Moskovska policija, predvođena Olegom Baranovim, razbila je opozicione demonstracije početkom 2021. godine u Moskvi. Nasilje je bilo široko rasprostranjeno, izvijestile su tada međunarodne organizacije, a Baranova je to odvelo pod sankcije Evropske unije (EU).
Vlastima u Republici Srpskoj (RS) to nije bila smetnja za sporazum o suradnji između policije tog bosanskohercegovačkog entiteta i moskovske policije.
Tokom ovosedmične posjete Moskvi, entitetski ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir potpisao je novi memorandum o suradnji sa Baranovim, načelnikom Glavne uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu.
Time je nastavljena ona koja je uspostavljena prije više od deset godina, a predviđa razmjenu informacija, stručne obuke te suradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala.
Tekst novog memoranduma nije javno objavljen, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE), nisu ga dostavili. Naveli su tek da "dodatno konkretizuje oblike saradnje u oblasti stručnog usavršavanja, razmjene iskustava i realizacije zajedničkih obuka".
Susret u Moskvi
Susretu na kome je potisan memorandum u Moskvi, 23. juna, prema fotografijama koje je objavio MUP RS Srpske, prisustvovali su i pripadnici 2. Specijalnog policijskog puka Glavne uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije za Moskvu.
Riječ je o jedinici za osiguravanje javnog reda i borbu protiv kriminala, koja se u izvještajima ruskih nezavisnih medija i organizacija za ljudska prava povezuje sa brutalnim hapšenjima tokom opozicionih protesta u Rusiji.
Na jednoj od fotografija, upotrebom alata za prepoznavanje lica, RSE je u društvu ministra Budimira identificirao Ivana Čudajkina, komandanta Policijskog puka za zaštitu diplomatskih misija i konzulata stranih država, jedinice koja također pripada Policijskoj upravi za grad Moskvu. U policiju je došao iz ruskog Ministarstva odbrane, gde je bio komandant voda.
Delegacija MUP-a RS posjetila je i centralni vojno-patriotski park "Patriot", gdje je izloženo rusko i sovjetsko naoružanje i vojna tehnika.
Na sajtu Parka nalazi se i galerija "heroja specijalne vojne operacije", kako Rusija naziva rat koji vodi protiv Ukrajine, prenosi Rueters.
Ruski utjecaj i ranjivost BiH
Ondrej Kolar, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH ocijenio je da proširivanje saradnje MUP-a Republike Srpske sa moskovskom policijom, koja je pod sankcijama EU od sredine 2023., nije izneneđaujuće, ali da je "duboko štetno i opasno".
"Moskva aktivno radi na širenju utjecaja, a ova suradnja se jasno uklapa u taj cilj. Istovremeno, ona pokazuje dugogodišnju ranjivost BiH na ruski uticaj i duboke političke podjele u zemlji", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Stava je da i ova suradnja potvrđuje da Rusija nastavlja raditi na očuvanju utjecaja širom Zapadnog Balkana, da i dalje ima snažne mreže partnera u regiji te da uspijeva održati i dodatno jačati taj utjecaj.
"To istovremeno govori i o širem neuspjehu Evrope da se odbrani od hibridnih pritisaka – kako unutar vlastitih granica, tako i u zaštiti regija koje želi jednog dana primiti u EU", kazao je.
Za njega ruske ambicije u ovom dijelu Evrope nisu iznenađujuće, ali jeste lakoća kojom ih uspijeva ostvarivati.
"Bojim se da su ovo znakovi da Evropa mora učiniti na Zapadnom Balkanu ono što bi trebala činiti i drugdje, a ne uspijeva uvijek. Biti jasna, čvrsta, vidljiva i dosljedna", kazao je.
S kim surađuje ruska policija?
Suradnja MUP-a RS i moskovske policije traje od 2015. godine, kada je potpisan prvi Memorandum, koji predviđa suradnju u borbi protiv terorizma, koja je u nadležnosti državnih policijsko-obavještajnih agencija i pravosudnih tijela BiH.
Također, uključuje razmjenu informacija i iskustava, stručna usavršavanja, kao i uspostavljanje direktne komunikacije između dvije policijske institucije.
Osim sa moskovskom policijom, prema javno dostupnim podacima, MUP RS ima ozvaničenu suradnju i sa poliicjom Srbije s kojom ima više sporazuma o suradnji u različitim oblastima. Također, od januara ima potpisan memorandum sa mađarskim Centrom za borbu protiv terorizma, a proteklih godina i različite oblike suradnje sa policijama drugih zemalja.
Uz RS, Uprava policije Moskve potpisala je, od početka ruske invazije na Ukrajinu, memorandume sa policijom u Vijetnamu, pokazuju javno dostupni podaci.
Generalno, MUP Rusije surađuje sa bjeloruskom policijom, a tokom 2023. i 2024. uspostavilo je suradnju sa MUP-om Srbije, u sektorima forenzičke službe i jedinice unutrašnje sigurnosti. Posljednjih godina ruski MUP potpisivao je i sporazume sa azijskim zermljama, poput Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana, te održavao sastanke sa delegacijama Kine, Irana i Indonezije.
BiH se formalno Dodik je jedan od rijetkih evropskih zvaničnika koji se nastavio sastajati s Putinom, otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Politički kontakti održavaju se, također, kroz posjete parlamentarnih delegacija iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju.
Kada je u aprilu Banjaluku posjetio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gruško, Dodik je kazao kako "podržava rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, kako moskva naziva invaziju na tu zemlju, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji".
protiv Rusije, ali njihovom provođenju se protive predstavnici vlasti RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
O nastavku suradnje policija RS i Moskve, RSE je zatražio komentar od Evropske komisije, a do objave teksta iz te insitucije nije odgovoreno.
Jačanje veza s Moskovom
Kurt Bassuener, iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže za RSE da re radi o pokušaju "Dodikovog režima da održi odnos s Moskvom dok učvršćuje veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Država Donaldom Trumpom".
"Moskva je dugo težila potkopavanju onoga što sam refleksno nazivao 'Zapadom' na Balkanu, a Dodik je njen najdosljedniji partner. Sada se čini da i SAD provodi sličnu politiku. Dodik će sigurno htjeti i rusku pomoć u održavanju vlastitog režima i osobne sigurnosti kako se približavaju izbori", kazao je.
Bassuener ističe da EU, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju mandat da očuvaju sigurno okruženje u BiH te da bi trebali s oprezom gledati na ove događaje.
"Oni pružaju još jedan razlog Evropi da ojača EUFOR i osigura mu cijeli niz sposobnosti na raspolaganju, kao i da osigura da postavi sposobnog visokog predstavnika. To su alati za provedbu zakona koje Dodik i Moskva već jako dugo nastoje uništiti", naveo je.
Govoreći o insistiranju zvaničnik entiteta RS na nastavku suradnje sa sankcioniranim ruskim dužnosnicima, Bassuner je kazao da bi to trebalo biti neobično u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU.
"Ali kao što vidimo s Dodikom, i u susjednoj Srbiji, ti odnosi ostaju i trajni su. Evropa nije učinkovito inzistirala na njihovom ograničavanju. Ali mogli bi i trebali bi, jer predstavljaju prijetnju ne samo BiH, već i za šire područje", naveo je.
Kako kaže, države članice EU mogu primijeniti vlastite "restriktivne mjere" zvaničnicima RS, koji poduzimaju antidaytonske poteze, što u inititucijama EU, zbog protivljenja Mađarske, nije uspjelo.
"Unija mora nedvosmisleno pokazati da može i hoće koristiti sve instrumente moći kako bi osigurala mir i sigurnost u BiH. Međutim, još nije pokazala stratešku viziju ili volju", kazao je.
Osjetljiva zona
MUP RS nije odgovorio na pitanje RSE šta je konkretno rezultat desetogodišnje saradnje sa moskovskom policijom, kao ni da li smatra sankcije EU preprekom za planirani nastavak suradnje
U ranijem odgovoru za RSE naveli su da su u okviru memoranduma iz 2015. godine "razmjenjivana iskustva i znanja", te da razmatraju mogućnost organizovanja obuke policijskih službenika iz oblasti kinologije i korištenja konjice.
Safet Mušić, ekspert za oblast sigurnosti, kaže da, s pravnog aspekta, takvi memorandumi ulaze u "osjetljivu zonu nadležnosti vanjske politike i međunarodne suradnje".
"Entiteti, uključujući MUP RS, imaju određeni stepen operativne i tehničke suradnje sa stranim policijskim agencijama, ali to ne smije prerasti u međunarodne angažmane koji imaju politički ili strateški karakter bez koordinacije sa državnim institucijama", rekao je za RSE.
Dodao je da svaki memorandum koji uključuje razmjenu podataka, obuke ili operativnu suradnju mora biti usklađen s državnim okvirom, "posebno kroz Ministarstvo sigurnosti i relevantne državne agencije".
Govoreći o potpisivanju memoranduma sa načelnikom moskovske policije koji je pod sankcijama EU, Mušić kaže da sankcije formalno ne proizvode direktno pravno dejstvo u BiH, ali imaju "važan političko-sigurnosni signal".
Kako je kazao, mogu utjecati na procjene takve suradnje sa evropskim standardima vladavine prava i policijske etike, posebno imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Sigurnosni rizik, kako kaže, ne proizilazi iz samih stručnih obuka koliko iz mogućnosti da se ovakvi sporazumi koriste za izgradnju paralelnih međunarodnih policijskih veza koje nisu usklađene sa ukupnom vanjskopolitičkom orijentacijom države koja je okrenuta prema EU.
"Ovakvi aranžmani se tumače kao izuzetno poliitčki osjetljivi. No, to nije ništa novo kada pogledamo politiku vlasti RS, koja otvoreno ostvaruju suradnju s Rusijom", kazao je, ističući da po tom pitanju BiH treba podršku međunarodne zajednice.
Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima pod međunarodnim sankcijama. Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH.