Dostupni linkovi

Rusija pokreće vojne vježbe s Kinom i Indijom


Parada ruskih, kineskih i mongolskih trupa i vojne opreme na kraju vojnih vježbi 'Vostok-2018', nedaleko od kinesko-mongolske granice u Sibiru u septembru 2018.
Parada ruskih, kineskih i mongolskih trupa i vojne opreme na kraju vojnih vježbi 'Vostok-2018', nedaleko od kinesko-mongolske granice u Sibiru u septembru 2018.

Piše: Reid Standish

Kada je Rusija posljednji put organizovala ratne igre Vostok na svom Dalekom istoku 2018., procjenjuje se da je oko 300.000 njenih vojnika vježbalo s kineskim i mongolskim vojnicima dok je Kremlj nastojao da projektuje imidž vojne superiornosti i pokaže jačanje veza s Pekingom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Dok se Moskva sada priprema za još jednu rundu vježbi u kojima će učestvovati samo djelić od prethodnog ukupnog broja -- 50.000 ljudi -- Rusija nastoji da pokaže da su njene vojne sposobnosti i dalje netaknute uprkos sve većim troškovima i naporima od svoje invazije na Ukrajinu.

Sedmodnevne ratne igre počinju 1. septembra, a učestvovat će snage iz Kine, Indije, Laosa, Mongolije, Nikaragve, Alžira, Sirije, kao i vojno osoblje iz Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana.

Vježbe će uključivati različite manevre u vazduhu, kopnu i moru, a Rusija je najavila da će njena Pacifička flota i kineska mornarica učestvovati u "zajedničkim praktičnim akcijama za odbranu pomorskih komunikacija i oblasti pomorske ekonomske aktivnosti" u Japanskom moru.

Ratni brodovi u zajedničkoj pomorskoj vježbi iranske, kineske i ruske mornarice u sjevernom dijelu Indijskog okeana u januaru 2022.
Ratni brodovi u zajedničkoj pomorskoj vježbi iranske, kineske i ruske mornarice u sjevernom dijelu Indijskog okeana u januaru 2022.

Iako su ruski odbrambeni zvaničnici rekli da su vježbe isključivo defanzivne i da nisu usmjerene prema nekoj određenoj zemlji, one su i dalje zasute simbolikom usred tekućeg rata Moskve u Ukrajini i tinjajućih geopolitičkih tenzija u Aziji.

Stručnjaci i analitičari odbrane kažu da će ih pomno pratiti regionalne sile poput Japana i Južne Koreje, posebno dok Rusija i Kina nastavljaju pokazivati sve jače političke i vojne veze i zajedničku usmjerenost ka Pacifiku.

"Ovo je dobra prilika za Kinu da sarađuje s Rusijom sa zajedničkim fokusom na Japan", rekao je za RSE Haijun Ma (Haiyun), profesor na državnom univerzitetu Frostburg u Merilendu, koji proučava odnose Pekinga s Rusijom i zemljama Centralne i Južne Azije. "S tenzijama koje rastu oko Tajvanskog moreuza, Japan je ovih dana zaista na nišanu (Pekinga) i nadaju se da im Rusija može biti bliže na Pacifiku".

Učešće Indije je također dodalo još jedan sloj intrige ratnim igrama.

Oficir indijske vojske drži rusku jurišnu pušku tokom posjete poligonu izvan ruskog grada Vladikavkaza 2010.
Oficir indijske vojske drži rusku jurišnu pušku tokom posjete poligonu izvan ruskog grada Vladikavkaza 2010.

Nju Delhi ima dugogodišnje odbrambene veze sa Moskvom, ali i jake odnose sa Vašingtonom. Kina i Indija su usred graničnog spora na Himalajima koji je izazvao smrtonosni okršaj prije samo dvije godine, a Indijci se pripremaju za vojne vježbe sa Sjedinjenim Državama u blizini kineske granice u oktobru.

"Rusija je postala veoma toksična u međunarodnoj zajednici, ali ove vježbe joj omogućavaju da se vrati (porukama) koje je pokušavala da pošalje prije rata u Ukrajini", rekao je za RSE Temur Umarov, saradnik Moskovskog Karnegi centra (Moscow Carnegie Center). "Rusija želi da nastavi graditi svoje odbrambene veze i pokaže da je rat nije ostavio potpuno izolovanom".

Istočni fokus

Kineske i ruske snage redovno izvode zajedničke vježbe u nekom obliku od 2005. godine, ali su se posljednjih godina proširile i uključile pomorske vježbe u Aziji i Mediteranu.

