Mesec dana posle najave da će ruske baze u Siriji biti "prebačene" pod kontrolu Damaska, ruski vojni brodovi su se vratili u luku Tartus, što potvrđuju ekskluzivni snimci do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Flotila od tri ruska logistička broda, u pratnji razarača, prvi put je uočena kako plovi ka jugu duž obale Španije krajem avgusta. Zvanično odredište konvoja bio je Egipat, ali su brodovi, ubrzo posle prolaska kroz Gibraltarski moreuz, isključili svoje transpondere kako bi izbegli praćenje.
Snimci do kojih je došao Radio Slobodna Evropa (RSE) i koji su nastali početkom septembra, potvrđuju da je flotila nedavno pristala u sirijsku luku Tartus radi istovara nepoznatog tereta.
Čini se da ovi, dosad neviđeni snimci, opovrgavaju zvanične tvrdnje da je deo kompleksa u Tartusu, koji je ranije bio pod ruskom kontrolom, predat Siriji na civilnu upotrebu.
Brodovi koji se vide na snimcima iz Tartusa su razarač "Admiral Levčenko", vojni logistički brod "Sparta" i "Akademik Pašin", brod za snabdevanje namenjen opskrbi drugih plovila na otvorenom moru. Četvrti brod u flotili, naftni tanker "General Skobeljev", ne može da se vidi na fotografiji.
Pristajanje ruskih brodova potkrepljuje procene analitičara da je pragmatično geopolitičko pregovaranje omogućilo Kremlju da zadrži svoje baze u Siriji, iako su zvanična saopštenja, čini se, pažljivo sročene tako da sugerišu suprotno.
"Novom liderstvu Sirije bile su potrebne stvari koje je samo Rusija mogla da ponudi", rekao je za RSE Ruslan Trad, analitičar za pitanja Sirije. Između ostalog, sirijske zalihe oružja su uglavnom ruskog porekla i Damasku je "potrebno da popuni skladišta", navodi Trad.
Aktuelni predsednik Sirije Ahmed al-Šara predvodio je pobunjeničku grupu tokom građanskog rata u zemlji, koja je često bila meta ruskih bombardera dok je Kremlj pokušavao da održi na vlasti bivšeg sirijskog lidera Bašara al-Asada. Moskva je 2017. tvrdila da je ranila Al-Šaru u vazdušnom napadu.
Asad je svrgnut u decembru 2024. i ruske snage, koje su se tada povlačile iz Sirije, gađane su kamenjem dok su napuštala svoja uporišta širom te zemlje.
U januaru 2025. godine, nove sirijske vlasti raskinule su ugovor o zakupu severnog dela luke, koji je Moskva imala na 49 godina i koji je bio rezervisan za ruske brodove.
"Sve u svemu, Rusi su se pogrešno kladili na Asada, ali su potom odigrali svoje karte prilično dobro i njihovi neprijatelji u Siriji su se pokazali kao veoma pragmatični", kaže Aron Lund, analitičar za Bliski istok pri Švedskoj agenciji za odbrambena istraživanja.
"Ruska nafta i pšenica pomogli su Siriji da opstane tokom ekonomskih previranja" i "glasanje Rusije u UN omogućilo je uklanjanje aktuelnog sirijskog rukovodstva s lista terorističkih organizacija UN. I naravno, saradnja sa Sirijom omogućila je Rusiji da zadrži svoje baze", navodi Lund, dodajući da ti objekti "sada možda funkcionišu u smanjenom kapacitetu".
Tartus je jedina ruska pomorska baza van teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza i predstavlja ključno čvorište za snabdevanje ruskog vojnog prisustva u Africi. Potencijalni alternativni objekti u Libiji i Alžiru imaju slabije razvijenu infrastrukturu i zahtevali bi složene diplomatske aranžmane, uključujući i s Turskom.
Izveštaj Ruskog servisa RSE iz juna pokazao je da vazduhoplovnu bazu Hmejimim, drugo važno rusko uporište u Siriji, i dalje koriste avioni ruskog Ministarstva odbrane koji lete ka Maliju i drugim afričkim zemljama. Ruski Afrički korpus pokušava da pomogne vojsci Malija da povrati kontrolu nad područjima na severu zemlje koja drže tuareški pobunjenici i džihadističke grupe.
Nedavni satelitski snimci pokazuju da su u toku veliki građevinski radovi u toj vazduhoplovnoj bazi. Sirija i Rusija su ranije saopštile da će baza Hmejimim biti sedište "zajedničkog centra za obuku i rehabilitaciju".