Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Retorika podjela kao predizborno oruđe bh. političara


Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Mladen Ivanić i Milorad Dodik

Retorika podjela kojoj pribjegava većina političara u Bosni i Hercegovini, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadali, u izbornoj godini nikoga više ne čude. No, pitanje je da li je samo riječ o pridobijanju povjerenja glasača ili su to pak neke dublje namjere.

Tako se i najava Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da će u Briselu otvoriti predstavništvo za nekoliko kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom, ili Dodikovo ponovno veličanje osuđenih za ratne zločine – Ratka Mladića i Radovana Karadžića, može shvatiti dvojako - kao predizborna retorika ili kao namjera urušavanje države BiH.

Javnosti je poznato da skoro svaku priliku predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koristi da ukaže na nemogućnost opstanka BiH. Dok je član bh. Predsjedništva Dragan Čović fokusiran samo na pitanje koja se tiču hrvatskog naroda i to samo u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Istovremeno, i drugom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću se zamjera prevelika bliskost sa turskim predsjednikom.

„Svaki narod može da uradi što god hoće, jer mi živimo i funkcionišemo isključivo na etničkoj matrici. Npr. mi nemamo šefa države, imamo dom naroda koji je sastavljen od tri člana. Mi nemamo vladu, mi imamo Vijeće ministara, to je također zbirka Srba, Hrvata, Bošnjaka , ne znam da li ima tamo Ostalih, pa tako sve do mjesne zajednice, tako funkcioniše ova država“, objašnjava profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović.

Posljednje Čovićeva najava i Dodikova retorika su za političkog analitičara Ibrahima Prohića "više su od preizborne motivacije".

„Iza svega se zapravo kriju strateški projekti, odnosno ciljevi. Ako je to tako onda je u pitanju ne eksces, već kontinuitet destrukcije Bosne i Hercegovine iznutra i prikriveni imperijalni apetiti spolja, dakle od strane Srbije i Hrvatske. Mijenja se samo forma, mijenjaju se sredstva koja su prilagođena promjenjenim okolnostima i geostrateškim okolnostima, dakle mijenja se taktika, a strategija ostaje ista. Oni jednostvno po mom sudu ne mogu nazad. Zaoštravanje i konflikt je njihov 'modus vivendi', ne samo politički. Normaliziranje ukupnih prilika u BiH za njih bih značio rizik i po pitanju klasične slobode“, mišljenje je političkog analitičara Ibrahima Prohića.

Bez želje da govori o novim izjavama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, profesor Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić za otvaranje predstavništva nekoliko kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom kaže da je to sasvim uobičajna praksa u Evropi, te da to nikoga ne treba čuditi, jer i sam Kanton Sarajevo ima svoje predstavništvo u Briselu. No, Mile Lasić ukazuje na stvarni problem u Bosni i Hercegovini.

„Problem je posve druge naravi što se u Bosni i Hercegovini ne može uopće govoriti o jedinstvenoj vanjskoj politici jer je ona rastočena, dakle govori se sa tri glasa a ne s jednim u odnosu sa svijetom. Pa je ovo samo još jedna u nizu sličica koje svjedoče o tome da u ovoj zemlji nema ni jedinstvene unutarnje politike, a shodno tome ne može biti ni jedinstvene vanjske politike i da svatko radi ono šta misli da treba, kako bi opstao na vlasti, kako bi mu bilo 'kao bubregu u loju', a onim u čije ime to sve rade, već kako bude“, kaže za Radio Slobodna Evropa profesor Mile Lasić.

Inzko je u izvještaju kritikovao vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, isto kao i Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića
Inzko je u izvještaju kritikovao vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, isto kao i Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u Izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a naveo kako još uvijek postoje etničke političke podjele u BiH i kako, naveo je Incko, trend "izazivanja državnih institucija", koji je dugo bio karakterističan za entitet RS, "preliven" i u entitet FBiH.

Inzko je u izvještaju kritikovao vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, isto kao i domaće lidere, počevši od Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića. Praksa podjela traje već četvrt vijeka, mišljenje je profesora banjalučkog Univerziteta Miograda Živanovića.

„Dok tu matricu ne promjenimo mi ne možemo graditi budućnost u Bosni i Hercegovini“, zaključuje profesor Miodrag Živanović.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG