Dostupni linkovi

Rusija otvorila radove na Južnom toku, EU skeptična


Predsednik Rusije Vladimir Putin i šef Gasproma Aleksei Miller na ceremoniji otvaranja radova, 7. decembar 2012.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i šef Gasproma Aleksei Miller na ceremoniji otvaranja radova, 7. decembar 2012.
Ron Synovitz i Richard Jowziak, priredio: Dragan Štavljanin

U petak su otvoreni radovi na izgradnji gasovoda Južni tok koji bi trebalo da doprema gas iz Rusije do potrošača u Zapadnoj Evropi.

Međutim, stručnjaci smatraju da je čin u Gelendžiku, na jugu Rusije nedaleko od Crnog mora, ceremonijalnog karaktera pre svega za domaće političke potrebe i da stvarna izgradnja neće početi pre 2014. godine.

Zvaničnici Evropske unije ističu da projekat o finalnoj ruti gasovoda još nije prosleđen Briselu i verovatno neće dobiti odobrenje još najmanje godinu dana.

Ekspert sa oksfordskog Univerziteta Džonatan Stern (Jonathan) kaže da Gasprom još nije naručio cevi niti su organizovane barže za postavljanje podvodnog dela gasovoda.

To, po rečima Marlene Holzner, portparolke komesara EU za energiju, znači da se finalna odluka o Južnom toku – faza kada se kompletiraju sve studije – još ne nazire.

"Sa Evropskom komisijiom nikada nije komunicirano o finaljnoj trasi: gde Južni tok počinje, gde završava, koje zemlje uključuje. To još nije urađeno. Ne postoji ni ekološka procena. Stoga mi ne smatramo da je ovo konačna investiciona odluka”, kazala je Holzner.

Cilj projekta Južni tok je transport ruskog prirodnog gasa ispod Crnog mora do Evropske Unije.

Gasprom saopštava da će gasovod prolaziti kroz turske vode do Bugarske, nastaviti kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju da bi se na kraju povezao sa mrežom za distribuciju Eni na severu Italije u cilju dopremanja gasa do potrošača u Zapadnoj Evropi.

Izgradnja Južnog toka je investicija u vrednosti od 16,5 milijardi evra koja treba da obezbedi redovno snabdevanje gasom 30 miliona domaćinstava u Evropi.

Gasprom planira da prve količine gasa krenu 2015. godine.

Ruske vlasti ističu da su sklopile neophodne međuvladine sporazume sa svakom članicom EU koja je uključena u ovaj projekat. Međutim, Evropska komisija saopštava da još nije imala uvid u njih.

Rok za predaju ovih dokumenata je 16. februar 2013. godine. Komisija onda ima na raspolaganju devet meseci da ih razmotri.



Čuvanje prestiža

Predsednik mešovite rusko-evropske komore za trgovinu Sergej Šuklin potvrdio je da je otvaranje radova u petak uglavnom ceremonijalnog karaktera bez građevinskih radova pod vodom:

"Međutim, važno je da je počelo. Rusija je ovim potezom pokazala da je ozbiljna u nameri da realizuje projekat Južni tok. Moskva će najpre komunicirati sa Evropskom komisijom i vladama zemalja uključenih u ovaj posao. Dakle, sve će biti urađeno u skladu sa zakonodavstvom EU –imajući pre svega u vidu da je Rusija upravo postala članica Svetske trgovinske organizacije”.

Zašto je onda Gasprom žurio da objavi početak radova?

Šuklin kaže da je to možda povezano sa istragom navoda - koju je Evropska komisija pokrenula u septembru – o monopolskom ponašanju Gasproma u Centralnoj i Istočnoj Evropi:

"Rusija je iznenađena istragom protiv Gasproma. Verovatno je to jedan od razloga da u Moskvi kažu: ‘Uradimo to na naš način. Znamo ljude u zemljama kroz koje će proći gasovod i u ovoj fazi imaćemo manje posla sa institucijama u Briselu’”.

Robert Katler (Cutler), istraživač Instituta na Univerzitetu Karleton (Carleton) za evropske, ruske i evroazijske studije, ističe da žurba Gasproma da objavi početak radova ima veze i sa domaćom politikom:

"U programu ruske televizije uživo, Vladimir Putin je svojevremeno dao direktivu premijeru Medvedevu: gradnja Južnog toka treba da počne krajem 2012. godine. Reč je u izvesnoj meri o potrebi da se sačuva prestiž tako što će pokazati neki rezultat, iako stvarna gradnja gasovoda još nije na vidiku. Ako Putin izdaje takvu naredbu, a Medvedev kaže ‘uradićemo to’, a u međuvremenu se ništa ne desi – onda se nameće pitanje o stvarnoj moći njih dvojice među različitim strujama u Kremlju kao i međunarodog kredibiliteta Gasproma”.

Katler navodi i kao razlog potrebu Moskve da stvori utisak da Južni tok brže napreduje u odnosu na gasovod Nabuko – rivaslki projekat koji podupiru SAD u cilju smanjenja zavisnosti Evrope od ruskog gasa.

Predviđeno je da se njime dopremi gas iz Kaspijskog regiona i Bliskog istoka do potrošača u EU. Međutim, realizacija projekta Nabuko se suočava sa mnoštvo neizvesnosti, pre svega kako obezbediti dovoljne količine gasa.
XS
SM
MD
LG