Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novembarski izbori test za Trampov drugi mandat?


Ilustracija

U Sjedinjenim Državama se 6. novembra održavaju izbori na kojima će demokrate pokušati preuzeti kontrolu nad Senatom ili Predstavničkim domom nakon dvije godine republikanske vladavine u Kongresu i Bijeloj kući.

Svjetski mediji analiziraju pojedine utrke i kandidate, promjene u retorici, kao i utjecaju rezultata ovih izbora na eventualni reizbor američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Republikanac koji je promijenio mišljenje o oružju

BBC donosi priču o republikancu Filu Skotu (Phil Scott) koji je bio jedan od najpopularnijih guvernera u Americi, spreman za ugodan ponovni izbor u novembru.

"Zatim, nakon što je policija u Vermontu otkrila moguću pucnjavu u školi, odlučio je da podrži oštriji Zakon za kontrolu naoružanja- i ušao je u politički vrtlog“, ističe BBC, i prenosi Skotove riječi:

"Šesnaestog februara, bio sam u mojoj kancelariji pripremajući se za dan koji je slijedio, kada se sve promijenilo".

BBC objašnjava da on govori o jutru kada je dobio informaciju o hapšenju 18 godišnjeg Džeka Savijera (Jack Savier), za kojeg su predstavnici zakona rekli da je usred planiranja masovne pucnjave u srednjoj školi u Fair Havenu, malom gradu u zapadnom dijelu države.

„Šta se promijenilo? Vermont je podigao starosnu granicu za kupovinu vatrenog oružja bez prethodnog pohađanja kursa za sigurnost sa 18 na 21 godine. On je ograničio broj metaka koji magacini oružja mogu legalno držati na 15 za pištolje i 10 za puške.“

BBC dodaje da Skot, kao republikanac u svom prvom mandatu nije djelovao kao čovjek koji će predvoditi optužbe.

"Skot se kandiduje za ponovni izbor u novembru, a kancelarija je štab za njegovu kampanju. Međutim, jedina indikacija je mali znak u zadnjem prozoru objekta koji dijeli sa centrom za sluh i očnim ljekarima."

U tekstu se ističe da je prema istraživanju "Morning Consulta" koje je rađeno prije Skotove podrške za kontrolu oružja, on bio jedan od najpopularnijih guvernera u državi, sa 44 posto podrške. Do ljeta, njegova podrška je pala na pet posto.

"Rasprostranjena" antimuslimanska retorika

Kongresni izbori 2018. godini doveli su do dramatičnog porasta antimuslimanske retorike, otkrio je novi izvještaj, jer su političke kampanje ohrabrene izborom Trampa u Bijelu kuću, piše Gardijan (The Guardian).

"Podaci pokazuju dubinu anti-muslimanskih poruka prije glasanja 6. novembra, kao odjek taktike koja pokušava da rasplamsa strah oko imigranata i ljudi s drugačijom bojom kože“, ističe britanski dnevnik i prenosi izjavu Skota Simpsona (Scott Simpson), direktora organizacije "Muslimanski advokati“, koji kaže:

"Vidjeli smo anti-muslimanske kandidate koji djeluju u svakom regionu...To smo vidjeli i u slobodnim i u konzervativnim mjestima.“

Gardijan piše i da su teorije zavjere usmjerene na muslimane sve više ušle u politički mainstream.

"Većina kandidata koji se otvoreno bore protiv muslimana -- 64 posto njih -- ili su izabrani ili imenovani zvaničnici ili mogu da se pohvale sa predsjedničkom podrškom. Više od trećine tvrdi da su muslimani po prirodi nasilni ili predstavljaju neposrednu prijetnju i propagira se postojanje muslimanske zavjere za preuzimanje zajednice ili infiltriranje u vladu," piše londonski dnevnik.

"Nešto manje od trećine ispitanih kandidata pozvalo je na uskraćivanje osnovnih prava muslimanima ili izjavilo da islam nije religija“, prenosi list i objašnjava da mnogi takvi napadi odražavaju retoriku koju su koristili Tramp i ostali kandidati za predsjednika 2016. godine.

Demokrate prijete Trampovom zahvatu na Velikim jezerima

Rojtersov (Reuters) Džejms Olifant (James Oliphant) piše da su prije dvije godine Ohajo i druge države u bivšim industrijskim jezgrima u području Velikih jezera katapultirale Trampa u Bijelu kuću.

