Kineski lider Xi Jinping sastao se 9. aprila s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Pekingu i, uz međusobne pohvale, potvrdili su zajedničko protivljenje zapadnim demokratijama u vrijeme ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu.
"Želimo da izrazimo naše najveće priznanje i divljenje za uspjehe koje ste postigli tokom godina i, prije svega, tokom posljednje decenije pod vašim rukovodstvom“, rekao je Lavrov Xiju, prenose ruski mediji.
"Iskreno smo zadovoljni ovim uspjesima, jer su to uspjesi prijatelja, iako ne dijele svi u svijetu takav stav i pokušavaju na sve moguće načine da sputaju razvoj Kine — zapravo kao i razvoj Rusije", rekao je Lavrov.
Rastuća ekonomska i diplomatska izolacija Rusije učinila je da se Rusija sve više oslanja na Kinu, njenog bivšeg rivala za vodstvo komunističkog bloka tokom Hladnog rata. U prošlim decenijama, njih dvije su blisko usklađivali svoju spoljnu politiku, održavali zajedničke vojne vježbe i nastojali da okupe nesvrstane države u grupama kao što je Šangajska organizacija za saradnju.
Lavrov je ranije u utorak održao konferenciju za novinare sa kineskim kolegom Wang Yijem, koji je poručio da će Peking ojačati stratešku saradnju sa Moskvom i da dvije zemlje moraju stati na stranu "pravičnosti i pravde".
"Zahvaljujem kineskoj strani na saučešću u vezi sa terorističkim napadom u Moskovskoj oblasti 22. marta i na podršci borbi Rusije protiv terorizma. Svi oni koji su uključeni u taj napad sigurno će biti kažnjeni", rekao je Lavrov.
Lavrov je u ponedjeljak doputovao u dvodnevnu zvaničnu posjetu Kini. Obje zemlje žele ojačati diplomatske odnose dok Rusija nastavlja rat u Ukrajini.
Kina i Rusija su jedna drugoj najvažniji diplomatski partneri, obje imaju stalna mjesta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i rade zajedno na blokiranju inicijativa SAD-a i njihovih saveznika za širenje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava od Venecuele do Sirije.
Iako Kina nije pružila direktnu vojnu podršku Rusiji, ona ju je diplomatski podržala optužujući Zapad da je izazvao odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da započne rat i uzdržala se od toga da ga nazove invazijom u znak poštovanja prema Kremlju.
Kina je takođe rekla da Rusiji ne pruža oružje ili vojnu pomoć, iako je održavala snažne ekonomske veze s Moskvom, zajedno s Indijom i drugim zemljama usred sankcija Wašingtona i njegovih saveznika.
