Dostupni linkovi

Romi i Egipćani u Crnoj Gori nezadovoljni statusom


Protest Roma u Podgorici, 11. mart 2011.
Protest Roma u Podgorici, 11. mart 2011.
Iako je tekuća dekada, na globalnom nivou, i mnoštvo dokumenata na nacionalnom nivou posveceno unapređenju položaja Roma, pripadnici romske i egipćanske populacije nijesu zadovoljni svojim statusom u Crnoj Gori, koji smatraju podređenim u odnosu na ostatak društva.

"Ja sam Anita Zećiri, studentica prava. Članica sam vladine komisije za implementaciju Strategije za poboljšanje položaja Roma i predsjednica Izvršnog odbora Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana".


To što će Anita uskoro biti diplomirana pravnica i što se već sada može pohvaliti bogatim društveno-političkim angažmanom, za značajan dio društva nije dovoljno.

Mlada obrazovana Romkinja, zbog predrasuda ljudi, među kojima je veliki broj onih koji nijesu postigli ni blizu koliko ona, ostaje zarobljenik stereotipne slike o njenom narodu.

Anita kaže da se često suočava sa iznenađenjem zbog njenog uspjeha, sa izrazima poštovanja, ali i potcjenjivanjem koje, kao životni i svakodnevni, vjerovatno predstavlja najbolniji oblik diskriminacije.

"Oni, prije svega ne cijene ličnost kao što to ja činim, bez obzira što sam Romkinja ili nijesam Romkinja, bez obzira što sam obrazovana ili neobrazovana. To znači da ljudi koji imaju predrasude oni ne cijene bilo kakve vrijednosti. Oni vas potcjenjuju. Oni uopšte ne pokušavaju da promijene sliku o pripadnicima moje populacije. Ja želim da na mom primjeru ljudi shvate da nijesmo svi mi isti. Da među nama ima Roma koji su vrijedni i onih koji su obrazovani. Na žalost oni moraju da rade poslove koji su, tako predodređeni za Rome kao što je održavanje gradske čistoće u svim gradovima", navodi Zećiri.

Romi i Egipćani se, pored diskriminacije na ličnom nivou, svakodnevno, suočavaju i sa komplikovanim sistemskim problemima zbog kojih se osjećaju diskriminisani.

Student psihologije Emrah Jefkaj, ističe činjenicu da je veliki broj njegovih sunarodnika bez ličnih dokumenata. "Procedure za njihovo izdavanje bi trebalo ubrzati, jer smo bez njih obespravljeni", kaže Emrah, koji priča i o različitim vidovima diskriminacije koju vrši ili omogućava sistem.

"Kao prvo diskriminacija u obrazovanju. Nema jednakog kvaliteta u obrazovanju Roma i ne-roma. Diskriminacija u zapošljavanju. Mnogo puta se događalo da bude raspisan konkurs, Romi se prijave i oni bivaju odbijeni", kaže Jefkaj.

Dvostruka diskriminacija

Budući diplomirani psiholog Emrah Jefkaj kaže da je dio odgovornosti i na njegovim sunarodnicima, odnosno, da i pored očiglednih promjena koje su već počele, Romi i Egipćani treba da, u sebi, probude novu energiju da bi poboljšali lični i društveni status.

"Mijenja se, mijenja se energija ljudi se počinju buditi, sagledavaju stvari mnogo realnije", ocjenjuje on.
Romsko naselje blizu Podgorice, septmebar 2010.

Posebna priča o podređenosti Roma i Egipćana je položaj ženskog dijela ove populacije, zbog izloženosti višestrukoj diskriminaciji: dijela društva, institucija, ali i muškaraca iz svog okruženja.

"Romkinje i Egipćanke su zapostavljane, zlostavljane i diskriminisane, kako u svojoj zajednici, tako i u državi u kojoj žive", kaže Fana Delija, koordinatorka Centra za romsku inicijativu, koja se desetak godina bavi problemima žena.

"Tražimo da svaka od nas ima pravo na slobodan, siguran i dostojanstven život", kaže Delija, govoreći o pripadnicama njenog naroda.

"One ne mogu samostalno da odlučuju ni o najbanalnijim stvarima kao što je najobičnija šetnja gradom ili školovanje. Djevojčicama se nameće da rano stupaju u brak i zbog toga ih roditelji sklanjaju od škole i mogućnosti da se obrazuju. Već u petom ili šestom razredu njih roditelji ispisuju iz škole. Institucije sa druge strane ne preduzimaju nikakve mjere da se to spriječi nego se pozivaju na romske i egipćanske običaje," navodi ona.

Fana Delija smatra da je pravo rješenje za romske žene sticanje obrazovanja i zaposlenje, odnosno, finansijska samostalnost.

"Bez toga, jedan broj Romkinja će i dalje biti tretiran kao roba", kaže Delija.

"Veliki problem je to što romsku djevojčicu prodaju ili kupuju. Jednostavno trinaestogodišnju djevojčicu prodaju u inostranstvo za 10 ili 15 hiljada eura i ona odmah tako postaje nečiji rob i onda ona ne može ni o čemu da odlučuje. Najviše se prodaje ta nevinost romske djevojčice i da bi ona sačuvala tu nevinost roditelji je ispisuju iz škole", ispričala je Delija.
XS
SM
MD
LG