Summit je prošao onako kako su promatrači i upozoravali – razlike izmedju dviju strana ostale su iste, iako su i Bruxelles i Moskva diplomatski isticali kako je poraslo međusobno povjerenje. Odnosi izmedju Rusije i EU su se pogoršali nakon rusko gruzijskog rata prošle godine i poremaćaja u opskrbi plinom država članica Unije početkom ove godine. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je zato upozorio da se takve situacije ne smiju ponoviti i da je vrlo važno da kod obje strane postoji politička volja kako bi se krize ubuduće izbjegle
No, ruski predsjednik Dmitry Medvedev bio je prilično tvrdih stavova.
Dmitry Medvedev na summitu u Khabarovskom, 22.05.2009.
„Ruska Federacija nije dala, i neće dati nikakve garnacije . Zašto bi to radili kada problem nije bio na našoj strani. Mi smo u cjelosti ispunili obaveze. Neka garancije daju oni koji nisu platili plin. Tu je onda šansa za suradnju,“ kazao je Medvedev.
Moskva je nezadovoljna što je Bruxelles odlučio financijski pomoći obnovu ukrajinskog plinovoda izgradjenog još u doba Sovjetskog Saveza.
Ni „Istočno partnerstvo“ nije dobilo zeleno svijetlo ruske strane . Čak ni Vaclavu Klausu, čija zemlja predsjedava Unijom, i koji je osobno bliži Moskvi nego Bruxellesu, nije pošlo za rukom da uvjeri Medvedeva o značaju novog evropskog programa.
Vaclav Klaus, Dmitry Medvedev i Jose Manuel Barroso na press konferenciji poslije summita Rusije i EU u Khabarovskom 22.05.2009.„ Pokušali smo predsjedniku Mevedevu reći da se radi isključivo o nečem što je pozitivno, a ne o nečem što je protiv nekoga, svakako ne protiv Rusije,“ poručio je Klaus.
I Medvedev je pokušao dobiti pozitivan odgovor od evropske delegacije oko svoje ideje o novoj “sigurnosnoj arhitekturi” Evrope. Na konferenciji za novinare nije proustio prilku napasti NATO: “Imamo partnerske odnose i sa Sjevernoatlantskim savezom. No, usprkos onome što bi trebalo biti posebni oblik odnosa , to je izostalo. Pokušaji da se ovi odnosi obnove doživljaju prilične poteškoće”.
Promatrači su već i uoči summita upozoravali da Rusija i Evropska unija neće mnogo približiti svoje stavove, te da će Moskva nastojati u prvi plan staviti svoje interese. Čak i održavanje summitu na ruskom Dalekom istoku, u gradiću Khabaravskom udaljenom 8 tisuća kilometara od Bruxellesa trebao je pokazati sa koliko velikim i moćnim partnerom razgovora Evropska unija.
No, ruski predsjednik Dmitry Medvedev bio je prilično tvrdih stavova.
Ruska Federacija nije dala, i neće dati nikakve garnacije . Zašto bi to radili kada problem nije bio na našoj strani. Mi smo u cjelosti ispunili obaveze.
Moskva je nezadovoljna što je Bruxelles odlučio financijski pomoći obnovu ukrajinskog plinovoda izgradjenog još u doba Sovjetskog Saveza.
Ni „Istočno partnerstvo“ nije dobilo zeleno svijetlo ruske strane . Čak ni Vaclavu Klausu, čija zemlja predsjedava Unijom, i koji je osobno bliži Moskvi nego Bruxellesu, nije pošlo za rukom da uvjeri Medvedeva o značaju novog evropskog programa.
Pokušali smo predsjedniku Mevedevu reći da se radi isključivo o nečem što je pozitivno, a ne o nečem što je protiv nekoga, svakako ne protiv Rusije.“
I Medvedev je pokušao dobiti pozitivan odgovor od evropske delegacije oko svoje ideje o novoj “sigurnosnoj arhitekturi” Evrope. Na konferenciji za novinare nije proustio prilku napasti NATO: “Imamo partnerske odnose i sa Sjevernoatlantskim savezom. No, usprkos onome što bi trebalo biti posebni oblik odnosa , to je izostalo. Pokušaji da se ovi odnosi obnove doživljaju prilične poteškoće”.
Promatrači su već i uoči summita upozoravali da Rusija i Evropska unija neće mnogo približiti svoje stavove, te da će Moskva nastojati u prvi plan staviti svoje interese. Čak i održavanje summitu na ruskom Dalekom istoku, u gradiću Khabaravskom udaljenom 8 tisuća kilometara od Bruxellesa trebao je pokazati sa koliko velikim i moćnim partnerom razgovora Evropska unija.
