Pišu: Tatjana Voltskaja i Robert Coalson
"To su veoma loše vesti", napisao je istoričar i predavač na Fakultetu slobodnih umetnosti i nauka Danil Kocjubinski kada je saznao da je rusko Generalno tužilaštvo tražilo da američki partner njegovog fakulteta, Bard koledž, bude proglašen "nepoželjnom" stranom organizacijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"To nije ništa drugo do samoporažavajuća državna paranoja. Neobjašnjivo je...", nastavio je. "Ljudi u uniformama spremaju se da sebi zašiju nove značke i pruge, ne znam gde, dok obrazovani mladi ponovo od naše supersile dobijaju dlakavu pesnicu u svoje 'servilne njuške'".
"Za studente je ova odluka ponižavajuća", dodao je Kocjubinski u intervjuu za RSE. "Kako sada predavači da im kažu kako žive u divnoj zemlji? To bih želeo da pitam one koji donose takve odluke."
Generalno tužilaštvo je 21. juna tražilo od Ministarstva pravde da stavi Bard na listu "nepoželjnih stranih organizacija", navodeći da "predstavlja pretnju ustavnom poretku i bezbednosti Ruske Federacije". Kada bude stavljen na listu, Bard će biti 35. organizacija s takvom oznakom.
Takva oznaka praktično završava, a potencijalno i kriminalizuje, svaku aktivnost povezanu s "nepoželjnom" organizacijom u Rusiji.
Bard, uvaženi privatni koledž slobodnih umetnosti s oko 2.000 studenata u mestu Anandejl na Hadsonu u državi Njujork, aktivno je sarađivao sa Sanktpeterburškim državnim univerzitetom od 1997. Prvi studenti su došli u Rusiju u okviru programa Umetnost i humanističke nauke tokom akademske 1999/2000.
Razmena je brzo evoluirala u program dualnih diploma i uspešni studenti bi stekli diplome obe institucije.
Dve obrazovne institucije su 2011. napravile Fakultet slobodnih umetnosti i nauka i za dekana izabrale bivšeg ministra finansija Alekseja Kudrina. Neformalno, fakultet je bio poznat kao Institut Smolni. Kudrin, za koga se veruje da je u bliskim odnosima s predsednikom Vladimirom Putinom i koji je dugi niz godina smatran vodećim relativno liberalnim glasom u vladajućoj eliti, i dalje je dekan.
Prema sajtu fakulteta, to je "prvi ruski fakultet zasnovan na principima liberalnog obrazovanja koji podrazumevaju individualni pristup svakom studentu i stvaranje atmosfere pogodne za kreativne i originalne mislioce".
Novu ustanovu aktivno je podržao istaknuti sanktpeterburški akademik Dmitrij Lihačjov koji je rekao da će inicijativa obnoviti "najbolje domaće tradicije univerzitetskog obrazovanja, uključujući i one koje su nažalost izgubljene zbog dramatičnih kataklizmi koje je naša otadžbina doživela u prošlom veku".
Prema sajtu Bard koledža, "saradnja Sanktpeterburškog univerziteta i Bard koledža odvija se na više nivoa, uključujući razmenu studenata i znanja. Svake godine do 45 studenata provede semestar na Fakultetu slobodnih umetnosti i nauka preko Barda i isti broj studenata Sanktperburškog univerziteta pohađa predavanja na Bardu".
Sanktpeterbruški univerzitet je u novembru 2019. saopštio da je postao "prvi ruski univerzitet koji je otvorio predstavništvo u SAD" u kampusu Bard koledža.
"Osnivanje predstavništva Sankt Peterburga sada je posebno blagovremeno u svetlu poteškoća u odnosima Rusije i SAD u politici i diplomatiji", rekao je na svečanosti dugogodišnji predsednik Bard koledža Leon Botstajn (Botstein). "Sarađujemo već 22 godine".
Ranije ove godine, ruska vlada je odlučila da odvoji Fakultet slobodnih umetnosti i nauka od Sanktpeterburškog državnog univerziteta i da ga osnuje kao nezavisni univerzitet. Ta odluka postala je zvanična 3. marta. Otprilike mesec dana kasnije, Bard je saopštio da je od finansijera Džordža Soroša (George Soros) dobio "transformacioni" poklon od 500 miliona dolara. Bard je ranije imao važnu ulogu u dve Soroševe inicijative – Mreži univerziteta otvorenog društva i Centralnoevropskom univerzitetu.
Posle saopštenja Barda, rektor Sanktpeterburškog univerziteta Nikolaj Kropačev pozvao je tužioce na univerzitet da provere da li je u skladu s ruskim zakonima.
Otprilike u isto vreme, tužioci su dobili zahtev od Koordinacionog saveta nekomercijalnih organizacija Rusije, žaleći se da Soroš, Fond za otvoreno društvo, Bard koledž, Centralnoevropski univerzitet i Botstajn koriste Fakultet slobodnih umetnosti i nauka "kao deo globalne mreže kontrolisanih obrazovnih institucija za indoktrinaciju mladih u prozapadnu sferu, formiranje protestnog biračkog tela i sejanje neprijateljske ideologije u pogledu naše zemlje".
Koordinacioni savet, blizak Kremlju, u aprilu je održao okrugli sto na kome se razgovaralo o "negativnom uticaju Soroševog fonda na rusko obrazovanje".
Soroševe organizacije Otvorenog društva bile su među prvim stranim nevladinim organizacijama koje su proglašene "nepoželjnim" u Rusiji još 2015. godine. Kremlj i njegove pristalice dugo su optuživali Soroša da finansira i promoviše takozvane "obojene" revolucije u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Sanktpeterburški univerzitet nije bilo moguće kontaktirati radi komentara.
Bard koledž nije zvanično reagovao povodom oznake "nepoželjna" organizacija, mada je Botstajn dao intervju za Hronikl of hajer edjukešn (Chronicle Of Higher Education) u kojem je za odluku tužilaštva rekao da je "šokantna" i "krajnje pogrešna ".
"Nadamo se da će je ruska vlada preispitati", rekao je on. "To je strašan udarac kulturnoj i ljudskoj razmeni između naša dva naroda."
On je rekao da je nedavno poslao poslednju seriju Bardovih diploma studentima u Rusiji, mada nije siguran da će ih studenti dobiti.
Botstajn je dodao da je Bard već "prekinuo komunikacije s našim kolegama u Rusiji".
"Tim zakonom su pojedinci izloženi riziku da budu uhapšeni samo zato što imaju kontakt s nama", rekao je on. "Upozorili smo državnog sekretara u nadi da ćemo to uključiti u dijalog s Rusijom".
Neposredne posledice
Maksim Oleničev, advokat iz organizacije Tim 29 za pravnu pomoć u Sanktpeterburgu saglasio se da će odluka Generalnog tužilaštva ima neposredne posledice po Fakultet slobodnih umetnosti i nauka.
"Odmah mora da obustavi sve projekte i, ako od (Barda) dođe neka podrška, finansijska ili neka druga, ne može da je primi", rekao je Oleničev za RSE. "Svaka podrška koja još nije potrošena na projekte mora biti vraćena. Pored toga, nelegalno je da čuva ili distribuira literaturu napravljenu uz učešće Bard koledža. To je izričito zabranjeno zakonom o nepoželjnim organizacijama. Generalno, bilo koji oblik saradnje ili interakcije s Bard koledžom mora biti obustavljen. Fakultet više ne može da prima studente, poziva stručnjake ili izvodi zajedničke projekte."
Osoba za koju se utvrdi da je tri puta prekršila taj zakon u roku od jedne godine mogla bi da se suoči s krivičnim gonjenjem i kaznom zatvora do šest godina, objasnio je Oleničev.
Predavač s Fakulteta slobodnih umetnosti i nauka Ilja Utehin rekao je da oznaka "nepoželjne" organizacije "odražava šizofreniju vlasti".
"Bard koledž nije politička organizacija", rekao je on. "To je prosto univerzitet koji promoviše liberalni model obrazovanja... Danas liberalni obrazovni model brzo napreduje širom sveta. U Kini više od 100 univerziteta koristi taj model. To je američki izum i Bard koledž predvodi taj proces".
Utehin je dodao da se čini da je odluka "još jedan slučaj histerije vlasti" uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u septembru.
"To je napad na mlade ljude", rekao je on. "Vlasti prilično histerično pokazuju ko je ovde šef. Svaki izbori su prilika za paniku."
"Ranije su me ciljane represije navele da shvatim da je neka osoba učinila nešto javno i ako ne želim da delim njenu sudbinu, jednostavno to ne treba da radim. Ne bi trebalo da iznosim određeno mišljenje niti da idem na proteste", rekao je Utehin.
"Sada vlasti uvode drugi model ponašanja. Priča o Bard koledžu je drugačija. Uostalom, ne mogu da promenim svoju prošlost. Ne mogu da promenim činjenicu da sam proveo četiri godine na Institutu Smolni za slobodne umetnosti i nauke i da sam proveo četiri meseca studirajući na Bardu. To jest, vlasti mi govore da razmislim o 'pogrešnim' izborima koje sam napravio u životu. To je tendencija da se pre gleda u biografiju čoveka, nego na njegove postupke. To me zaista plaši."
Istoričar Ivan Kurila upitao je na Fejsbuku (Facebook) da li treba očekivati da će "svi univerziteti širom sveta kojima je Soroš pomogao biti proglašeni 'nepoželjnim'".
"Da li je cilj tužilaštva da okonča svu obrazovnu saradnju ruskih i stranih univerziteta? Da li su ruske elite spremne da žive s perspektivom uništenja najboljih nada za konkurentno domaće obrazovanje radi paranoje nekih i intriga drugih", dodao je Kurila.
Facebook Forum