Huk mlaznog motora prelazi preko ukrajinskog voza zaustavljenog na šinama tokom uzbune zbog vazdušne opasnosti, dok se desetine putnika sklanjaju u obližnju šumu. Nekoliko trenutaka kasnije, crni dron pogađa lokomotivu, obavijajući voz u narandžasti bljesak vatre i primoravajući putnike da beže.
Scena je zabeležena na video snimku koji je objavio savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za odbrambenu tehnologiju, koji je rekao da bi to mogao biti primer jednog od poslednjih ruskih vojnih izuma: Šahed Sikera (Shahed Seeker).
Takođe poznat pod ruskim imenom Geranj-4, dron je još jedna modifikacija iranskog Šaheda, koji je Teheran isporučio Moskvi u ranim fazama ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Tada su dronovi Šahed promenili način ratovanja, primoravajući ukrajinsku vojsku da razvija i prilagođava svoju protivvazdušnu odbranu kao odgovor na redovne, velike i često smrtonosne vazdušne napade.
Sada ih Rusija proizvodi u velikim količinama. A u protekloj godini neki od njih, poput Geranja-4, opremljeni su mlaznim pogonom i tehnologijom daljinskog upravljanja, čime je Kijev dobio još jedan tehnološki izazov koji treba da reši.
'Veliki problem'
U petoj godini rata protiv Ukrajine, Rusija ne posustaje u svojoj neumoljivoj kampanji bombardovanja s ciljem da prisili Kijev da se povinuje zahtevima predsednika Vladimira Putina.
Međutim, u poslednja dva meseca došlo je do značajne promene u pristupu: broj dronova Šahed, koji su uglavnom lansirani u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, opao je za najmanje polovinu. Ipak, pretnja koju oni donose značajno se povećala.
Iako većinu dronova koje koristi Rusija i dalje pokreću motori s unutrašnjim sagorevanjem i već su postali uobičajena meta ukrajinske protivvazdušne odbrane, vojska te zemlje je izvestila da se u julu broj dronova na mlazni pogon povećao pet puta.
VIDEO
"To je veliki problem", rekao je za Ukrajinski servis RSW Danilo Šenhelski, menadžer za vojnu saradnju na projektu vodeće dobrotvorne organizacije za suprotstavljanje ruskim dronovima. "U nekim oblastima, mlazni Šahedi bukvalno čine većinu iskorišćenih Šaheda".
"Znali smo da ovi mlazni Šahedi postoje", rekao je Šenhelski, ali je "u vojnim krugovima postojalo verovanje da Rusi neće moći da povećaju proizvodnju jer bi im bio potreban skuplji turbomlazni motor i tako dalje".
Trenutno su javnosti poznate tri verzije ruskih mlaznih dronova: Geranj-3, Geranj-4 i Geranj-5. Prema ukrajinskom vojnom informativnom portalu Militarnij, Rusija svakog meseca proizvodi skoro 3.000 komada dva najnovija modela.
Mada je Geranj-3 uglavnom isti dron kao i prethodne verzije ruskih prototipova Šaheda, modifikovan samo mlaznim motorom – ukrajinska vojska ga je već više puta presrela – kasnije verzije imaju značajnija poboljšanja, što im pruža značajnu prednost u brzini.
Prema rečima zvaničnika ukrajinske vojnoobaveštajne agencije HUR, koji je govorio za Ukrajinski servis RSE, Geranj-4 može dostići brzinu od oko 350 kilometara na sat, dok Geranj-5 može dostići brzinu do 600 kilometara na sat i ima domet do 950 kilometara.
Za razliku od prethodnih verzija Geranja, koje su lansirane ka unapred programiranim koordinatama, novije verzije ovih dronova opremljene dodatnom tehnologijom mogu se kontrolisati onlajn, rekao je zvaničnik: "Oni imaju mogućnost da direktno izvrše napad koji gađa operater".
Ruska vojska koristi MESH modeme za tu svrhu, rekao je zvaničnik. S cenom od oko 3.500 dolara po komadu, ovi modemi su znatno skuplji od Starlink terminala koje koristi Ukrajina, ali omogućavaju da se dronovima upravlja s kontrolnih stanica koje se nalaze u Rusiji i u delovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Primajući signal s jedne od stanica, dron opremljen MESH-om može ga zatim preneti sledećem dronu, koji ga može proslediti drugom, stvarajući lanac. Ipak, jačina signala se smanjuje sa svakim prebacivanjem, ograničavajući mogućnost kontrole dronova na većim udaljenostima.
Prema HUR-u, ruska vojska stalno traži najefikasnije načine da koristi svoju novu tehnologiju. Na primer, dronovi prelaze granicu maksimalnim brzinama i na određenim visinama, ali se približavaju svojim ciljevima na izuzetno malim visinama.
"Sa stabilnom komunikacijom i video navođenjem, mogu da pogode mete većeg značaja jer mogu da vide situaciju i da daju prioritet koje mete da pogode. To je još veći problem za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, jer mogu da počnu da se prilagođavaju i efikasnije reaguju", rekao je Šenhelski.
"Nažalost, ne postoji efikasno sredstvo koje bi moglo da ih presreće u velikim razmerama i sa sigurnošću", rekao je on, dodajući da su područja u krugu od 100 kilometara od linije fronta pod najvećim rizikom.
Istovremeno, najnoviji dronovi Geranj na mlazni pogon već su primećeni iznad Kijeva, skoro 200 kilometara od ruske Brjanske oblasti.
Šta su mete?
Jedna od najčešćih meta ruskih dronova na mlazni pogon ovog leta bila su lokacije ukrajinske energetske infrastrukturne, rekao je za RSE Klement Molin (clement) francuski OSINT analitičar (obaveštajni podaci na osnovu javno dostupnih izvora), upozoravajući da bi nova ruska kampanja vazdušnih udara mogla biti samo početak.
"Cilj je da se poremeti rad ukrajinske industrije", rekao je on, dodajući da se na jesen s dolaskom hladnijeg vreme može očekivati više napada na energetske lokacije.
"Geranj 4/5 na mlazni pogon su veliki problem koji se razvija i koji će se pogoršati tokom zime kako ih Rusija bude više proizvodila. Njihova veća brzina, nosivost i kontrola operatera na s velikih udaljenosti komplikuju presretanje, ali postoje kontramere (u pripremi)", napisala je na X Dara Masikot (Massicot), ekspertkinja za ruske oružane snage i viša saradnica u Karnegijevom fondu za međunarodni mir.
Tokom protekle četiri zime, ruska vojska je nastojala da parališe energetski sistem Ukrajine, ostavljajući hiljade ljudi širom zemlje bez grejanja i struje usred niskih temperatura.
Molin, koji svakodnevno prati rusku invaziju na Ukrajinu, takođe je rekao da je Rusija nedavno pronašla još jednu prioritetnu metu za svoje dronove na mlazni pogon: logistiku.
"Rusija je zaista koristila svoje dronove protiv logističkih objekata, što je prilično nova pojava", naveo je on.
"Rusija je pogodila oko 60 skladišta širom Ukrajine (u julu), uključujući supermarket, kao i brojna skladišta koja se koriste za proizvodnju dronova i pri vojnoj i pri civilnoj industriji širom zemlje", dodao je on.
Molin je takođe ukazao na to da je Rusija izvršila napade na brojne transportne objekte širom Ukrajine, uključujući vozove širom zemlje – posebno u Dnjepropetrovskoj oblasti – kao i morske luke u gradovima Odesa i Nikolajev na jugu.
Ruski udari su poslednjih meseci izazvali značajna kašnjenja vozova, poremetivši neke od ključnih ruta u Ukrajini iz Kijeva i istočnih regiona. Te rute svakodnevno prevoze civile iz područja fronta i širom zemlje.
Jedna pretnja za drugom
Kako ruska vojska nastavlja da unapređuje svoju tehnologiju dronova na mlazni pogon, koja u velikoj meri nadmašuje ukrajinske presretače dronova, Kijev sada užurbano pokušava da pronađe praktičan i isplativ odgovor usled nedostatka raketa protivvazdušne odbrane sposobnih da napadnu mete koje idu takvim brzinama.
"Čitava vojna zajednica koja radi posebno na presretanju trenutno je fokusirana na pronalaženje rešenja za ovaj problem", rekao je Šenhelski.
On je dodao da "mnogi" ukrajinski proizvođači eksperimentišu s načinima presretanja ili obaranja novih dronova Geranj zajedno s vojskom, ali je rekao da "nije video nikakvo rešenje velikih razmera koje funkcioniše pouzdano i konzistentno".
Mada je ukrajinsko Ministarstvo odbrane 21. avgusta saopštilo da je zemlja napravila svoj prvi dron presretač na mlazni pogon Alexa Spatium, zamenik vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Andrij Lebedenko rekao je na brifingu u julu da je u Ukrajini u toku nekoliko paralelnih projekata protivvazdušne odbrane.
Pored novih presretača, on je rekao da Kijev radi na proizvodnji kupola na daljinsko upravljanje, municije s programabilnim upaljačima, nadogradnji raketnih sistema zemlja-vazduh i raketnog oružja.
"Razvijamo platforme avionskog tipa koje će takođe nositi oružje, što će im omogućiti da manevrišu pri brzinama od 300 do 800 kilometara na čas i na visinama na kojima operišu mlazni dronovi Šahed", rekao je Lebedenko.
"Po našem mišljenju, to je najprilagodljivija opcija. Možemo prilagoditi za masovnu proizvodnju i to je ekonomski isplativo", dodao je on.
Šenhelski dotle već predviđa sledeću, još veću pretnju od Rusije: hibridni dron-krstareća raketa. On kaže da veruje da će to zameniti dronove na mlazni pogon kada Ukrajina razvije dovoljan odgovor na njih.
Zapravo, Rusija već koristi takvo oružje, nazvano Banderol, uglavnom protiv Harkovske i Odeske oblasti, a HUR navodi da se "može lansirati sa zemaljskog lansirnog sistema", što omogućava ruskoj vojsci da ima ograničen broj njegovih nosača.
"Što više Šaheda na mlazni pogon presretnemo, biće više Banderola, i još ih je teže presresti", rekao je Šenhelski. "Oni lete brzinom od 550-600 kilometara na sat, čime je fizički nemoguće da se presretnu dronovima presretačima".
"Nažalost, naše ratno vazduhoplovstvo i druge jedinice protivvazdušne odbrane i dalje se suočavaju s nedostatkom raketa protivvazdušne odbrane, i to je problem... Svi žele jeftino i brzo. Međutim, presretanje brzo pokretnih meta biće skupo i zahtevaće vreme", dodao je on.
Stručnjaci se slažu da bi dodatni deo napora za suprotstavljanje sve većem broju udara dronova na mlazni pogon bio da se gađaju njihove lansirne stanice, baze za daljinsko upravljanje i fabriku Alabuga u ruskoj Republici Tatarstan gde se proizvode dronovi.
"Mnogo je teže promeniti mesto lansiranja ako su lansirni sistemi pogođeni. To bi primoralo Ruse da obustave lansiranja na nekoliko dana ili nedelja dok ne postave nove. To je veliki izazov za Ukrajinu“, rekao je Molin.
Ove godine ukrajinske snage su pojačale udare dugog i srednjeg dometa unutar Rusije i ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom, gađajući vojne lokacije, kao i naftna i gasna postrojenja u nastojanju da obuzdaju energetske prihode Moskve i podstaknu Kremlj na pregovore.
Zapadni delovi, ruski dronovi
Dok traži tehnološko rešenje za suprotstavljanje ruskim dronovima na mlazni pogon, Kijev će možda morati da izvrši politički pritisak na svoje zapadne partnere: značajan deo komponenti koje se koriste za proizvodnju ruskih dronova Geranj je zapadnog porekla.
Rusija nastoji da neke od komponenti za dronove proizvodi u zemlji. Međutim, proizvodi iz SAD, Japana, Nemačke, Švajcarske i drugih tehnološki naprednih zemalja i dalje preovlađuju. Kineske komponente čine otprilike jednu trećinu.
Na primer, zvaničnik HUR-a je za RSE rekao da Rusija koristi nemačke Infineon komponente u jedinicama za distribuciju napajanja svojih prvih Geranj dronova i da ih koristiti i u kasnijim modelima.
Originalne oznake na komponentama zapadne proizvodnje uklonjene su laserima, dodao je on: "Uklanjanjem oznaka, oni prikrivaju broj serije koji bi se mogao koristiti za praćenje određenog lanca snabdevanja, do koga su komponente stigle i preko koga su završile u Rusiji".
On je rekao da Kijev vidi da neke komponente nestaju s ruskih dronova samo da bi se ponovo pojavile u kasnijim modelima, dok se druge na kraju menjaju kineskim ekvivalentima dok Moskva razvija složene lance snabdevanja koji uključuju treće zemlje kako bi uprkos sankcijama nabavila komponente koje su joj potrebne.
Uprkos tome, zvaničnik HUR-a je rekao da su sankcije "korisne", dodajući: "Ako sankcije ne bi funkcionisale – u smislu da im otežavaju pristup komponentama koje su im potrebne – onda bi i broj sistema i moguće određeni stepen daljeg razvoja nastavili da rastu".