskih, ruskih i američkih zvaničnika ove godine, definitivan proboj i dalje je nedostižan.
Iako su visoki američki zvaničnici privatno naznačili želju da se održi diplomatski zamah, i dalje se između zahteva Kijeva za bezbednošću i zahteva Moskve za teritorijom nalazi veliki jaz.
Zelenski je izrazio spremnost da se sastane s Putinom na neutralnom terenu, ali će uspeh takvog susreta verovatno zavisiti od ishoda pregovora u Ženevi i predložene trilateralne runde u martu.
Dok rat ulazi u svoju petu godinu, i dalje se paralelno odvijaju diplomatija i intenzivne borbe.
Da li kombinovani uticaj međunarodnog pritiska i obnovljeni pregovori mogu konačno pomeriti putanju sukoba ostaje ključno pitanje trenutnog diplomatskog napora.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.