Satelitski snimci ukazuju da Rusija povećava proizvodne kapacitete za rat protiv Ukrajine

Pišu: Kyrylo Ovsyaniy i Schemes

Analiza satelitskih snimaka Šema (Schemes), istraživačke mreže Ukrajinskog servisa RSE-a, ukazuje da Rusija aktivno gradi svoje kapacitete za proizvodnju oružja i razvija nove fabrike dok njena invazija na Ukrajinu ulazi u 21. mjesec bez naznaka skorog kraja.

Od borbenih aviona i helikoptera do vojnih dronova i navodećeg oružja, objekti su mješavina državnih vojnih fabrika, javno-privatnih partnerstava i civilnih preduzeća dvostruke namjene koja proizvode i popravljaju opremu i municiju za teške ratne napore Moskve, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Pregledanjem satelitskih snimaka koje su obezbijedili Planet Labs, Airbus i Maxar Technologies, Šeme su pronašle nekoliko novih struktura, uključujući hangare i proizvodne pogone, koje su se brzo proširile ili izgrađene od nule od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Ruska vlada je u septembru objavila svoj prijedlog budžeta za 2024. i prvi put u modernoj istoriji, zemlja bi trebala potrošiti šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na svoju vojsku, pri čemu će potrošnja za odbranu biti veća od socijalne potrošnje.

Mihajlo Žirohov, ukrajinski vojni analitičar koji je napisao knjigu o artiljerijskoj borbi u ratu koji je 2014. izbio između Kijeva i snaga koje podržava Moskva u Donbasu, rekao je da brz razvoj takvih vojnih objekata širom zemlje ukazuje da Kremlj nema namjeru da u skorije vrijeme okonča rat protiv Ukrajine.

"Rusija se sprema da 'igra dugu igru' u ovom ratu i neće ništa zaustaviti", rekao je Žirohov za Šeme.

Fabrika aviona u Kazanju

Prvi identifikovani objekat je avio fabrika koju vodi ruska državna vojna kompanija Rostec koja se nalazi u blizini civilnog aerodroma Borisoglebskoje u Kazanju, oko 830 kilometara od Moskve.

Šeme su uz pomoć satelitskih snimaka pratile proces izgradnje ovog hangara na zemljištu fabrike. Snimci pokazuju da je na tlu temelj postavljen 2018. godine, ali da se izgradnja sporo odvijala sve do početka ruske sveobuhvatne invazije u Ukrajini. Radovi su tada ubrzani, a nedavne slike pokazuju da je hangar skoro završen.

Fabrika ima dugu istoriju kao lokacija za popravku civilnih i vojnih aviona i proizvodnju dijelova. Kompleks je također bio "jedan od najvažnijih strateških objekata" u sovjetsko doba, rekao je za Šeme Anatolij Hrapčinski (Anatoliy Khrapchynskiy), ekspert za sovjetske i ruske avione. Rekao je da je služilo kao vitalna karika u proizvodnji vojnih aviona, posebno bombardera, kao što su Tu-16, Tu-22, Tu-160 (Tupoljev) i sve njihove varijacije.

U junu je ruska državna televizija Rusija-1 emitovala prilog o fabrici, novom hangaru i njegovoj istoriji kada ju je posjetio ruski premijer Mihail Mišustin. U izvještaju se navodi da je novi hangar dugačak 300 metara i da se pogon koristi za proizvodnju putničkog aviona Tu-214.

Prema riječima Hrapčinskog, fabrika je oduvijek imala kapacitete za rad na strateškim avionima, a mnogi sovjetski modeli su još uvijek u upotrebi od strane ruske avijacije. On je rekao da satelitski snimci ukazuju na nove mogućnosti u popravci i modernizaciji starijih aviona neophodnih za upotrebu u Ukrajini, kao što su Tu-22M3 i Tu-160.

Irkutska fabrika aviona

Još jedna državna fabrika aviona, ova fabrika avijacije koja se nalazi u Irkutsku, gradu u Sibiru, otprilike 5.000 kilometara od Moskve, očigledno povećava svoje kapacitete za proizvodnju dijelova za borbeni avion (Suhoj) Su-30.

Su-30 se naširoko koristi u ruskoj ratnoj avijaciji, a fabrika u Irkutsku poznata je kao vodeća popravka u zemlji i bila je aktivna usred rata u Ukrajini.

Satelitski snimci pokazuju da su nedavno izgrađena dva nova objekta zajedno sa rulnom stazom koja vodi do jednog od tih objekata, koji podsjeća na hangar.

