Visoki savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina kaže da je Rusija napustila svoje vjekovima duge nade o integraciji sa Zapadom i da kreće ka novoj eri geopolitičke izolacije, prenosi engleska stranica Radija Slobodna Evropa.
U tekstu za magazin Russia In Global Affairs, objavljenom 9. aprila, a pod naslovom The Solitude of Half-Blood, pomoćnik Kremlja Vladislav Surkov napisao je da je "epsko putovanje Rusije ka zapadu" gotovo, što je označilo i kraj "ponovljenim neuspjelim pokušajima da postanu dio zapadne civilizacije" koji traju više od četiri stoljeća.
Odnosi između Moskve i Zapada su na takvoj razini kakva nije viđena još od hladnog rata, znatno opterećeni pitanjima, uključujući i rusko preuzimanje ukrajinskog Krimskog poluotoka, njihovu podršku separatistima u istočnoj Ukrajini, njenu ulogu u sedmogodišnjem sukobu u Siriji i trovanje bivšeg ruskog špijuna u Britaniji proteklog mjeseca.
Surkov (53), dugogodišnji Putinov pomoćnik koji je dugi niz godina služio kao vrhunski strateg za nacionalnu politiku i trenutno radi kao predsjednički savjetnik za Ukrajinu, napisao je da je 2014. prekid sa Zapadom o pitanju Ukrajine označio početak nove ere u kojoj se Rusija suočava sa "100 godina (200? 300?) geopolitičke samoće".
Ruski napad na Krimski poluotok u martu 2014. godine i podrška separatistima u istočnoj Ukrajini značajno su zaoštrili veze Moskve sa Zapadom i doveli do sankcija Sjedinjenih Država i Evropske unije, koji su, zajedno s padom cijena nafte na svjetskom tržištu, doveli rusku ekonomiju do dvogodišnje recesije.
Sporazumi iz Minska, o prekidu vatre i mirovni sporazum, koji su potpisani u septembru 2014. i februaru 2015, a koje su podržale zapadne zemlje, nisu okončali sukob na istoku Ukrajine, gdje je u borbama između vladinih snaga i separatista ubijeno više od 10.300 ljudi.
Ruske nade o približavanju sve su manje kako se razvijaju sukobi sa Zapadom, te tako zemlja sve češće gleda unutra kao i na istok, a sve manje prema Zapadu, rekao je Surkov.
On je kazao kako Rusija ima "samo dva saveznika: vojsku i mornaricu".
"Samoća ne znači potpunu izolaciju", napisao je Surkov, ali je rekao da će otvorenost Rusije u budućnosti biti ograničena.
"Rusija će bez sumnje učestvovati u trgovini, privlačiti ulaganja, razmjenjivati znanje i voditi ratove... takmičiti se i sarađivati, uzrokovati strah, mržnju, radoznalost, simpatiju i divljenje", napisao je Surkov. "Ali bez lažnih ciljeva i samoodricanja".
Putovanje za koje je Surkov rekao da je Rusija proputovala u određenoj mjeri odražava evoluciju Putinovog vlastitog odnosa prema Zapadu.
Putin se udružio sa Zapadom nakon njegovog prvog izbora 2000. godine, ali je kasnije postao sve kritičniji prema Sjedinjenim Državama, EU i NATO-u. Sada ih često optužuje da izbjegavaju ponude Moskve o saradnji, gaje neprijateljstvo i pokušavaju da oslabe i gurnu Rusiju u stranu.
Tekst Surkova objavljen je tri dana nakon što su Sjedinjene Države uvele nove sankcije za više od dvadesetak tajkuna, sigurnosnih dužnosnika i političara za koje se misli da imaju bliske veze s Putinom, u pokušaju da kazni Moskvu zbog onoga što je američki šef Ministarstva finansija nazvao "štetnim djelovanjem u cijelom svijetu."
To je također praćeno rijetkim kritiziranjem Putina od američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog podrške Rusije sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu (Bashar al-Assad).
Surkov se prisjetio onoga za šta je rekao da su bili uzaludni pokušaji 'vesternizacije' ranijih ruskih vladara, pišući da je Rusija jednom pokušala da oponaša Sjedinjene Države i "zakorači prema Zapadu".
On je pripisao opsesiju Rusije pridruživanju Zapadu "prekomjernim entuzijazmom" ruske elite. Ali je također kazao da takva gorljivost ni sada nije isčezla.
Surkov, koji je bio prvi zamjenik načelnika štaba Kremlja od 1999. do 2011. godine, bio je začetnik "upravljane demokratije" – što je njegov izraz za politiku kojom je Putin pojačao kontrolu nad ruskom politikom i društvom u prva dva mandata, 2000-2008. godine.
Zainteresiran je za mnoge stvari osim politike, a pisao je romane, eseje i pjesme.
U tekstu je opisao Rusiju kao neku vrstu "mješovite" kulture koja uključuje elemente i Istoka i Zapada, "kao neko ko je rođen iz mješovitog braka".
"Ona je svačiji rođak, ali ničija porodica. Tretirana od stranaca kao da je jedna od njih, prognanica među svojim ljudima. Ona razumije svakoga i niko nju ne razumije. Mješanac, polurasa, čudak", napisao je.
Rekao je, da je na ruskom narodu hoće li Rusija postati "usamljenica u podmorju" ili "alfa nacija koja teži vodstvu" nad drugim narodima.
"Biće teško", rekao je, ali Rusija se suočava s dugim putovanjem "preko trnja do zvijezda."
"Biće zanimljivo", napisao je Surkov. "Ali ovdje će biti zvijezda."