Peking i Moskva su 2018. prešli na vježbe većih razmjera koje su bile fokusirane na obuku najviših komandanata za zajednički rad, a prošle godine ruske trupe su se prvi put rasporedile na kinesku teritoriju radi vježbi.

Kineski tenkovi kotrljaju se oko 250 kilometara jugoistočno od ruskog grada Čita tokom vojnih vježbi 'Vostok 2018' u septembru 2018.
Kineski tenkovi kotrljaju se oko 250 kilometara jugoistočno od ruskog grada Čita tokom vojnih vježbi 'Vostok 2018' u septembru 2018.

Ove bliske veze kulminirale su onim što su kineski lider Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin proglasili kao partnerstvo "bez ograničenja" između svojih zemalja u februaru prije nego što je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu.

Od izbijanja rata, Kina je bila pažljiva kako bi izbjegla kršenje zapadnih sankcija Rusiji, ali je za rat u Ukrajini okrivila NATO i zapadne "provokacije". Diplomatski je podržala Moskvu u međunarodnim organizacijama, a obje zemlje su letjele bombarderima sposobnim za nošenje nuklearnog oružja iznad Japanskog mora u maju dok je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prisustvovao samitu u Tokiju.

Rusija je također podržala Peking usred tenzija s Tajvanom i Vašingtonom zbog posjete predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi (Nancy Pelosi) Taipeiju. Kao odgovor na tu posjetu, Kina je održala vježbe gađanja u blizini Tajvana i lansirala pet balističkih projektila koje su sletjele u vode ekskluzivne ekonomske zone Japana.

Kineski zvaničnici naglasili su ranije ovog mjeseca da učešće Pekinga u ruskim ratnim igrama "nije povezano sa trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom", iako Ma kaže da su nedavne promjene u japanskoj politici -- kao što su povećana potrošnja na odbranu, japanske sankcije Moskvi i kritike iz Tokija zbog akcija Kine prema Tajvanu -- rasplamsale tenzije.

Si i Putin nazdravljaju votkom uz ruske palačinke tokom Sijeve posjete Istočnom ekonomskom forumu 2018.
Si i Putin nazdravljaju votkom uz ruske palačinke tokom Sijeve posjete Istočnom ekonomskom forumu 2018.

On napominje da su u demonstraciji snaga prošle sedmice dva ruska pomorska konvoja prošla kroz moreuz La Peruz, koji razdvaja Rusiju i Japan, na putu do mjesta održavanja vježbi Vostok.

I Kina i Rusija imaju teritorijalne sporove sa Japanom, pri čemu Moskva i Tokio tvrde da polažu pravo na Kurilska ostrva, dok Japan upravlja nenaseljenim ostrvima poznatim kao Senkakus, za koja Peking i Taipei također tvrde da im pripadaju.

Faktor Indije

Učešće Indije u vježbama, posebno imajući u vidu učešće Kine, zbunilo je neke posmatrače jer tenzije između Pekinga i Nju Delhija i dalje rastu, dok Indija nastavlja jačati svoje veze sa Zapadom.

Indija je 29. avgusta optužila Kinu za "militarizaciju Tajvanskog moreuza" doprinoseći pojačanim prijeporima nakon ranijeg spora oko pristajanja kineskog vojnog broda u kontroverznoj luci Šri Lanke.

Uprkos tome, analitičari kažu da su prijateljske veze Indije s Moskvom -- koje su usredsređene na duboke odbrambene odnose -- dovele do njenog učešća u vježbama.

"Posmatrajući iz zapadne perspektive to možda ne djeluje dobro, ali ovo u velikoj mjeri služi indijskoj vanjskoj politici", rekao je za RSE Majkl Kugelman (Michael), zamjenik direktora azijskog programa u Vilson centru (Wilson Center) sa sjedištem u Vašingtonu.

Indija se do sada suzdržavala od osude ruske invazije i nastavila je kupovati jeftinu rusku naftu, ignorišući napore Zapada da izoluje Moskvu.

Kugelman kaže da se vojne vježbe uklapaju u vanjsku politiku Indije o "strateškoj autonomiji" u kojoj ona nastoji balansirati između konkurentskih sila i teži sopstvenim interesima.

Indija je također dio nekoliko multilateralnih blokova koji uključuju i Rusiju i Kinu: od BRICS-a s Brazilom i Južnom Afrikom do Šangajske organizacije za saradnju sa Pakistanom i zemljama Centralne Azije. Kugelman kaže da ova raznolika partnerstva omogućavaju Nju Delhiju da izgradi regionalni uticaj i izbjegne uvlačenje drugih zemalja u rivalstva.

"Ovo dobro služi Indiji i omogućava joj da pokaže svoju fleksibilnost i sposobnost da balansira između rivalskih zemalja", rekao je.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG