U objavi na društvenim mrežama 22. septembra, politolog Aleksandr Kinev rekao je da dokazi ukazuju na to da je vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, dobila između 20 i 30 posto glasova u jednom moskovskom predgrađu na parlamentarnim izborima održanim prethodnog vikenda. To je znatno manje nego što su pokazali zvanični rezultati.
Tri dana kasnije je uhapšen, a tri dana nakon toga medij Slovo Zashchite, fokusiran na pitanja ljudskih prava, pozvao se na neimenovani medicinski izvor iz zatvorskog sistema koji je rekao da je Kinev teško pretučen tokom pritvora, pri čemu su mu potkoljenice slomljene na dva mjesta. Izvor je to opisao kao mučenje.
Objava na Telegramu od 22. septembra bila je jedna od nekoliko komentara na internetu u kojima je Kinev, cijenjeni stručnjak za rusku regionalnu politiku, ukazao na dokaze izborne prevare na izborima za Državnu dumu održanim od 18. do 20. septembra, na kojima je Jedinstvena Rusija dobila rekordno veliku većinu i 349 od 450 mjesta u donjem domu parlamenta.
On se sada nalazi u pritvoru, navodno u bolnici zatvora Matrosskaja Tišina u Moskvi, pod optužbama koje formalno nemaju nikakve veze s njegovim radom ili komentarima. Optužen je da je pokušao prodati veliku količinu droge, tvrdnju koju njegove pristalice smatraju apsurdnom, i mogao bi biti osuđen na 20 godina zatvora ako bude proglašen krivim.
Hapšenje i prijavljeno premlaćivanje 51-godišnjeg Kineva djeluju kao jeziva potvrda zabrinutosti da će, nakon što su prvi izbori za Dumu održani tokom invazije na Ukrajinu sada iza Rusije, vlada predsjednika Vladimira Putina ponovo pojačati kampanju represije koja je u Rusiji prisutna više od decenije.
"Dok je pokušavao poštovati pravila, također je nastojao poštovati integritet brojki. Imao je hrabrosti ukazati na to da su stvarni izborni rezultati u suprotnosti sa slikom koju su predstavile vlasti. I zbog toga su mu polomili noge", rekao je politički analitičar Dmitrij Oreškin za Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
"To je cijela svrha ovog rituala: sjedite tamo i klanjajte se, ili još bolje, držite glavu pognutu, inače ćemo vam je otkinuti", rekao je Oreškin.
Dok Rusija pojačava napade na Ukrajinu, nastojeći zauzeti još teritorije na istoku i slomiti zemlju napadima na gradove i ključnu infrastrukturu širom zemlje, državne vlasti također pokušavaju ukloniti neslaganje u trenutku kada su Rusi sve umorniji od rata i zabrinuti zbog problematične ekonomije.
U takvoj atmosferi, Kinev je bio relativno očigledna meta. Dugogodišnji hroničar izbornih prevara i bivši šef odjela u nezavisnoj ruskoj organizaciji za praćenje izbora Golos, koja je 2025. godine zatvorena pod pritiskom države, u februaru je proglašen "stranim agentom".
Osim toga, odlučno je odbijao da napusti zemlju, što je put kojim su krenuli mnogi protivnici Kremlja kako bi izbjegli mogući krivični progon ili nešto gore.
Hapšenje Kineva "naravno predstavlja iznenađenje, ali u određenoj mjeri bilo je očekivano", napisao je na Facebooku Vladislav Inozemcev, ekonomista i autor koji sada živi izvan Rusije.
"Teror usmjeren ne toliko protiv opozicije kao takve, već protiv aktivnih građana koji su svjesni prava zagarantovanih ustavom, u ovom slučaju konkretno biračkog prava, postao je glavna aktivnost režima u doglednoj budućnosti", napisao je.
Ali moguće je da je u pitanju i nešto više.
Neki analitičari kažu da je hapšenje Kineva barem djelimično rezultat rastuće borbe za moć unutar Putinovog vladajućeg aparata koja, pojednostavljeno rečeno, suprotstavlja osnažene sigurnosne službe političkim operativcima.
Konkretnije, stručnjaci vide trajno rivalstvo između osnažene Federalne službe sigurnosti (FSB) i frakcije u Kremlju koju predvodi Sergej Kirijenko, visoki zvaničnik Predsjedničke administracije i Putinov čovjek zadužen za unutrašnju politiku.
"Slučaj Kineva označava novu prekretnicu u priči koja se razvija, a u kojoj sigurnosne službe djeluju na vlastitu inicijativu", napisala je ranije na Telegramu Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie Russia Eurasia Centeru.
Sumnje u povezanost s borbom unutar ruskog državnog aparata uglavnom proizlaze iz činjenice da se za Kineva široko smatralo da je povezan sa strankom Novi ljudi, političkom grupom koja se smatra dijelom ruske "sistemske opozicije", snagama koje su nominalno u opoziciji, ali su dio Putinovih struktura vlasti, i koja se smatra projektom Kirijenka i njegovog tima.
"Kinev je radio sa strankom Novi ljudi i nije skrivao svoju podršku toj stranci tokom izbora. Bio je 'insajder' stranke koju su kreirali i podržavali, iako uz brojna ograničenja, nadzornici Kremlja zaduženi za unutrašnju politiku", napisala je Stanovaja. "Ne bih se iznenadila da Kirijenko i njegov tim nisu bili upoznati s predstojećim hapšenjem; to je nesumnjivo udarac za njih."
Nakon izbora, "vjerujem da će ruski politički sistem postati jednostavniji i sve rigidniji. Ovlasti nad političkim i unutrašnjim pitanjima, koje su ranije bile u rukama predsjedničke administracije, prebacit će se prema sigurnosnim službama", rekao je politički analitičar Ruslan Aisin.
"Shodno tome, osobe poput Kineva više se neće posmatrati samo kao autsajderi, već kao otvoreni neprijatelji naroda", rekao je.
"U suštini, on je rekao da su ovi izbori bili namješteni i da im nedostaje legitimitet; u osnovi je osporio cijeli sistem. Naravno, to je nekoga duboko uvrijedilo i zapečatilo njegovu sudbinu. Čini se da će Kirijenko morati prihvatiti da mu vlast izmiče iz ruku i prelazi u ruke ljudi u uniformama", rekao je Aisin.
Jevgenij Stupin, političar i bivši član moskovske gradske skupštine, sugerirao je da su motivi iza Kinevljevog hapšenja jednostavniji i da slijede obrazac viđen u drugim slučajevima protiv Rusa koji su proglašeni stranim agentima.
"Vjerujem da je progon zapravo počeo zato što je Aleksandr kritizirao ovaj proces koji samo oponaša izbore", rekao je Stupin za Ruski servis RSE.
Nakon što osoba bude stavljena na listu stranih agenata, "vlasti ostavljaju određeno vrijeme toj osobi da ili napusti zemlju ili ušuti. Ako ne poslušate taj signal, slijedi represivna mjera", kaže Stupin.