Radovi na obnovi najpoznatije afganistanske munare najnoviji su pokazatelj da sadašnji talibanski vladari zauzimaju promišljen pristup kulturnoj baštini zemlje, za razliku od svojih prethodnika iz 1990-ih godina koji su uništavali kipove i spomenike, smatraju stručnjaci.

Fotografije radova na zaštiti Džamske munare, koja se nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske baštine, pojavile su se sredinom septembra nakon što je jedan talibanski dužnosnik posjetio ovaj spomenik iz 12. stoljeća u zabačenoj dolini pokrajine Ghor kako bi provjerio tok restauracije, za koju se navodi da je počela u julu.

Glasnogovornik Fondacije Aga Khan za kulturu, koja radi na obnovi spomenika u suradnji s više organizacija, rekao je za Radio Slobodna Evropa da projekt uključuje "hitnu intervenciju radi učvršćivanja kritičnog dijela unutrašnjeg zidanog stuba u podnožju munare".

Ova izolirana građevina od opeke više puta je oštećena poplavama i godinama je bila u opasnosti od urušavanja.

Jolyon Leslie, britanski arhitekta konzervator koji živi u Afganistanu od ranih 1990-ih i koji je surađivao s prvim talibanskim režimom od 1996. do 2001. godine, rekao je za Radio Slobodna Evropa da sadašnji talibani djeluju "upućenije u kulturna pitanja i svjesniji svog imidža kada je riječ o zaštiti kulturne baštine" u odnosu na prethodne vlasti.

Ovaj stručnjak za zaštitu kulturne baštine iz Organizacije za savjetovanje o afganistanskoj kulturnoj baštini dodao je da su, prema iskustvu njegove organizacije, talibanske vlasti od 2021. godine uglavnom podržavale konzervatorske projekte i nisu ometale njihov rad, uključujući projekte vezane za budističku i jevrejsku baštinu.

U februaru 2001. godine prvi talibanski režim naredio je uništavanje kipova i neislamskih svetilišta širom zemlje.

Najpoznatiji primjer bila je destrukcija buda u Bamijanu, kao i uništenje hiljada drevnih skulptura u Nacionalnom muzeju Afganistana u Kabulu, nekoliko mjeseci prije nego što su talibani izgubili vlast.

Nedugo nakon što su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom 2021. godine, Leslie je bio jedini zapadnjak prisutan na sastanku u muzeju u Kabulu.

Kasnije je ispričao da je jedan talibanski dužnosnik nagovijestio žaljenje zbog uništavanja kulturnih spomenika 2001. godine, zbog međunarodne osude koju je taj čin izazvao.

Gil Stein, profesor arheologije na Univerzitetu u Chicagu, koji je predvodio napore za obnovu uništenih muzejskih eksponata, ističe da se sadašnji pristup talibana kulturnoj baštini značajno razlikuje od drugih aspekata njihove vladavine.

"Kao i sve u Afganistanu, situacija je složena i kontradiktorna. Osnovni princip je da talibansku vlast ne možemo promatrati kao jedinstvenu i monolitnu cjelinu", rekao je Stein za Radio Slobodna Evropa.

"To je veliki dio razloga zbog kojeg postoje značajne razlike između talibanske politike prema ženama, koja je izrazito represivna, i njihove politike prema kulturnoj baštini, koja je nijansiranija i razlikuje se od regije do regije, kao i od udaljenosti od Kabula", istakao je.

Talibani su ozbiljno ograničili prava žena i djevojčica, uključujući njihovu mogućnost rada i obrazovanja, te nametnuli obavezu potpunog pokrivanja tijela u javnosti.

Promjena retorike o kulturnoj baštini počela je i prije povratka talibana na vlast.

U februaru 2021. godine, nekoliko mjeseci prije zauzimanja Kabula, pobunjenička grupa objavila je naredbu kojom poziva "sve mudžahedine" da "čuvaju historijska mjesta poput starih tvrđava, munara, kula i sličnih lokaliteta kako bi ih zaštitili od oštećenja, uništenja i propadanja".

Mnogi su na tu poruku gledali sa sumnjom, pa su pojedini muzejski kustosi, dok su talibani napredovali prema Kabulu 2021. godine, hitno premjestili kulturna blaga na tajne lokacije.

Međutim, ubrzo nakon pada Kabula Nacionalni muzej ponovo je otvoren pod naoružanom zaštitom talibana, a od tada je odobreno više restauratorskih projekata, uključujući obnovu sinagoge u pokrajini Herat na zapadu Afganistana.

"Generalno, čini mi se da se temeljna ideologija talibana nije promijenila, ali su postali pragmatičniji i oprezniji u načinu na koji provode svoju politiku prema kulturnoj baštini, posebno na mjestima koja su najvidljivija strancima", rekao je Stein odgovarajući na pitanja o obnovi Džamske munare.

Prema podacima Mreže za razvoj Aga Khan, istraživanja o munare provode se u partnerstvu s afganistanskim Ministarstvom kulture pod upravom talibana i fondacijom ALIPH, organizacijom za zaštitu kulturne baštine sa sjedištem u Ženevi.

Istraživanje bi trebalo biti završeno 2027. godine, nakon čega će biti izrađene preporuke afganistanskim vlastima o dodatnim naučnim mjerama potrebnim za dugoročnu zaštitu ovog lokaliteta.