Hrapčinski, koji je pregledao snimke, rekao je da se takvi objekti obično koriste za male avione i da zgrade izgledaju kao one koje se koriste za "rutinsko održavanje i manje popravke" manjih civilnih i vojnih aviona poput Su-30.

Uralska fabrika civilne avijacije

Iako ime kaže da se bavi civilnim avionima, objekti se bave i popravkom motora i mjenjača koji se mogu koristiti i u vojnim helikopterima kao što su Mi-2, Mi-8, Mi-24 i Ka-52 (Kamov). Sve ove helikoptere ruska vojska aktivno koristi u tekućem ratu u Ukrajini.

Proizvodnja u fabrici u gradu Jekaterinburgu na Uralu čini se da je nedavno pojačana. U septembru, nekoliko lokalnih publikacija sa sjedištem u ovoj oblasti objavilo je članke o nedostatku osoblja u fabrici, pominjući da su povećane potrebe za proizvodnju dovele do manjka osoblja.

Satelitski snimci pokazuju da je 2021. počela izgradnja konstrukcije nove radionice u prostorijama. Zgrada je završena ove godine poslije, kako se čini, bržeg tempa izgradnje od početka rata.

Fabrika mašina u Dubni i Kronštat

Smješten u gradu Dubna, sjeverno od Moskve, ovom fabrikom upravlja Raduga, koja je pod okriljem Korporacije za taktičko raketno oružje, ruske državne odbrambene kompanije specijalizirane za proizvodnju projektila.

Ova kompanija je odgovorna za izradu projektila poput Kh-22, Kh-55 i Kh-101, koje je Rusija opsežno koristila, uključujući napade koji su pogodili energetsku infrastrukturu, stambene zgrade i druge civilne objekte.

Poređenje satelitskih snimaka fabrike iz 2021.-2023. pokazuje da je pored nje podignut veliki novi objekat, s izgradnjom koja je počela 2021., a završena ove godine. U blizini se nalaze i dva heliodroma, a zgrada dijeli pristupni put sa Fabrikom mašina Dubna.

Prema javnim podacima, nova fabrika je u privatnom vlasništvu Kronštata, kompanije koja se bavi proizvodnjom dronov (UAV). Kompanija je specijalizovana za proizvodnju vojnih dronova, uključujući modele Orion i Helios koji se koriste za izviđanje i udare.

Kronštat je ranije bio u vlasništvu AFK-Sistema, velikog ruskog konglomerata koji je osnovao Vladimir Jevtušenkov (Yevtushenkov), istaknuti tajkun. AFK-Sistema je prodala svoj udio u Kronštatu u maju 2022., otprilike u isto vrijeme kada je Jevtušenkov odustao od formalne dioničarske kontrole nad konglomeratom prenijevši 10 posto udjela na svog sina nakon što je Velika Britanija uvela sankcije zbog ruskog rata u Ukrajini.

Prema ruskom registru pravnih lica, AFK-Sistema i dalje ima 49,6 posto udjela u KT-Unmanned Systems, podružnici iz Kronštata koja, prema internet stranici kompanije, sarađuje sa Ministarstvom odbrane Rusije i Federalnom službom bezbjednosti.

U junu 2022., nekoliko mjeseci od početka invazije, Aleksej Belykh (Aleksei Belykh), zamjenik direktora Kronštata, rekao je da kompanija prikuplja osoblje za vođenje novog pogona u Dubni.

"Nova fabrika za proizvodnju (UAV-ova) uskoro će se prebaciti na tri smjene kako bi ispunila primljene narudžbe. S tim u vezi, kompanija iz Kronštata nastavlja da zapošljava osoblje", objavio je ruska vojna internet stranica Top War.

Fabrika 'Italmas'

U januaru je prvi put objavljeno da je proizvođač dronova Zala Aero kupio trgovački centar u Iževsku i pretvorio ga u fabriku za proizvodnju dronova Italmas ruske proizvodnje. U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin bio u posjeti tom objektu, koju je prenosila televizija.

Zala Aero je podružnica grupe Kalašnjikov, proizvođača oružja koji proizvodi 95 posto ruskog malokalibarskog oružja. Dronovi Italmas su novi napadni UAV dugog dometa koji su slični dronovima Shahed iranske proizvodnje koji su se intenzivno koristili u ukrajinskim gradovima prošle zime, ali su lakši i jeftiniji za proizvodnju.

Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Vašingtonu izvijestio je da se dokumentovani dronovi Italmas već koriste protiv ukrajinskih ciljeva i rekao je da je njihov razvoj dio šire ruske strategije za diverzifikaciju i očuvanje njene municije dok nastavlja da se ukopava za dugotrajni sukob sa Ukrajinom.