Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ruski muzeji uznemireni zbog "patriotskog obrazovanja"


Veterani iz Drugog svjetskog rata dodiruju bistu sovjetskog lidera Josifa Staljina u Centralnom muzeju Velikog Patriotskog rata u Moskvi. (arhiva)

Krajem prošlog mjeseca, ruski ministar kulture Vladimir Medinski izazvao je uzbunu među poklonicima kulture kada je poslao pismo regionalnim upravama u kojem im nalaže da muzeje u svojoj nadležnosti usklade sa "prioritetima države", piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Državna novinska agencija TASS izvijestila je o tom pismu i citirala paragraf u kojem Medinski zapovijeda regionalnim zvaničnicima da posebnu pažnju posvete "utjelovljenju [državnih prioriteta] na izložbama o najvažnijim događajima u historiji moderne Rusije".

Prema izvještaju TASS-a, lokalnim zvaničnicima je naloženo da izvijeste o napretku u njihovom radu do 30. aprila.

Medinski je bio vodeća figura u naporima Kremlja na veličanju ruske imperijalne i sovjetske prošlosti, uključujući i ono što izgleda kao umanjivanje zločina kako bi se suprotstavilo onome za što predsjednik Vladimir Putin kaže da je "prekomjerna demonizacija" u "napadu" na Sovjetski Savez i Rusiju.

Ruski ministar kulture Vladimir Medinski
Ruski ministar kulture Vladimir Medinski

Vladislav Kononov, direktor Odjela za muzeje u Ministarstvu kulture, izjavio je za TASS da je naredba Medinskog bila motivirana činjenicom da su posjeti muzejima širom zemlje u porastu.

"Svi vidimo redove na ulazima, odnosno porast posjeta muzejima, kao i pojačanu pažnju javnosti za muzeje", rekao je Kononov. "To važi ne samo za federalne muzeje, već i za regionalne i općinske."

On je dodao: "Želimo da pojasnimo regionalnim zvaničnicima da muzeji na njihovoj teritoriji nisu neka vrsta atavizma, već važne društvene institucije koje se mogu i moraju koristiti za važne funkcije u oblasti nastave i patriotskog obrazovanja."

Oštra diskusija

Izvještaj je izazvao oštru diskusiju u zatvorenim grupama na društvenim medijima koje su posjećivali muzejski radnici i oni koji ih podržavaju. U mnogim komentarima se nagađalo da vlada predsjednika Vladimira Putina namjerava "politizirati muzeje, sa svime što to podrazumijeva".

Kada je jedan komentator pitao šta bi muzeji trebalo da promovišu, drugi se našalio: "Vjerovatno ‘koga’?" -- nagovještavajući kako je moguće da će muzeji biti prisiljeni da veličaju Putina. Drugi se žalio da će muzeji biti vođeni "stavovima vlade, a ne naukom".

Jedan se pitao hoće li Centralni muzej oružanih snaga u Moskvi uskoro izlagati "baš taj Buk", što se odnosi na ruski protivvazdušni sistem za koji se vjeruje da je korišten u rušenju putničkog aviona "Maleža Erlajns" (Malaysia Airlines) iznad teritorije pod kontrolom separatista u istočnoj Ukrajini u julu 2014. godine, kada je nastradalo svih 298 putnika i članova posade.

Oni ukazuju na vodeći projekat Ministarstva kulture u Rusiji - Moja historija - izgradnja 19 historijskih tematskih parkova u kojima će "svaki posjetilac osjećati solidarnost s događajima hiljadugodišnje historije svoje domovine", kako se navodi na sajtu projekta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sa učesnicima proslave obilježavanja Staljingradske bitke tokom posjete muzeju Rusija - Moja Historija u Volgogradu u februaru 2018. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sa učesnicima proslave obilježavanja Staljingradske bitke tokom posjete muzeju Rusija - Moja Historija u Volgogradu u februaru 2018. godine.

U akademskim krugovima projekat je naširoko kritikovan kao tendenciozan i sklon greškama. Ipak, Ministarstvo kulture ga promoviše u svakoj prilici.

