Moskovska policija, predvođena Olegom Baranovim, razbila je opozicione demonstracije početkom 2021. godine. Nasilje je bilo široko rasprostranjeno, izvijestile su tada međunarodne organizacije, a Baranova je to odvelo pod sankcije Evropske unije (EU).
Vlastima u Republici Srpskoj (RS) to nije bila smetnja za sporazum o suradnji između policije tog bosanskohercegovačkog entiteta i moskovske policije, prilikom susreta u glavnom gradu Rusije, 23. juna.
Tokom ovosedmične posjete Moskvi, entitetski ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir potpisao je novi memorandum o suradnji sa Baranovim, načelnikom Glavne uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu.
Time je nastavljena suradnja koja je uspostavljena prije više od deset godina, a predviđa razmjenu informacija, stručne obuke te suradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala.
Tekst novog memoranduma nije javno objavljen, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS navelu su za Radio Slobodna Evropa (RSE) tek da "dodatno konkretizuje oblike saradnje u oblasti stručnog usavršavanja, razmjene iskustava i realizacije zajedničkih obuka".
Ruski utjecaj i ranjivost BiH
Ondrej Kolar, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH ocijenio je da proširivanje saradnje MUP-a RS sa moskovskom policijom, koja je pod sankcijama EU od 2023., nije izneneđaujuće, ali da je "duboko štetno i opasno".
"Moskva aktivno radi na širenju utjecaja, a ova suradnja se jasno uklapa u taj cilj. Istovremeno, ona pokazuje dugogodišnju ranjivost BiH na ruski uticaj i duboke političke podjele u zemlji", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Stava je da i ova suradnja potvrđuje da Rusija nastavlja raditi na očuvanju utjecaja širom Zapadnog Balkana, da i dalje ima snažne mreže partnera u regiji te da uspijeva održati i dodatno jačati taj utjecaj.
"To istovremeno govori i o širem neuspjehu Evrope da se odbrani od hibridnih pritisaka – kako unutar vlastitih granica, tako i u zaštiti regija koje želi jednog dana primiti u EU", kazao je.
Za njega ruske ambicije u ovom dijelu Evrope nisu iznenađujuće, ali jeste lakoća kojom ih uspijeva ostvarivati.
"Bojim se da su ovo znakovi da Evropa mora učiniti na Zapadnom Balkanu ono što bi trebala činiti i drugdje, a ne uspijeva uvijek. Biti jasna, čvrsta, vidljiva i dosljedna", kazao je.
BiH se formalno Dodik je jedan od rijetkih evropskih zvaničnika koji se nastavio sastajati s Putinom, otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Politički kontakti održavaju se, također, kroz posjete parlamentarnih delegacija iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju.
Kada je u aprilu Banjaluku posjetio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gruško, Dodik je kazao kako "podržava rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, kako moskva naziva invaziju na tu zemlju, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji".
protiv Rusije, ali njihovom provođenju protive se političari iz RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
O nastavku suradnje policija RS i Moskve, RSE je zatražio komentar od Evropske komisije, a do objave teksta nije odgovoreno.
Jačanje veza s Moskvom
Kurt Bassuener, iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže za RSE da re radi o pokušaju "Dodikovog režima da održi odnos s Moskvom dok učvršćuje veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Država Donaldom Trumpom".
"Moskva je dugo težila potkopavanju onoga što sam refleksno nazivao 'Zapadom' na Balkanu, a Dodik je njen najdosljedniji partner. Sada se čini da i SAD provodi sličnu politiku. Dodik će sigurno htjeti i rusku pomoć u održavanju vlastitog režima i osobne sigurnosti kako se približavaju izbori", kazao je.
Bassuener ističe da EU, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju mandat da očuvaju sigurno okruženje u BiH te da bi trebali s oprezom gledati na ove događaje.
"Oni pružaju još jedan razlog Evropi da ojača EUFOR i osigura mu cijeli niz sposobnosti na raspolaganju, kao i da osigura da postavi sposobnog visokog predstavnika. To su alati za provedbu zakona koje Dodik i Moskva već jako dugo nastoje uništiti", naveo je.
Govoreći o insistiranju zvaničnik entiteta RS na nastavku suradnje sa sankcioniranim ruskim dužnosnicima, Bassuner je kazao da bi to trebalo biti neobično u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU.
"Ali kao što vidimo s Dodikom, i u susjednoj Srbiji, ti odnosi ostaju i trajni su. Evropa nije učinkovito inzistirala na njihovom ograničavanju. Ali mogli bi i trebali bi, jer predstavljaju prijetnju ne samo BiH, već i za šire područje", naveo je.
Kako kaže, države članice EU mogu primijeniti vlastite "restriktivne mjere" zvaničnicima RS, koji poduzimaju antidaytonske poteze, što u inititucijama EU, zbog protivljenja Mađarske, nije uspjelo.
"Unija mora nedvosmisleno pokazati da može i hoće koristiti sve instrumente moći kako bi osigurala mir i sigurnost u BiH. Međutim, još nije pokazala stratešku viziju ili volju", kazao je.
Osjetljiva zona
MUP RS nije odgovorio na pitanje RSE šta je konkretno rezultat desetogodišnje saradnje sa moskovskom policijom, kao ni da li smatra sankcije EU preprekom za planirani nastavak suradnje
U ranijem odgovoru za RSE naveli su da su u okviru memoranduma iz 2015. godine "razmjenjivana iskustva i znanja", te da razmatraju mogućnost organizovanja obuke policijskih službenika iz oblasti kinologije i korištenja konjice.
Safet Mušić, ekspert za oblast sigurnosti, kaže da s pravnog aspekta takvi memorandumi ulaze u "osjetljivu zonu nadležnosti vanjske politike i međunarodne suradnje".
"Entiteti, uključujući MUP RS, imaju određeni stepen operativne i tehničke suradnje sa stranim policijskim agencijama, ali to ne smije prerasti u međunarodne angažmane koji imaju politički ili strateški karakter bez koordinacije sa državnim institucijama", rekao je za RSE.
Dodao je da svaki memorandum koji uključuje razmjenu podataka, obuke ili operativnu suradnju mora biti usklađen s državnim okvirom, "posebno kroz Ministarstvo sigurnosti i relevantne državne agencije".
Govoreći o potpisivanju memoranduma sa načelnikom moskovske policije koji je pod sankcijama EU, Mušić kaže da sankcije formalno ne proizvode direktno pravno dejstvo u BiH, ali imaju "važan političko-sigurnosni signal".
Kako je kazao, mogu utjecati na procjene takve suradnje sa evropskim standardima vladavine prava i policijske etike, posebno imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Sigurnosni rizik, kako kaže, ne proizilazi iz samih stručnih obuka koliko iz mogućnosti da se ovakvi sporazumi koriste za izgradnju paralelnih međunarodnih policijskih veza koje nisu usklađene sa ukupnom vanjskopolitičkom orijentacijom države koja je okrenuta prema EU.
"Ovakvi aranžmani se tumače kao izuzetno poliitčki osjetljivi. No, to nije ništa novo kada pogledamo politiku vlasti RS, koja otvoreno ostvaruju suradnju s Rusijom", kazao je, ističući da po tom pitanju BiH treba podršku međunarodne zajednice.
Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima pod međunarodnim sankcijama. Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH.