Dostupni linkovi

Siromašniji ruski regioni snose najveći teret zdravstvenih rezova dok vojni izdaci rastu

Čovek kome su amputirane obe noge na stepenicama doma zdravlja u selu Atirka, u ruskoj Omskoj oblasti (arhivska fotografija)
Čovek kome su amputirane obe noge na stepenicama doma zdravlja u selu Atirka, u ruskoj Omskoj oblasti (arhivska fotografija)

Kada se Verina majka srušila dok je čekala hirurga u poliklinici u Jaroslavskoj oblasti, severoistočno od Moskve, hitnoj pomoći je trebalo 50 minuta da stigne. Nije preživela.

Vera, koja živi u selu Grigorjevskoje, rekla je za RSE da joj niko od medicinskog osoblja nije priskočio u pomoć.

"Jednostavno nije bilo ničega u poliklinici za prvu pomoć. Nisu mogli ni da joj daju injekciju adrenalina", rekla je Vera, čije je ime, kao i imena drugih žena intervjuisanih za ovaj tekst, promenjeno iz bezbednosnih razloga.

Selo i susedna naselja su se uvećali, kaže ona, ali lokalna zdravstvena stanica i dalje ima samo jednog zaposlenog koji opslužuje odrasle i decu, kao i školu i vrtić.

Nema pedijatra. Vera vodi unuka u privatnu kliniku u regionalnom glavnom gradu Jaroslavlju kada mu je potrebna specijalistička nega.

Njeno iskustvo ilustruje koliko teško može biti doći do medicinskih usluga u ruskim regionima, što bi se moglo pogoršati predloženim rezovima za federalnu zdravstvenu zaštitu u budžetu za 2027.

Finansiranje nacionalne inicijative "Dug i aktivan život", koja obuhvata 11 federalnih zdravstvenih programa, trebalo bi da padne sa 181 milijarde rubalja (oko 2,2 milijarde dolara) u 2026. na 146 milijardi rubalja (oko 1,8 milijardi dolara) u 2027.

Projekti obuhvataju, između ostalog, primarnu zdravstvenu zaštitu, lečenje kardiovaskularnih bolesti i raka, dijabetes, hitnu medicinsku pomoć, rehabilitaciju i popunjavanje osoblja.

Smanjenja su najavljena u trenutku kada Rusija planira da poveća vojne izdatke, od kojih je veliki deo vezan za njenu invaziju na Ukrajinu.

Pratite nas na Telegramu

Vojni budžet bi 2027. trebalo da dostigne oko 17,1 hiljada milijardi rubalja (otprilike 211 milijardi dolara), što je 27 odsto više od revidiranih izdvajanja od 13,5 hiljada milijardi rubalja u 2026, navodi se dokumentima u koje je uvid imala agencija Rojters (Reuters). Stvarni iznos potrošen u 2026. je poverljiv.

Vlada navodi da će povećano finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja pokriti veći deo zdravstvenih troškova. Zagovornici prava pacijenata upozoravaju da bi ta promena mogla da ostavi praznine, naročito u siromašnijim regionima.

Okružna bolnica u Minusinsku i Krasnojarskoj oblasti,
Okružna bolnica u Minusinsku i Krasnojarskoj oblasti,

Problemi u više regiona

Marina, takođe stanovnica Jaroslavske oblasti, opisala je teškoće u nabavci morfijuma za svog oca koji ima neizlečivu bolest.

Marina je veći deo dana ostavljala oca samog dok je putovala između zdravstvenih ustanova radi recepata i lekova, koji su se izdavali u zalihama za tri dana.

"Polazila bih u 6:45 ujutru, stajala u redu da dobijem jedan pečat, pa jurila u drugi grad po drugi pečat i da preuzmem lek. Kući bih stizala u pet popodne", rekla je ona za RSE.

Njena majka se takođe mučila da kontroliše dijabetes jer u blizini nije bilo endokrinologa. Marina se, kad može, oslanja na lokalnog bolničara, a za ozbiljnije probleme na privatne lekare.

Slični problemi zabeleženi su i drugde.

U Pskovskoj oblasti, koja se graniči s Estonijom na severozapadu Rusije, jedna žena je ranije ove godine rekla da je njen dvogodišnji sin odbijen u nekoliko zdravstvenih ustanova nakon što se povredio u oko.

Bolnica ih je uputila u dečiju kliniku, gde je lekar rekao da nije oftalmolog. Hitna pomoć je predložila da potraže privatnog lekara, dok je i traumatološki centar odbio da leči dete, napisala je majka na lokalnom internet forumu.

Do drugog dana dečak još nije dobio medicinsku pomoć, rekla je ona.

U Vladimirskoj oblasti, istočno od Moskve, planovi da se prekinu redovni porođaji u bolnici u Kolčuginu izazvali su zabrinutost meštana.

Prema planu, trudnice bi morale da putuju oko 80 kilometara do grada Vladimira da bi se porodile. Stanovnici su protestovali zbog promene i obratili se Ministarstvu zdravlja.

Jedan od najoštrijih rezova odnosi se na savezni program za borbu protiv raka. Njegovo izdvajanje za 2026. prvobitno predviđeno na 144,9 milijardi rubalja (1,78 milijardi dolara), kasnije je smanjena na 44,9 milijardi (553 miliona dolara). Nacrt budžeta za 2027. predviđa samo 3,87 milijardi rubalja (47,6 miliona dolara).

Ministarstvo zdravlja navodi da smanjenja odražavaju promenu u načinu finansiranja lečenja, a ne opšte smanjenje podrške. U komentarima koje je 5. oktobra preneo list Komersant, ministarstvo je navelo da se većina lečenja raka već finansira iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Na raspravi u Savetu Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta, održanoj 13. oktobra, učesnici su naveli nedostatak onkologa i lekova. Neki regioni su imali samo pet do sedam od 35 do 40 lekova protiv raka preporučenih za lečenje.

Onkološki centar u Lenjingradskoj oblasti
Onkološki centar u Lenjingradskoj oblasti

Zvaničnici obećavaju dodatna sredstva

Ministar zdravlja Mihail Muraško rekao je 15. oktobra parlamentarnom budžetskom odboru da će za lekove u 2027. biti izdvojeno dodatnih šest milijardi rubalja (74 miliona dolara).

On je rekao da je 113 milijardi rubalja (1,39 milijardi dolara) opredeljeno za snabdevanje lekovima na regionalnom nivou, a 285 milijardi rubalja (3,5 milijardi dolara) za centralizovane nabavke lekova, dodajući da će postojeći programi biti sačuvani.

Ipak, 29. oktobra, tokom prvog čitanja nacrta budžeta Saveznog fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja u donjem domu ruskog parlamenta, predsedavajući Budžetskog odbora Andrej Makarov naveo je iscrpljene kvote, duga čekanja na visokotehnološko lečenje, nedostatak osoblja i teškoće u upućivanju pacijenata iz nekih regiona u savezne medicinske centre.

U sibirskom gradu Krasnojarsku, hiljadama kilometara istočno od prestonice, regionalno odeljenje za zdravstvo planira da do sredine januara zatvori dva porodilišta, uz obrazloženje o padu nataliteta i stanju jedne zgrade.

Jelena, majka troje dece koja se porodila u jednoj od tih ustanova, rekla je da ju je izabrala jer je nudila pristup specijalistima u slučaju komplikacija.

"Šokirana sam što je zatvaraju", rekla je za RSE.

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

Povezani sadržaji
​
XS
SM
MD
LG