Američki državni sekretar Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održali su još jedan krug pregovora u Ženevi tokom kojeg je malo napretka postignuto u nastojanju ublažavanja tenzija pojačanih zbog zabrinutosti da će Rusija napasti Ukrajinu uprkos upozorenjima Zapada o teškim posljedicama. Ipak, pregovori su navodno pomoglo da se otvori put ka razumijevanju međusobnih briga.
Obojica diplomata rekli su da su razgovori bili iskreni i da su im dali nadu za više diplomatije o ukrajinskoj krizi.
“Nismo očekivali da će se danas dogoditi neki veliki pomaci, ali vjerujem da smo sada na jasnom putu u smislu razumijevanja briga koje obje strane imaju kao i međusobnih stavova”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka.
Blinken je također rekao da će se Moskva suočiti sa “brzim, oštrim i ujedinjenim odgovorom” ako napadne Ukrajinu. Dodao je i da je Washington pristao dati pisane komentare Rusiji nakon što je Moskva zatražila sigurnosne garancije, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće biti puštena u NATO.
“Bili smo jasni: ako se bilo koje ruske snage pomjere preko granice Ukrajine, to je obnovljena invazija. Naići će na brz, ozbiljan i ujedinjen odgovor Sjedinjenih Država, naših država i partnera i saveznika”, rekao je Blinken nakon pregovora u Ženevi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je nakon sastanka da će Moskva razumjeti jesu li razgovori o njezinim sveobuhvatnim sigurnosnim zahtjevima na pravom putu nakon što na njih dobije pismeni odgovor od Sjedinjenih Država.
U komentarima nakon sastanka Lavrov je rekao da se nada da će se “emocije smanjiti” nakon “iskrenih” razgovora sa Sjedinjenim Državama koji su bili “otvoreni” i “korisni” iako na pregovorima nije bilo pomaka.
Do razgovora između najviših diplomata došlo je nakon neuspjeha da se premoste duboke podjele između Zapada i Moskve po pitanjima sigurnosti u istočnoj Evropi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da ne očekuje napredak od pregovora, ali da želi čuti konkretan odgovor na sigurnosne zahtjeve Moskve.
“Naši prijedlozi su iznimno konkretni i čekamo jednako konkretne odgovore”, rekao je Lavrov.
Prije samog održavanja sastanka Blinken je rekao da Sjedinjene Države ne očekuju da će tokom sastanka razriješiti svoje nesuglasice sa Rusijom oko Ukrajine, ali se nadaju provjeri da li je diplomatija i dalje održiva opcija.
“Ovo je kritičan momenat. U pravu ste: ne očekujemo da ćemo danas ovdje riješiti naše razlike”, rekao je ranije američki državni sekretar.
“Ali nadam se i očekujem da možemo testirati da li put dijaloga, diplomatije, ostaje otvoren. Predani smo tom putu, mirnom rješavanju naših razlika i nadam se da ćemo testirati taj prijedlog danas”, dodao je on, prenosi Reuters.
Rusija ima desetinu hiljada vojnika na svojim granicama s Ukrajinom, a zapadne države strahuju da Moskva planira novi napad na zemlju koju je napala 2014. kako bi pripojila poluotok Krim.
Rusija poriče da planira napad, ali kaže da bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako se ne ispuni njihov popis zahtjeva, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu.
Moskva već podržava separatističke borce u tekućem ratu na istoku Ukrajine koji je odneo više od 13.200 života od 2014. godine, iste godine kada je nezakonito anektirala Krim.
Ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je 21. januara da Rusija aktivno regrutira "plaćenike" i šalje ih na intenzivnu obuku u područja istočne Ukrajine koja drže separatisti.
Ruska oklopna vozila otkrivena u blizini Ukrajine
Rusija poriče planiranje invazije, iako pojačava ratobornu retoriku i traži listu sigurnosnih garancija.
Moskva je takođe ljuta zbog vojne podrške Zapada Ukrajini.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je 21. januara na svojoj stranici odgovore na pitanja novinara primljena na konferenciji za novinare sedam dana ranije o ruskoj diplomaciji prošle godine.
U jednom od odgovora ministarstva navodi se da Rusija traži "korake u cilju obnove konfiguracije iz 1997. onih zemalja koje u to vrijeme nisu bile članice NATO-a, a to uključuje i Bugarsku i Rumuniju".
Washington i njegovi saveznici rekli su da većina ruskih zahtjeva nisu opcija.
Zapad je ponovio da želi diplomatiju, ali sa učvršćenim pozicijama na obje strane, serija razgovora između zapadnih i ruskih zvaničnika u Ženevi, Briselu i Beču prošle sedmice nije donijela nikakav napredak.
Američki predsjednik Joe Biden je 19. januara naveo predviđanje da će njegov kolega Vladimir Putin vjerovatno „preći“ na Ukrajinu i rekao da bi svaki vojni sukob bio „katastrofa za Rusiju“, koji će imati ogromnu ljudsku, ekonomsku i političku cijenu za Moskvu.
U Berlinu se Blinken sastao sa najvišim diplomatama iz Britanije, Francuske i Njemačke kako bi razgovarali o prijetnji potencijalne ruske invazije na Ukrajinu i "brzom, oštrom odgovoru“ koji bi to izazvalo od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. Blinken se sastao sa ukrajinskim predsjednikom i drugim najvišim zvaničnicima u Kijevu dan ranije.
Washington i njegovi saveznici su više puta upozoravali Rusiju da će platiti "visoku cijenu“ ekonomskih i političkih sankcija ukoliko napadne Ukrajinu, ali je bilo izvjesne zabune oko toga kako bi te mjere izgledale.
Ali, želeći da pokaže jedinstvo, Blinken je naglasio da su Washington i njegovi partneri bili ujedinjeni, napominjući da su američke diplomate održale više od 100 sastanaka sa saveznicima poslednjih sedmica "kako bi osigurali da govorimo i djelujemo zajedno kada je Rusija u pitanju."