Muzejski radnici također ističu da je 41-godišnji Kononov, prije nego što je u junu pristupio Ministarstvu kulture, bio izvršni direktor Ruskog vojno-historijskog društva (RVIO).

Iako nominalno nevladina organizacija, RVIO je osnovao Medinski i ima veoma bliske veze s Ministarstvom kulture. Historičari su, međutim, često kritikovali projekte društva kao neakademske.

Kao šef RVIO, Kononov je 2018. godine potpisao sporazum o saradnji s ruskim Ministarstvom vanjskih poslova u cilju "koordinacije zajedničkih napora vlade i društva u očuvanju ruskog vojno-historijskog naslijeđa u raznim drugim zemljama", navodi državni vojni TV kanal Zvezda.

'Neprikladni nosioci historijskog sjećanja'

Mnogi komentari se pozivaju na tridesete godine prošlog stoljeća, kada su vlasti diktatora Josifa Staljina nametnule strogu kontrolu nad svim sovjetskim muzejima, a mnogi naučnici i historičari bili su potisnuti kao "neprikladni nosioci historijskog sjećanja", ili 1970-ih kada su se muzejski radnici preuređivali izložbe kao odgovor na upite ili naredbe Komunističke partije ili vlade.

Irina Velikanova, direktorica Muzeja savremene historije u Moskvi (bivši Muzej revolucije na Crvenom trgu), u članku objavljenom na internet stranici ministarstva ponudila je pomoć regionalnim muzejima u ispunjavanju uputa Ministarstva kulture.

"Muzej savremene historije spreman je da postane metodološki centar koji pruža pomoć regionalnim muzejima u stvaranju visokokvalitetnih, modernih izložbi koje pokrivaju najnoviji period ruske historije", rekla je ona.

U članku se pozitivno ocjenjuje izložba muzeja o proteklih 30 godina, uz napomenu da ona, između ostalog, uključuje fudbalsku loptu koju su potpisali članovi ruske reprezentacije koja je sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji i olovka kojom je Putin potpisao dokument o aneksiji ukrajinskog regiona Krim 2014. godine.

"Naš narod se uglavnom ne sjeća i ne poznaje historiju s početka i sredine 20. stoljeća, a često i ne zna o događajima u našoj historiji od kraja 1980-ih do 2000-ih", rekla je ona ukazujući kako u nedavnom istraživanju 74 posto ispitanika nije bilo u stanju da imenuje Mihaila Gorbačova kao prvog i jedinog predsjednika Sovjetskog Saveza.

Instalacija pod nazivom Posljednja večera Andreja Filipova u ruskom muzeju.
Instalacija pod nazivom Posljednja večera Andreja Filipova u ruskom muzeju.

Ana Gorskaja, direktorica naučnih i obrazovnih programa Muzeja historije umjetnosti "Murom" u Vladimirskoj oblasti, izjavila je za RSE da je fokus vlade na savremenu historiju problematičan za muzeje.

"Govoreći kao historičar obrazovanja, mogu reći da za muzeje može biti prilično komplikovano da tretiraju savremenu historiju", rekla je Gorskaja. "Moderna vremena su više oblast za politikologe nego za historičare. Historičari treba da gledaju na događaje s određene distance, a za to je potrebno vrijeme. Tek tada nastaje mogućnost pravljenja historijskih sudova. Zato mislim da možda nije dobra ideja požurivati s pravljenjem izložbi do današnjih dana”.

Gorskaja je rekla da je rok do 30. aprila bio zbunjujući.

"Do trenutka kada pismo stigne iz kabineta guvernera u odjeljenje za kulturu, a zatim se raspodijeli među različitim institucijama, vrijeme će isteći", rekla je ona. "Definitivno nema vremena za promjenu bilo kakvih izložbi. Mislim da ministarstvo to razumije i oni, najvjerojatnije, samo pokušavaju izvršiti neku vrstu praćenja stanja stvari u muzejima u pokrajinama."

XS
SM
MD
LG