Pišu: Adriana Nedelea, Brindusa Armanca i Andreea Pora
Anastasija Konovalova i njeno trogodišnje dijete živjeli su u Rumuniji godinu dana nakon što su pobjegli iz Ukrajine zbog ruske invazije na njenu domovinu.
Radila je u obrazovnim centrima s ukrajinskom djecom. Sada se vratila kući u Odesu, gdje se ponovno srela sa suprugom i starijim sinom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Konovalova, po struci učiteljica, kazala je da je uprkos opasnostima zbog ruske invazije, osjećala potrebu da se vrati u lučki grad na Crnom moru.
"Moj dom je ovdje. Htjela sam da budem sa svojom porodicom. Htjela sam biti uz svoju zemlju", izjavila je Konovalova za Rumunski servis RSE, dodavši da bi i drugi trebali da slijede njen primjer.
Od ruske invazije u februaru 2022., oko 1,9 miliona Ukrajinaca potražilo je utočište u Rumuniji ili je prošlo kroz zemlju, koja s Ukrajinom dijeli granicu dugu 649 kilometara. Najnoviji podaci Ujedinjenih nacija (UN) pokazuju da je oko 130.000 ljudi registrovano za "privremenu zaštitu".
Međutim, dok je Rumunija hvaljena zbog načina na koji se nosi s izbjegličkom krizom, gostoljubivost te zemlje možda opada. Anketa Eurobarometra objavljena u februaru pokazala je da je u Rumuniji zabilježeno najveće protivljenje u EU oko pružanja pomoći Ukrajini. Bukurešt je također nedavno smanjio iznos pomoći na koji ukrajinske izbjeglice imaju pravo, dok je pooštrio uslove za dobivanje tog novca.
Umjesto da kritikuje potez rumunske vlade, Konovalova kaže da ima smisla.
"Pozdravljam ovaj zakon jer je prošlo više od godinu dana (od početka ruske invazije). Ljudi moraju početi da rade i da pridonose zemlji koja im je toliko pomogla", rekla je.
Finansijska poodrška za izbjeglice se smanjila i sada dolazi s dodatnim uslovima. Do maja su ukrajinske izbjeglice u Rumuniji imale pravo na dnevne iznose od 50 leja (10 eura) za smještaj i 20 leja (četiri eura) za hranu. Prema takozvanom programu 50/20, jedna osoba mogla bi dobiti ukupno 2.100 leja (422 eura) mjesečno. Taj je iznos sada smanjen na 1.350 leja (271 eura) - 600 leja (120 eura) za hranu, 750 leja (150 eura) za stanovanje - po osobi.
Tročlana porodica ima pravo na 2.000 leja (402 eura) mjesečno za stanovanje, što znači da je maksimalna ukupna isplata sada 3.800 leja (764 eura) mjesečno. Pomoć zavisi od toga da li odrasli rade i da li su djeca upisana u školu. To je također privremena pomoć koja ističe nakon četiri mjeseca.
"Nova politika vlade prema ukrajinskim izbjeglicama je pod uticajem antiukrajinskog trenda koji se manifestuje u našem društvu, ali je to i goruće budžetsko pitanje u Rumuniji", rekla je za RSE Silvija Marija Tabuska (Silvia Maria Tubusca), koordinatorica Evropskog centra za pravno obrazovanje i istraživanje.
U januaru je Bukurešt rekao da je potrošio "stotine miliona eura za izbjeglice" od početka ruske invazije, izvijestio je Blumberg (Bloomberg) u aprilu. Dio tog novca također je možda pogrešno potrošen, tvrdi Tabuska.
"Prethodna potrošnja na program 50/20 bila je bez nadzora i neefikasna, jer je u nekim slučajevima trošen novac koji nije stigao do izbjeglica", rekla je Tabuska.
Prema staroj shemi, novac za smještaj ukrajinskih izbjeglica nije išao njima, nego onima koji su im obezbijedili smještaj. Mnogi su se žalili da mjesecima nisu plaćeni.
Uprkos takvim problemima, Rumunija je bila "veoma velikodušna" u svojoj pomoći ukrajinskim izbjeglicama i nosila se s humanitarnom krizom, rekao je Jonut Stroe (Ionut), glasnogovornik Nacionalne liberalne stranke desnog centra (PNL), članice vladajuće koalicije.
"Taj trenutak najvećeg testa je prošao, a situacija se donekle stabiliziovala jer se protok migracija u osnovi smanjio", rekao je Stroe za RSE ranije ovog mjeseca.
Drugi u vladajućoj koaliciji nagovijestili su da su neki Ukrajinci iskoristili velikodušnost Rumunije.
"Imam dva ukrajinska automobila ispred svoje kuće. Ne znam da li ti ljudi stvarno nemaju novca za stan i hranu", rekao je poslanik ljevičarske Socijaldemokratske stranke (PSD), također član koalicije.
"S druge strane, mnogi naši sugrađani zaista nemaju (dovoljno novca)", rekao je za RSE poslanik koji je tražio da ostane anoniman.
Konovalova je rekla da ne krivi Rumune što misle da neke ukrajinske izbjeglice zloupotrebljavaju njihovu velikodušnost.
"Mi smo odrasli. Napustili smo zemlju s djecom, a odrasli bi trebali preuzeti odgovornost za svoje živote, bez obzira na situaciju... Kada imate cijelu porodicu koja živi u luksuznom stanu negdje u (crnomorskom lučkom gradu) Konstanci, besplatno, ne rade, djeca nisu u školi, naravno da to nije fer. I naravno da se tome mora stati na kraj", rekla je.
Skepticizam da se pomoć može zloupotrijebiti - i percepcija izbjeglica koje žive u luksuzu - možda se odražava u promjeni stavova javnosti u Rumuniji prema pružanju takve pomoći ukrajinskim izbjeglicama.
Anketa Eurobarometra iz februara pokazala je da 25 posto Rumuna ne odobrava pružanje humanitarne pomoći Ukrajini, što je najveća takva cifra u EU. Osim toga, 35 posto ispitanih Rumuna nije se složilo s pružanjem finansijske podrške Ukrajini.
Uprkos tim nalazima, Rumunija se pokazala među najdarežljivijim u EU prema onima iz Ukrajine koji bježe od brutalnog ruskog napada.
Izvještaj Agencije Evropske unije za temeljna prava (FRA) ranije ove godine pokazao je da je 65 posto ukrajinskih izbjeglica u Rumuniji imalo potpuno plaćen smještaj, u poređenju s evropskim prosjekom od 35 posto.
Na suprotnoj krajnosti, ukrajinske izbjeglice u Poljskoj u potpunosti su plaćale smještaj, ne dobijajući od države nikakvu zvaničnu pomoć za smještaj. U Rumuniji je 72 posto ukrajinskih izbjeglica ostalo u privatnim domovima, što je ponovo najveća stopa među državama EU obuhvaćenim istraživanjem FRA-e, zasnovanim na svjedočanstvima približno 14.500 ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine i nastanili se u EU.
Istraživanje je također pokazalo da je procenat Ukrajinaca koji su rekli da su u nekom trenutku bili tretirani nepravedno najniži u Rumuniji, 40 posto.
S druge strane, procenat Ukrajinaca koji žive u Rumuniji, a koji se žele vratiti kući, također je najveći u istraživanju, 49 posto, u poređenju s prosjekom od 35 posto.
Za one koji razmišljaju o povratku, Konovalova podsjeća da je život u Ukrajini i dalje opasan i pun rizika, s obzirom na stalnu prijetnju neselektivnog ruskog bombardovanja.
"Prije smo bili bombardovani danju, pa smo svaki dan provodili u podrumu, a djeca su provodila vrijeme u školi i vrtiću, također u podrumu. Sada nas (ruska vojska) bombarduje noću. Pa niko ne spava više. Nedostatak sna je najveći problem za nas. Svake noći imamo alarme. Svaki dan, svaku noć, neko nas želi ubiti", rekla je.
Za one koji prolaze kroz poteškoće u Rumuniji, Konovalova ih poziva da se vrate kući, uprkos svim rizicima.
"Ako niste počeli učiti rumunski, počnite odmah! Ako ne možete naučiti jezik, onda… ja sam ovdje u Ukrajini. Radim. Ako se tamo ne možete prilagoditi, vratite se."
"Mnogi će se vratiti. I lično mi je drago jer su nam potrebni naši ljudi ovdje u Ukrajini."
Facebook Forum