U Banjaluci je 16. novembra konstituisan novi saziv Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Za predsjednika skupštine je izabran Nenad Stevandić, koji je ovu dužnost obavljao i u protekle četiri godine.
Skupštinu RS čine 83 poslanika koji su izabrani na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, održanim 4. oktobra.
Koalicioni sporazum uoči početka konstitutivne sjednice su potpisali- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, Socijalistička partija Srpske, DEMOS, Narodna partija Srpske i Demokratski narodni savez.
Potpisivanju koalicionog sporazuma su prisustvovali Snježana Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska, čiji je predsjednik Draško Stanivuković i Vladimir Ćopić, iz Srpske demokratske stranke.
Oni su mandate osvojili kao kandidati ovih stranaka. Prije konstitutivne sjednice Gvozden se priključila SNSD-u, a Ćopić Ujedinjenoj Srpskoj.
U Bosni i Hercegovini mandat pripada poslaniku, a ne političkoj stranci na čijoj je listi izabran.
Zahvaljujući prelasku Gvozden i Ćopića u vladajuće stranke, Dodikov SNSD ima dvotrećinsku većinu u novom sazivu Skupštine RS.
Na konstitutivnoj sjednici Skupštine RS Savo Minić je preuzeo dužnost predsjednika Republike Srpske.
Zakletvu je položila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.
Ovaj presedan je Cvijanović uradila i četiri godine ranije, nakon što je izabrana za članicu Predsjedništva 2022. godine.
Inače, na početku sjednice, intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata ostao je sjediti prilikom intoniranja himne BiH, kao i Siniša Karan, koji je do sada bio predsjednik RS.
Koja još tijela trebaju biti konstituisana?
Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za ponedjeljak, 16. novembra poslijepodne. Na sjednici će zakletvu položiti Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Darijana Filipović.
Centralna izborna komisija BiH 3. novembra potvrdila je i objavila konačne rezultate izbore.
Najviše glasova na Opštim izborima su osvojile Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica.
Nakon objave konačnih rezultata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi biti konstituisan u roku od 30 dana.
Ovaj Parlament broji 42 poslanika, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije entiteta Federacija BiH, a jedna trećina s teritorije entiteta Republika Srpska.
Prema potvrđenim rezultatima, u ovom domu Stranka demokratske akcije ima devet mandata, Savez nezavisnih socijaldemokrata šest, a Hrvatska demokratska zajednica BiH četiri mandata.
Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao bi biti konstituisan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske.
Tek nakon konstituisanja Zastupničkog doma BiH doma može početi formalna procedura izbora novog Vijeća ministara.
Prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Zastupničkog doma.
Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Zastupničkom domu, koji potvrđuje imenovanje.
Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom.
Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Zastupničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja.
Pregovori o formiranju vlasti na nivou BiH još nisu zvanično počeli.