Zelenski traži veći pritisak na Moskvu dok Rusija intenzivira napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine
Zelenski traži veći pritisak na Moskvu dok Rusija intenzivira napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine
Posledice ruskog napada u Harkivskoj oblasti Ukrajine 12. oktobra 2025.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo je u nedelju pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši veći pritisak na Moskvu, pošto je Rusija izvela novi talas napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prekinuvši snabdevanje struje stotinama hiljada domaćinstava.
Zelenski je rekao da je Rusija intenzivirala svoj "vazdušni teror protiv naših gradova i zajednica, intenzivirajući napade na našu energetsku infrastrukturu".
Rusija je samo protekle nedelje upotrebila više od 3.100 dronova, 92 rakete i oko 1.360 klizećih bombi za napade u Ukrajinu, napisao je Zelenski na X.
Zelenski je optužio Moskvu da eskalira napade na Ukrajinu, "otvoreno iskorišćavajući činjenicu da je svet fokusiran na obezbeđivanje mira na Bliskom istoku", misleći na posredovanje Vašingtona u postizanju sporazuma o prekidu vatre i taocima između Izraela i Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
"Upravo zato se ne sme dozvoliti slabljenje pritiska. Sankcije, carine i zajedničke mere protiv kupaca ruske nafte – onih koji finansiraju ovaj rat – moraju ostati na stolu", napisao je Zelenski.
Zelenski je takođe rekao da je razgovarao s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump) drugi put za dva dana, navodeći da su imali "veoma produktivan" razgovor.
"Obradili smo sve aspekte situacije: odbranu života u našoj zemlji, jačanje naših kapaciteta – u protivvazdušnoj odbrani, otpornost i kapacitetima dugog dometa", naveo je Zelenski na X.
Poslednji telefonski razgovor dvojica lidera imala su u jeku izveštaja zapadnih medija o mogućim američkim isporukama raketa dugog dometa Tomahavk (Tomahawk) Ukrajini.
Kremlj je saopštio da je tema potencijalnih isporuka "izuzetno zabrinjavajuća", upozoravajući da je rat u dramatičnom trenutku s eskalacijom sa svih strana.
Otkrivajući detalje razgovora sa Trampom, Zelenski je rekao da takvi "signali" iz Rusije ukazuju na strah, dodajući da bi rakete Tomahavk mogle da ojačaju poziciju Ukrajine usred mirovnih napora koje predvode SAD.
Tramp je 6. oktobra rekao da želi da zna šta Ukrajina planira da uradi s takvim raketama, jer želi da izbegne dalju eskalaciju.
U izjavi za Foks njuz (Fox News) emitovanu u nedelju, Zelenski je rekao da bi Ukrajina koristila te rakete samo protiv vojnih meta, a ne za napade na civile unutar Rusije.
Šta bi rakete Tomahawk mogle značiti za Ukrajinu
1/9Rana verzija Tomahawk rakete testirana je iznad Novog Meksika 1976. godine.
Tomahawk je razvijen 1970-ih godina, u jeku Hladnog rata i tenzija sa Sovjetskim Savezom. Ova krstareća raketa dizajnirana je da leti na velikim udaljenostima, dovoljno nisko da izbjegne većinu radara, a pri brzini putničkog aviona.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
2/9Kombinovane fotografije prikazuju detonaciju Tomahawk rakete iznad aviona tokom testiranja 1986. godine.Raketa dužine 5,5 metara opremljena je bojevom glavom teškom gotovo pola tone i može letjeti oko 1.600 kilometara.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
3/9Kombinacija dometa, brzine i razorne moći Tomahawk rakete čini to oružje neusporedivim s bilo čim što Ukrajina trenutno ima na raspolaganju.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
4/9Svaka raketa opremljena je složenim internim navigacijskim sistemima i košta oko 2 miliona dolara.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
5/9Tomahawk koji leti uz američki mornarički F-14 iznad južne Kalifornije 2002. godine.Kijev je više puta tražio pristup američkim raketama dugog dometa. Godine 2024, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da je Ukrajina zatražila Tomahawk rakete. Tada je jedan zvaničnik Bijele kuće navodno taj zahtjev nazvao "potpuno neizvodivim".
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
6/9Pripadnici britanske mornarice rukuju Tomahawk raketom u mornaričkoj bazi u Indijskom okeanu u novembru 2001. godine.Predsjednik SAD-a Donald Trump sve češće izražava frustraciju zbog neuspješnih mirovnih pregovora s Moskvom. Navodno je nedavno ponovo razmatrana mogućnost isporuke Tomahawk raketa, dok Bijela kuća nastoji da Kremlj "osjeti bol" rata koji je započeo.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
7/9Tomahawk ispaljen s podmornice pogađa metu na ostrvu San Clemente, američkom mornaričkom poligonu za obuku i testiranje oružja, tokom testiranja u novembru 1998. godine.Tokom telefonskog razgovora početkom jula, predsjednik Trump je navodno upitao Zelenskog: "Volodimir, možeš li pogoditi Moskvu? [...] Možeš li pogoditi i Sankt Peterburg?" Ukrajinski predsjednik je navodno odgovorio: "Apsolutno. Možemo, ako nam date oružje." Dana 15. jula, Trump je negirao da planira naoružati Kijev raketama dugog dometa, rekavši novinarima: "Ne planiramo to učiniti."
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
8/9Američki mornarički brod ispaljuje Tomahawk raketu u Sredozemnom moru u martu 2011. godine.Nije jasno kako bi Ukrajina koristila ovo oružje, koje se obično lansira s ratnih brodova ili podmornica. Tomahawk rakete se mogu lansirati i s određenih tipova aviona, ali je jedan ukrajinski zvaničnik priznao novinarima da Tomahawk rakete "nisu jednostavne za upotrebu" bez strateških bombardera, koje Kijev ne posjeduje.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
9/9Američki Typhon sistemi, sposobni za lansiranje Tomahawk krstarećih raketa.Za Tomahawk rakete razvijeni su novi lanseri sa kopna, ali tu tehnologiju trenutno koriste isključivo Sjedinjene Američke Države. Sistemi za lansiranje sa kopna počeli su se razvijati nakon raspada Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) 2019. godine. Taj sporazum između SAD-a i Rusije zabranjivao je kopnene rakete dometa između 500 i 5.500 kilometara.
Predsjednik SAD-a Donald Trump navodno je razmatrao mogućnost slanja Tomahawk raketa Ukrajini. Za sada se čini da je ta isporuka malo vjerovatna, ali ukoliko Washington ipak odluči da isporuči to oružje, to bi moglo suštinski promijeniti dinamiku sukoba između Moskve i Kijeva.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Ukrajinske vlasti su u nedelju saopštile da su ruske snage gađale ukrajinske mreže za prenos električne energije i gasa tokom noći, u najnovijem napadu na energetski sistem zemlje uoči zime.
Energetski radnici i spasioci pokušavaju da obnove stabilno snabdevanje električnom energijom "uprkos rizicima po sopstvene živote", saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Poslednji ruski napadi bili su usmereni na Černigovsku oblast na severu Ukrajine, Donjeck na istoku i jugozapadnu Odesku oblast, saopštilo je ministarstvo.
Ukrajinske vlasti nisu navele koliko je ljudi zahvaćeno nestancima energije. Slični napadi prethodnog dana privremeno su isključili struju za više od milion domaćinstava širom Ukrajine, pokazuju podaci ukrajinske energetske kompanije DTEK.
Radnici ukrajinskih komunalnih službi čiste ruševine u blizini zgrada oštećenih tokom ruskih napada dronovima i raketama u gradu Brovari, u blizini Kijeva, 10. oktobra 2025.
Rusija je gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine svake zime od invazije na zemlju 2022. godine, ostavljajući milione ljudi bez struje, grejanja i vode.
Moskva negira da je napada civile i tvrdi da Ukrajina koristi energetska postrojenja za snabdevanje električnom energijom svog vojnog sektora. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u nedelju da su njegove snage izvele napade na objekte ukrajinske energetske infrastrukture za koje je navelo da su deo vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je u saopštenju navelo da su napadi "naneli štetu infrastrukturi za gorivu i energiju koja omogućava operacije ukrajinske vojne i odbrambene industrije".
Kijev insistira da su ruski napadi prvenstveno usmereni protiv ukrajinskih civila i optužuje Moskvu da je počinila ratne zločine.
Kancelarija regionalnog tužioca u severoistočnoj Harkivskoj oblasti objavila je u nedelju slike za koje navodi da predstavljaju "dokaze o ratnom zločinu koji je počinila ruska vojska" na mestu najnovijeg napada u gradu Čugujevu.
Vlasti su saopštile da je ruski napad dronom na Čugujev oštetio obrazovnu ustanovu i vozilo, kao i da je razbio prozore na stambenoj zgradi.
Ukrajina je tokom noći ponovo izvela vazdušne napade na Rusiju. Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je njegova protivvazdušna odbrana oborila 72 ukrajinska drona u poslednja 24 sata.