Dostupni linkovi

Oštra sporenja Rusije i Vijeća Europe


Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland, Moskva

Piše: Tom Balmforth (Priredila: Mirjana Rakela)

Oštra retorika Rusije prema Vijeću Europe potaknula je špekulacije da bi Kremlj mogao napustiti 47-člani blok, što bi potencijalno moglo lišiti Ruse ključnog instrumenta za traženje pravde koja im izostaje u domovini.

Rusija ignorira presude Europskog suda za ljudska prava i to zbog toga što nakon aneksije Krima nema prava glasa u Vijeću Europe.

Rusiji je pravo glasa oduzeto prije tri godine i to zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. Od tada Moskva bojkotira rad parlamenta Vijeća Europe, a od juna ove godine ne plaća ni doprinose tom tijelu.

Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland ovoga mjeseca je putovao u Moskvu kako bi s tamošnjim dužnosnicima razgovarao o nastaloj situaciji.

Razgovori su bili, kako se to u diplomaciji kaže, "konstruktivni", no napretka nije bilo.

Onda su 23. oktobra neimenovani ruski zastupnici za tabloid naklonjen Kremlju "Izvjestija" rekli da bi Rusija mogla zamrznuti svoje sudjelovanje u radu suda u Strasbourgu, smanjiti plaćanje članarine i da bi odluka mogla stupiti odmah na snagu.

Takva retorika izazvala je sumorne prognoze aktivista za ljudska prava, poput Pavela Chikova, šefa grupe za zaštitu ljudskih prava Agora, koji nagađa da je to i otvaranje puta izlasku Rusije iz Vijeća Europe.

Takav potez mogao bi oduzeti Rusima mogućnost da pravdu potražuju na Europskom sudu za ljudska prava. To bi bila vrlo simbolična poruka.

Naime, Moskva se 1996. pridružila Vijeću Europe za vrijeme predsjednikovanja Borisa Jeljcina, koji je došao na vlast tijekom raspada SSSR-a i predsjedavao razdobljem relativne otvorenosti i bližih veza sa Zapadom.

Sada Rusija vidi da su njezine prijetnje urodile plodom - da je Vijeće Europe počelo brinuti o onome što se događa u Rusiji."
– Kiril Korotejev

Dvadeset sedmog oktobra glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, umjesto odgovora na pitanje da li Rusija namjerava izaći iz Vijeća Europe, nonšalantno je kazao: "O čemu spekulirate?".

"O tome morate izravno pitati Državnu dumu", rekao je Peskov za RIA Novosti.

Ruski aktivisti za ljudska prava smatraju da Moskva vjerojatno pokušava izazvati sumnje u svoje članstvo, a ne nužno napustiti Vijeće Europe, čak i dobiti određene ustupke od organizacije utemeljene na načelu ljudskih prava 1949.

Iduće godine dolazi na red izbor sudaca Europskog suda za ljudska prava, visokog povjerenika za ljudska prava i glavnog tajnika, a Rusija upozorava kako ti izbori neće biti "potpuno legitimni" bez sudjelovanja ruskog izaslanstva.

Prije nekoliko dana Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta, izjavila je kako Rusija neće platiti znatne doprinose članstvu Vijeću Europe sve dok se ruska delegacija ne vrati u parlament.

Valentina Matvijenko
Valentina Matvijenko

Direktor organizacije "Memorijal" Kiril Korotejev također vjeruje da Rusija pokušava dobiti neke ustupke.

"Sada Rusija vidi da su njezine prijetnje urodile plodom - da je Vijeće Europe konačno počelo brinuti o onome što se događa u Rusiji, a Rusija i dalje iskorištava istu prijetnju: suspendira isplate u još većim iznosima", ocjenjuje Korotejev.

Korotejev smatra kako ruska vlada i sama zna da je obnova punog glasačkog prava "teško moguća" zbog okupacije Krima, ali se nada djelomičnom vraćanju prava glasa.

"Dobit će neka od glasačkih prava, pa će neki članovi Dume ponovno putovati avionom u biznis klasi u Strasbourg na račun poreznih obveznika i moći će izabrati najkonzervativnije kandidate za suce", kazao je on.

Europski sud za ljudska prava posebno je iritantan za Rusiju.

Sud u Strasbourgu donosi presude kojima se utvrđuje da su povrede prava u Rusiji znatno češće nego u bilo kojoj drugoj državi članici.

Godine 2016. jedna od pet presuda odnosila se na slučaj u Rusiji, a 2016. broj presuda protiv Rusije je udvostručen sa 116 na 228.

Moskva se stalno žali da se radi o politizaciji Europskog suda.

Vladimir Putin je 2015. potpisao zakon kojim Rusija ima pravo ignorirati presude Europskog suda ako su one u suprotnosti sa ruskim Ustavom.

Do sada je taj zakon jednom primijenjen - kako Rusija ne bi morala isplatiti bivšem šefu Yukosa Mihailu Hodorkovskom dvije milijarde dolara odštete.

Yukos je razbijen 2003. i onda prodan na aukciji, dok je Hodorkovski zatvoren, kako bi on i drugi tajkuni bili bačeni na koljena.

U drugom slučajevima, Rusija gotovo uvijek plaća kompenzacije zbog presuda Europskog suda za ljudska prava, ali ne poštuje ostale točke presude.

Primjerice, opozicionar Aleksej Navaljni je podnio sudu u Strasbourgu više žalbi. Nakon što se sud u Strasbourgu 2013. utvrdio da nije smio biti osuđen, ove godine mu je suđeno za isto djelo i ponovno je osuđen na pet i pol godina zatvora.

Neprovođenje odluka Europskog suda prilično je rašireno u Rusiji, upozoravaju aktivisti za ljudska prava.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG