Revizija boračkih primanja pod lupom

Revizija boračkih primanja u Federaciji BiH tema je kojom se političari intezivno bave u izbornim godinama. Kao i prethodnih sedam, i posljednja revizija boračkih primanja izazvala je brojne polemike u ovom bh. entitetu. Procjenjuje se da je oko 30 posto svih kategorija vojnika u Federaciji nelegalno prima naknade za učešće u posljednjem ratu u BiH. Kako se čini, i političari, kao i predstavnici boračkih udruženja, barem deklarativno, zalažu se za provjeru primanja onih koji su se borili u ratu i onih koji su postali invalidi tokom rata. No mnogi tvrde da se taj proces ne provodi u skladu sa zakonom i Ustavom.

Više od četiri godine Zakon o reviziji prava boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH je na snazi i svo to vrijeme na adresu resornog federalnog ministarstva stižu pritužbe na praktičnu primjenu revizije na terenu. Do sada je iz prava izvedeno oko 6.100 korisnika od 23.000 revidiranih slučajeva, a među njima su i ratni vojni invalidi kojima je smanjen stepen invalidnosti.

Tako je Ademu Bradariću, kome su ljekari, tokom tri revizije, stepen invaliditeta procjenjivali na 80 posto, posljednjom revizijom taj procenat smanjen. Osim što dobija nižu naknadu, Ademu smeta što ga ljudi posmatraju kao lažnog ratnog invalida:

„Mi smo svi za tu vrstu revizije – pronaći među nama krive, odstraniti iz naših redova, ali ne uvoditi novu ocjenu procenta vojnog invaliditeta pod krinkom revizije.“

Članovi Saveza ratnih vojnih invalida podržali su Zakon još 2009. godine jer se revizijom planiralo napraviti ušteda u budžetu Federacije. Tako se barem BiH obavezala prema Međunarodnom monetarnom fondu. Ale Hošić, iz Saveza ratnih vojnih invalida FBiH:

„Savez vojnih invalida FBiH je bio za donošenje Zakona o kontroli zakonitosti korištenja ovoga prava, odnosno inicirao je taj zakon iz razloga što je ova primanja trebalo svesti na 290 miliona lineranim smanjenjem - naravno, znajući da u ovom pravu ima onih koji nelegalno koriste ova sredstva,to smo tvrdili i tada, a i sada, i da ćemo njihovim izvođenjem iz prava, ne samo invalida nego i ostalih kategorija, dobiti sigurno i manju cifru od ovih potrebnih 290 miliona.“

Ale Hošić se pita kako je to moguće da se ne mogu razdvojiti lažni od pravih ratnih vojnih invalida:

„Zaista ne razumijem kakav to borac mora četiri godine dokazivati pripadnost sa svjedocima, kakav to invalid bez noge, ruke ili bilo kojeg ranjavanja mora dokazivati sada sa dva svjedoka ili na neki drugi način da niko iz njegovog okruženja, komande, jedinice, bolnice, ili bilo kakve druge evidencije nema takve vrste podataka.“

Ministarstvo tvrdi da je u pitanju štednja

U Federalnom ministarstvu zaduženom za boračka pitanja kažu da je revizija donijela godišnju uštedu višu do 25 miliona eura. Pojedini političari smatraju da to nije baš dobra računica.

„Naša je procjena da su ukupne uštede 7,5 miliona, a poroces revizije koštao je skoro 12 miliona“, kaže delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Ivo Tadić.

Neosporno je da su za reviziju boračkih primanja opredijeljeni svi u Federaciji - i političari i bivši borci i ratni vojni invalidi. No revizija se treba provoditi prema slovu zakona, a ne prema ličnim procjenama federalnog ministra za boračka pitanja Zukana Heleza. Tako, barem, govore političari iz reda hrvatskog naroda. Brojne zamjerke imaju na rad resornog ministarstva.

„Sve političke stranke i svi pojedinci su za to da se ova oblast uerdi i dovede red. Zaista postoji jedan broj ljudi, kao i svugdje nakon rata, koji su ušli nezakonito u prava. Ključni problem se desio nakon donošenja zakona 2009. godine - i u skladu s tim zakonom su imenovani revizorski timovi – dolaskom ministra Heleza koji je raspustio te timove i imenovao nove timove po sopstvenoj volji“, smatra Tadić.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine još prošle godine je procijenio da je federalni ministar za boračka pitanja Zukan Helez bio dužan ispoštovati odluku o razrješenju članova Revizorskog tima za koordinaciju, koju je donio predsjednik FBiH Živko Budimir. Zbog boračke revizije je od početka mandata bilo nesuglasica između ministra Heleza i predsjednika Federacije Živka Budimira. Budimir je među najoštrijim kritičarima revizije:

„Ako se vratimo u 1993. godinu, radi se o ostvarivanju prava dvije vojske koje su međusobno bile zavađene. I kada o tome govorimo ili kada to radimo, treba nam biti prisutno da je broj žrtava u tom međusobnom sukobu bio čak i veći nego u sukobu sa Vojskom RS-a.“

Generalno, političari iz reda hrvatskog naroda smatraju da su u toku revizije na udaru bili pripadnici HVO-a. No ministar Helz odlučno to odbacuje. Naveo je primjer Cazina, gdje je iz prava izvedeno oko 50 posto nelegalnih korisnika boračko-invalidske zaštite. Helez tvrdi da se sve odvija prema zakona i u skladu sa Ustavom. A težinu posla koju donosi revizija, resorni federalni ministar Zukan Helez objasnio je ovako:

„Kad sam god sa nekim bošnjačkim udruženjem, kažu:’Zašto ne radiš Hercegovinu, Hrvate?’ Kad sam god sa ovim drugima, onda kažu:’Samo nas Hrvate, a ne ne diraš ove.’“

Primanja boraca revidiraju se već nekoliko puta. Umjesto da je tačka na ovo pitanje stavljena prije dvadeset godine, političari koriste ovo pitanje uvijek u preizborno vrijeme. Aner Žuljević, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, inače stranački kolega Zukana Heleza:

„Izborne godine su, praksa je pokazala, unesrećile ove borce najvećim dijelom. Mi danas pričamo o reviziji i re-reviziji zato što je, u suštini, sve ono što je trebalo da bude dobra namjera u implementaciji pokvarila politika.“