RFE/RL dopisnik: Rikard Jozwiak iz Brisela , prevela: Biljana Jovićević
Rusija nije zadovoljana s novom regulativom Evropske unije za energetsku industriju koja bi mogla smanjiti dominaciju koju uživaju divovi poput Gazproma.
Nova politika Evropske unija u oblasti energetike usmjerena na sprječavanje ukorijenjenih energetskih monopola koji dominaruju na tržištu. Rusija zbog toga bijesno manevriše iza scene kako bi provjerili da su ove mjere „propusne“.
Tokom posjete Briselu u februaru, ruski premijer Vladimir Putin iznio je svoje primjedbe na promjene, poznate kao "treći evropski energetski paket" nazivajući ih konfiskatorskim uz tvrdnje da će uzrokovati povećanje cijene za potrošače.
Moskva se posebno protivi odredbi koja zahtijeva "razdvajanja", a koja propisuje da energetske kompanije koje posluju u Evropi moraju odvojiti proizvodnu stranu svog poslovanje iz svoje distribucijske mreže.
Evropska komisija kaže da je otkrila dokaze raširenog antikonkurentnskog ponašanja među integrisanim energetskim divovima, uključujući i uskraćivanje trećoj strani pristup do naftovoda.
Vladimir Chizov, ruski ambasador u EU, kaže za RFE/RL da je Moskva u redovnom kontaktu s Evropskom komisijom oko energetskog paketa, koji je stupio na snagu 1. aprila.
Komesar EU za energetiku Ginter Etinger razgovara sa medijima u sedištu Evropske komisije u Briselu, 15. mart 2011.On kaže da zakon sadrži dovoljno dvosmislenosti koji će dopustiti ruskim kompanijama, kao što je državavni gasni div Gazprom, da budu u stanju da zaštitite svoje interese:
"Treći energetski paket koji je postao zakon u Europskoj uniji, iako je složen dokument, sadrži određeni stepen i prostor za manevrisanje", kaže on.
Najznačajnija kontroverza oko "trećeg energetskog paketa" je to što je dio dugogodišnjeg "teškog rata" između Rusije i EU oko energetske politike.
Sa svojim velikim rezervama nafte i gasa i opsežnim naftovodnim sistemom, Moskva je dugo bila ključni igrač za energiju na kontinentu.
Rusija obezbjeđuje 45 procenata snadbijvanja gasa za EU, te je uživala bliske veze s najvažnijim evropskim državama poput Njemačke.
Rusija pokazala volju za razgovorom
No, novije članice EU u istočnoj Evropi, vrlo su oprezne zbog pretjerano velikog uticaja koje imaju i kompanije pod ruskom državnom kontrolom poput Gazproma, pa su dugo insistirale na uspostavi jedinstvenog energetskog tržišta s jakim propisima.
Treći energetski paket je ključni dio tih napora.
No Rusija, koji je vješt u igranju na podjelama unutar same EU, već je osigurala izuzeća od novih pravila za dva offshore plana za gasovod Sjeverni tok, zajednički projekat s Njemačkom, koji će voditi ruski gas u zapadnu Evropu.
Osim toga, zbog složenosti novog energetskog zakonodavstva , komesar EU za energetiku, Gunther Oettinger, je odložio planove za preduzimanje pravne akcije protiv država članica koje ne sprovode nova pravila.
Prema zakonu, države članice mogu koristiti različite metode razdvajanja proizvodnje i distribucionih jedinica.
Evropskoj komisiji je poželjna opcija, pod nazivom "vlasničko razdvajanje", koja bi zahtijevala da kompanije koje posjeduju i proizvodnju i distribuciju moraju prodati jedno ili drugo.
Ovu opciju takođe preferiraju neke nove države članice, kao što su Litvanija, koja se nada da će se time ograničiti uticaj Rusije.
Rusija i glavne članice EU, Francuska i Njemačka protive se ovom obliku razdvajanja.
Te zemlje, od kojih sve imaju velike energetske konglomerate, umjesto toga predlažu opciju koja omogućava kompanijama da zadrže formalno vlasništvo nad proizvodnjom i distribucijom, a odustajanje od kontrole nad njihovim dnevnim menadžmentom (dan-to-day) .
Treća mogućnost daje energetskim kompanijama da zadrže vlasništvo, ali ih stavlja pod jaki spoljni nadzor.
Na sastanku s Oettinger u februaru tokom Putinove posjete Briselu, ruski ministar energetike Sergej Shmatko navodno je predstavio "popis želja", izuzeća i pravnih pojašnjenja.
Jedan zvaničnik blizak raspravi, rekao je za RFE/RL da je Oettinger pokazao "opštu volju za razgovor", a vjeruje se i da bi "neke promjene " u paketu mogle biti moguće.
No, portparolka Oettingera , Marlene Holzner, kaže da, i pored toga što evropski dužnosnici imaju bliske i redovne kontakte s ruskom vladom, promjene EU energetskih zakona nijesu na stolu za pregovore.
"Ne, ne govorimo o promjeni zakona uopšte. Naši zakoni su potvrđeni i oni su rezultat dugog demokratskog procesa u kojem ih je Komisija predložila Europskom parlamentu. Takođe, države članica Savjeta su ga odobrile", kaže ona.
Show i stvarna politika
Holzner je rekla da Shmatko nije došao s "popisom želja", nego s pitanjima o energetskom paketu. Dodala je, međutim, da postoji prostor za raspravu o izuzećima.
"Postoji neki prostor za manevar unutar zakona. To je moguće pod određenim uslovima, napraviti iznimke i to se može ispitati, ali samo u vrlo konkretnim slučajevima i to je takođe ono o čemu možemo razgovarati", naglašava Holzner.
Aleksandar Gruško (prvi sleva), zamenik ministra inostranih poslova, Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova, i Vladimir Chizov, šef misije Rusije u EU u sedištu Savetu Evrope u Briselu, 03. novembar 2006.Nacionalni regulatori, na primjer, mogu zatražiti od Evropske komisije izuzeće za određene kompanije. No, čak i ako je odobrena, treće strane i dalje moraju imati pristup kompaniji kada je u pitanju provjera sposobnosti distribucije, pod uslovom da plate konkurentne tržišne kamatne stope.
Rusija, u međuvremenu, vjerovatno nema namjeru da prestane sa lobiranjem.
Opravdavajući upornost Moskve, Chizov kaže da je gasni sektor različit od ostalih poslova i da EU to nije uzela u obzir, što je greška.
"Zamislite neka ruska kompanija sama ili u saradnji s evropskim kompanijama, kao što je slučaj u mnogim drugim instancama , razvija i naftu i gas. Na to se troši novac. Kompanija takođe troši i drugi ogroman novac na izgradnju gasovoda i samo otkrijete da EU traži da se trećoj strani omogući ulazak u njihov projekat. Ali, gdje da nađete treću stranu? Oni nisu tamo gore na naftnom polju. Oni ne sjede ni na vrhu gasovoda. Tako da je jedina opcija za njih da se pridruže, da koriste ove klauzule da se uključuje ... nizvodno, u distribucijiski dio projekta i ... to znači dati novac za ništa, da to blago kažemo", naglašava on.
Jedan zvaničnik Evropske komisije, u međuvremenu, kaže za RFE/RL da će uprkos gunđanju, Moskva prihvatiti nova pravila na kraju.
"Putin je napravio veliki show kada je došao u Brisel, ali svi znaju da je to igra koja se mora igrati za svoje navijače. To je različito u odnosu na stvarnu političku raspravu iza zatvorenih vrata", rekao je taj zvaničnik .
Rusija nije zadovoljana s novom regulativom Evropske unije za energetsku industriju koja bi mogla smanjiti dominaciju koju uživaju divovi poput Gazproma.
Nova politika Evropske unija u oblasti energetike usmjerena na sprječavanje ukorijenjenih energetskih monopola koji dominaruju na tržištu. Rusija zbog toga bijesno manevriše iza scene kako bi provjerili da su ove mjere „propusne“.
Tokom posjete Briselu u februaru, ruski premijer Vladimir Putin iznio je svoje primjedbe na promjene, poznate kao "treći evropski energetski paket" nazivajući ih konfiskatorskim uz tvrdnje da će uzrokovati povećanje cijene za potrošače.
Moskva se posebno protivi odredbi koja zahtijeva "razdvajanja", a koja propisuje da energetske kompanije koje posluju u Evropi moraju odvojiti proizvodnu stranu svog poslovanje iz svoje distribucijske mreže.
Evropska komisija kaže da je otkrila dokaze raširenog antikonkurentnskog ponašanja među integrisanim energetskim divovima, uključujući i uskraćivanje trećoj strani pristup do naftovoda.
Vladimir Chizov, ruski ambasador u EU, kaže za RFE/RL da je Moskva u redovnom kontaktu s Evropskom komisijom oko energetskog paketa, koji je stupio na snagu 1. aprila.
"Treći energetski paket koji je postao zakon u Europskoj uniji, iako je složen dokument, sadrži određeni stepen i prostor za manevrisanje", kaže on.
Najznačajnija kontroverza oko "trećeg energetskog paketa" je to što je dio dugogodišnjeg "teškog rata" između Rusije i EU oko energetske politike.
Sa svojim velikim rezervama nafte i gasa i opsežnim naftovodnim sistemom, Moskva je dugo bila ključni igrač za energiju na kontinentu.
Rusija obezbjeđuje 45 procenata snadbijvanja gasa za EU, te je uživala bliske veze s najvažnijim evropskim državama poput Njemačke.
Rusija pokazala volju za razgovorom
No, novije članice EU u istočnoj Evropi, vrlo su oprezne zbog pretjerano velikog uticaja koje imaju i kompanije pod ruskom državnom kontrolom poput Gazproma, pa su dugo insistirale na uspostavi jedinstvenog energetskog tržišta s jakim propisima.
Treći energetski paket je ključni dio tih napora.
No Rusija, koji je vješt u igranju na podjelama unutar same EU, već je osigurala izuzeća od novih pravila za dva offshore plana za gasovod Sjeverni tok, zajednički projekat s Njemačkom, koji će voditi ruski gas u zapadnu Evropu.
Osim toga, zbog složenosti novog energetskog zakonodavstva , komesar EU za energetiku, Gunther Oettinger, je odložio planove za preduzimanje pravne akcije protiv država članica koje ne sprovode nova pravila.
Prema zakonu, države članice mogu koristiti različite metode razdvajanja proizvodnje i distribucionih jedinica.
Evropskoj komisiji je poželjna opcija, pod nazivom "vlasničko razdvajanje", koja bi zahtijevala da kompanije koje posjeduju i proizvodnju i distribuciju moraju prodati jedno ili drugo.
Ovu opciju takođe preferiraju neke nove države članice, kao što su Litvanija, koja se nada da će se time ograničiti uticaj Rusije.
Rusija i glavne članice EU, Francuska i Njemačka protive se ovom obliku razdvajanja.
Te zemlje, od kojih sve imaju velike energetske konglomerate, umjesto toga predlažu opciju koja omogućava kompanijama da zadrže formalno vlasništvo nad proizvodnjom i distribucijom, a odustajanje od kontrole nad njihovim dnevnim menadžmentom (dan-to-day) .
Treća mogućnost daje energetskim kompanijama da zadrže vlasništvo, ali ih stavlja pod jaki spoljni nadzor.
Na sastanku s Oettinger u februaru tokom Putinove posjete Briselu, ruski ministar energetike Sergej Shmatko navodno je predstavio "popis želja", izuzeća i pravnih pojašnjenja.
Jedan zvaničnik blizak raspravi, rekao je za RFE/RL da je Oettinger pokazao "opštu volju za razgovor", a vjeruje se i da bi "neke promjene " u paketu mogle biti moguće.
No, portparolka Oettingera , Marlene Holzner, kaže da, i pored toga što evropski dužnosnici imaju bliske i redovne kontakte s ruskom vladom, promjene EU energetskih zakona nijesu na stolu za pregovore.
"Ne, ne govorimo o promjeni zakona uopšte. Naši zakoni su potvrđeni i oni su rezultat dugog demokratskog procesa u kojem ih je Komisija predložila Europskom parlamentu. Takođe, države članica Savjeta su ga odobrile", kaže ona.
Show i stvarna politika
Holzner je rekla da Shmatko nije došao s "popisom želja", nego s pitanjima o energetskom paketu. Dodala je, međutim, da postoji prostor za raspravu o izuzećima.
"Postoji neki prostor za manevar unutar zakona. To je moguće pod određenim uslovima, napraviti iznimke i to se može ispitati, ali samo u vrlo konkretnim slučajevima i to je takođe ono o čemu možemo razgovarati", naglašava Holzner.
Rusija, u međuvremenu, vjerovatno nema namjeru da prestane sa lobiranjem.
Opravdavajući upornost Moskve, Chizov kaže da je gasni sektor različit od ostalih poslova i da EU to nije uzela u obzir, što je greška.
"Zamislite neka ruska kompanija sama ili u saradnji s evropskim kompanijama, kao što je slučaj u mnogim drugim instancama , razvija i naftu i gas. Na to se troši novac. Kompanija takođe troši i drugi ogroman novac na izgradnju gasovoda i samo otkrijete da EU traži da se trećoj strani omogući ulazak u njihov projekat. Ali, gdje da nađete treću stranu? Oni nisu tamo gore na naftnom polju. Oni ne sjede ni na vrhu gasovoda. Tako da je jedina opcija za njih da se pridruže, da koriste ove klauzule da se uključuje ... nizvodno, u distribucijiski dio projekta i ... to znači dati novac za ništa, da to blago kažemo", naglašava on.
Jedan zvaničnik Evropske komisije, u međuvremenu, kaže za RFE/RL da će uprkos gunđanju, Moskva prihvatiti nova pravila na kraju.
"Putin je napravio veliki show kada je došao u Brisel, ali svi znaju da je to igra koja se mora igrati za svoje navijače. To je različito u odnosu na stvarnu političku raspravu iza zatvorenih vrata", rekao je taj zvaničnik .
