Kremlj se obrušio na evropske kritičare, uključujući lidere država EU i napadnute Ukrajine, zbog njihovih poziva da se svim Rusima zabrani pristup Zapadu dok Rusija ne okonča invaziju.
Oštar odgovor uslijedio je nakon izjava premijerki Finske i Estonije da treba zabraniti vize Rusima, kao i vijesti da je francuska vojska zabranila ruskim državljanima da uđu u srednjovjekovnu tvrđavu izvan Pariza u kojem se nalaze vojni arhivi.
Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je 9. avgusta "da je to iracionalno razmišljanje" i da je "svaki pokušaj da se izoluju Rusi ili Rusija proces koji nema perspektive".
Ruska ničim izazvana invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada vojnika i civila otkako je pokrenuta krajem februara, izazvala je finansijske i druge sankcije bez presedana, zabrane letova i doprinijela globalnoj krizi s hranom.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ove sedmice zatražio međunarodnu pomoć i pozvao Zapad da zabrani ulaz svim Rusima, kako bi se obeshrabrila Moskva da nastavi aneksiju ukrajinskih teritorija.
"Govorite cijelom svijetu da mora živjeti po vašim pravilima. Onda živite tamo. Ovo je jedini način da se utiče na Putina", rekao je Zelenski.
Neke zemlje EU, uključujući Letoniju, zbog rata su već prestale da izdaju vize Rusima.
Finska premijerka Sanna Marin i premijerka Estonije Kaja Kallas pozvale su zemlje da prestanu izdavati turističke vize Rusima.
Posjetiti Evropu je privilegija, a ne ljudsko pravo, objavila je Kallas na Tviteru.
"Vazdušni saobraćaj iz RU je obustavljen. To znači da dok zemlje Šengena izdaju vize, susjedi Rusije nose teret kao jedine pristupne tačke. Vrijeme je da sada prekinemo turizam iz Rusije", napisala je Kallas 9.avgusta.
Dan ranije je Marin za finske medije kazala da "nije u redu da dok Rusija vodi agresivni, brutalni agresivni rat u Evropi, Rusi mogu da putuju Evropom, budu turisti".
Ukrajinci pred teškim izborom dok je u Donjecku naređena evakuacija
Maryna Havrysh ispraća svoje roditelje, 84-godišnjeg oca Viktora Mariuhkha i 79-godišnju majku Lidiju, koji su 2. avgusta smješteni u kombi za evakuaciju u Kramatorsku, blizu prvih linija rata.
"Jasno mi je da će ovo biti posljednji put da ih vidim", rekla je Havrysh, koja je odlučila ostati u Kramatorsku sa suprugom kako bi nastavila raditi. “Vidite koliko imaju godina. Ne mogu im pružiti odgovarajuću njegu.”
Jedna takva evakuirana osoba je Valentyna Abramanovska, 87, koja nosi samo crno-bijelu fotografiju svoje majke i sestre snimljenu prije gotovo 50 godina na Azovskom moru, uspomenu na život koju nosi sa sobom dok je volonter vodi ka kombiju.
Rekla je da je bila prestravljena nakon što su bombaški napadi u njezinom selu postali "noćna mora" i da ju je kćerka nagovorila da ide.
Još uvijek ima sjećanja iz djetinjstva na njemačke vojnike koji su okupirali Ukrajinu tokom Drugog svjetskog rata. Ali za nju je iskustvo ruskog bombardiranja daleko gore. “Oni su zvijeri, šakali. Bože, oprosti mi ovo što govorim - rekla je. "Kako je to moguće? Ubijaju djecu.”
"Već sada imamo problema sa strujom, a nemamo plina, pa mislim da će porodice sa djecom prve otići, rekla je.
Stan Nine Grandove na trećem spratu u Kramatorsku oštećen je ruskim granatiranjem u julu, a njezin suprug Yuriy koji ima poteškoće u kretanju živi u podrumu zgrade od početka ruske invazije 24. februara.
Ipak, rekla je da ne planiraju ići i da su spremni potpisati dokument koji zahtijevaju vlasti u kojem se izjavljuje da oni koji ostanu preuzimaju odgovornost za vlastite živote.
“Nemam gdje otići. Moram se brinuti za svog muža”, rekla je. “Što će bit, bit će."
Putin je proveo decenije od kada je preuzeo dužnost 1999. godine pooštravajući nadzor nad medijima i ograničenja poput zakona o "stranim agentima" i "nepoželjnim" oznakama za kažnjavanje aktivista, novinara i drugih navodnih neprijatelja.
Otkako je pokrenuo rat u Ukrajini, uvedeni su krivični postupci i druge kazne za kritiku ruske vojske, ili čak samo opisivanje sukoba kao rata, umjesto onoga što Kremlj kaže da je "specijalna vojna operacija".