"Danas, uoči posljednje etape prije kongresnih izbora, pokazuju da Trampizam ima svoje granice jer demokrate stječu iznenađujuće dobitke u trkama širom regiona, prema anketama javnog mnijenja.“

Olifant navodi da sve to sugeriše da republikanska nada da je Tramp transformisao industrijski Srednji Zapad u za njega prijateljsku zemlju može biti izgubljena.

"S druge strane, izbori 6. novembra, na kojima će se odlučiti koja stranka kontroliše Senat i Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država, će imati posljedice za ponovni Trampov izbor za 2020. godinu.

Razlozi zbog kojih demokrate sada imaju prednost u ovim državama su složeni i prevazilaze Trampovu poziciju, kažu partijski izvori i analitičari. To je mješavina istorijskih srednjoročnih izbornih trendova, poznatih demokratskih kandidata s pouzdanim izbornim grupama s kojima se suočavaju slabiji republikanski protivnici, entuzijazam među demokratskim biračima, produbljivanje zabrinutosti o pitanjima kao što je zdravstvena zaštita, i neka vrsta otpora protiv predsjednika.“

Rojtersov kolumnista ističe i da demokrate moraju da preuzmu ukupno dva mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad Senatom i 23 mjesta da bi preuzeli kontrolu nad Domom, što se prema kladioničarima smatra izglednijim.

"Uzimanje bilo kojeg doma, ugrozilo bi veliki dio Trampovog plana,“ zaključuje Olifant.

Kandidati koji mogu donijeti povratak kontrole Zastupničkog doma

Demokrati u New Yorku i New Jerseyju smatraju da će, u slučaju da osvoje svoje utrke, u Kongres vratiti mogućnost donošenja dobrih odluka, piše Njujork tajms (The New York Times).

Kako predsjednik s malo poštovanja prema demokratiji ipak će imati neka ograničenja u svojoj vlasti, čak i neki doživotni članovi njegove stranke pozivaju na pobjedu demokrata na kongresnim izborima, kako bi se republikancima uskratila kontinuirana kontrola svih triju grana vlasti i oba doma Kongresa, piše Tajms.

"To je zastrašujući trenutak. Strana vlada sistemski iskorištava podjele koje predsjednik Tramp produbljuje, potičući strah od migranata i muslimana, ljutnju žena i mržnju prema Afroamerikancima. Oduševljeni plijenom desničarskog programa za koji su im donatori dobro platili, republikanski političari zatvaraju oči jer gospodin Tramp potkopava istragu specijalnog savjetnika o njegovim sumnjivim aktivnostima. Pozdravljaju fanatike koji vole Trampa, a koje su svojevremeno izbjegavali."

Imajući to na umu, bilo bi lako reći "Glasajte demokratski" prilikom razmatranja kampanje u New Yorku i New Jerseyju. No, u šest utrka koje mogu pomoći u određivanju kontrole nad zastupničkim domom, moguće je podržati kandidate ne samo zbog stranačke pripadnosti, već i zbog njihovih stajališta o pitanjima koja su važna u okruzima za koje se nadaju da će predstavljati.

Država treba predstavnike u Kongresu koji će djelovati protiv korupcije u Trampovoj administraciji i raditi na zakonskim propisima za pružanje zdravstvene zaštite, javnih usluga i radnih mjesta za Amerikance, za razliku od poreznih olakšica za milionere.

Ko je Elena Husjajnova?

Ministarstvo pravde SAD-a optužilo je jednu Ruskinju za zavjeru zbog navodnog pokušaja miješanja u američki politički sistem i utjecaja na kongresne izbore 2018. godine, piše Njuzvik (Newsweek).

Tužitelji tvrde da je 44-godišnja Elena Husjajnova upravljala sredstvima za projekt "Lahta" čiji je cilj bio "posijati nesuglasice u američkom političkom sistemu" širenjem netačnih informacija o spornim političkim pitanjima kao što su imigracije, kontrola oružja i odavanje počasti nacionalnoj himni tokom sportskih događaja.

"Ovaj slučaj služi kao snažan podsjetnik svim Amerikancima: Naši strani protivnici nastavljaju s naporima da se miješaju u našu demokratiju stvaranjem društvene i političke podjele, širenjem nepovjerenja u naš politički sistem i zagovaraju potporu ili poraz pojedinih političkih kandidata" rekao je direktor FBI Kristofer Vrej (Christopher Wray).

Dužnosnici su također upozoravali na izbornu umiješanost zemalja poput Kine i Irana, ali do sada nije bilo nikakvih dokaza o naporima poput onih koje je provela Rusija.

Međutim, neki stručnjaci sumnjaju u tvrdnje Trampove administracije da Kina pokušava utjecati na izbore, stoji u tekstu.

XS
SM
MD
LG