Piše: Heather Maher, priredila: Dinka Jurković
U godišnjem izvještaju komisije vlade SAD-a o religijskim slobodama u svijetu titula "najgori od najgorih" pripala je Egiptu.
Osnovni razlog za takvu ocjenu su česti napadi na kršćane u ovoj zemlji kao i politika nekažnjavanja prema prestupnicima koji to čine.
Za potrebe ove analize vršena su istraživanja u 28 zemalja, komisija nije formirana po principu vladine većine nego je potpuno neovisna i svrha joj je donijeti preporuke predsjedniku, State departmentu i Kongresu.
Prilikom objavljivanja ovogodišnjeg izvještaja, njen predsjednik Leonard Leo rekao je da su registrirani mnogi primjeri širenja religijskih sloboda te da se komisija koncentrirala na religijska prava Ujgur muslimana u Kini, Šija i Ismaili muslimana u Saudijskoj Arabiji, te kršćana u Pakistanu i Indoneziji, Jevreja u Venecueli, Budista u Vijetnamu i Kini te na mnnoge druge religijske grupe u Kini, Egiptu, Iraku, Vijetnamu i drugim zemljama.
Na osnovu tog izvještaja je američko ministarstvo spoljnih poslova imenovalo osam zemalja gdje su religijske slobode ugrožene do mjere da je izražena zvanična i "posebna zabrinutost" .
Ova se ocjena odnosi na Kinu, Eritreju, Iran, Burmu, Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju, Sudan i Uzbekistan.
U skladu sa američkom praksom, ako se neka zemlja definira kao država od "posebne zabrtinutosti", gdje su, dakle, religijske slobode najugroženije moguće je da se State department odluči da primjeni neke ekonomske mjere protiv ovih država ukoliko one ne poduzmu korake da se osigura religijska sloboda.
Predsjednik Barack Obama se, otkad je na vlast, još nije odlučio da objavi listu tih zemalja što Komisija za slobodu religija smatra neprimjerenim.
Politika nekažnjavanja u Egiptu
Komisija za religijske slobode je ove kao i prethodne godine zatražila od State departmenta da na listi zemalja "od posebne zabrinutosti" doda Irak, Nigeriju, Pakistan, Turkmenistan i Vijetnam.
Hosni Mubarak, februar 2011.Prošle godine na listi nije bilo Egipta. Vrlo nasilna kršenja religijskih sloboda u Egiptu su se dešavala prije i nakon protesta protiv predsjednika Egipta, Hosni Mubaraka u drugom mjesecu ove godine.
"Nismo primjetili nikakva poboljšanja slobode religije, a još manje smo primjetili da se promijenila politika nekažnjavanja onih koji tu slobodu ugrožavaju", kaže Leonard Leo.
Sloboda religija je posebno ugrožena u slučaju kršćana ali ima i primjera neravnopravnosti muslimana.
Komisija je sugerirala da se dio vojne pomoći koja je readovno davana Egiptu usmjeri prema programima poboljšanja religijskih sloboda u toj zemlji.
Pakistanski zakon o svetogrđu
Komisija je takođe zatražila da se na listu zemalja gdje su religijske slobode najugroženije doda i Pakistan radi stalnih "napada na pripadnike manjinskih religija, kao i pripadnike većinske religije te zakona o svetogrđu koji sadrži čak i odredbe o smrtnoj kazni."
Pakistan - Kršćani na skupu uzvikuju slogane protiv ubistva pakistanskog ministra Shahbaz Bhattija, mart 2011.
Komisija smatra da vlada SAD mora djelovati oštrije protiv kršenja religijskih prava u Pakistanu jer je pakistanska vlada ta koja je odgovorna za atmosferu nekažnjavanja onih koji čine kaznena djela, dok se primjena zakona o svetogrđu "vrlo često završava zatvorskim kaznama."
Prošle je godine čak i ubijen Shahbaz Bhatti, kršćanin koji je obavljao dužnost Ministra za manjinska prava, a bio je i poznati borac za religijska prava za sve građane. Ubijen je jer se suprodstavljao zakonu o svetogrđu.
Neposredno prije njega ubijen je i Salman Taseer, musliman i guverner provincije Punjab koji se također suprostavljao istom zakonu.
"Ovaj je zakon u Pakistanu kreirao klimu nekažnjavanja protiv onih koji uzimaju zakon u svoje ruke, time se povećava mržnja ne samo među različitim religijskim grupama nego i između pripadnika iste religije", kažu autori izvještaja o religijskim slobodama.
Porast nasilja u Iranu
"U Iranu se dešava sistematsko, stalno i nečuveno nasilje nad religijskom slobodom koje uključuje zatvorske kazne, torturu čak i kaznu vješanjem što ovisi isključivo od religije optuženog", izvještava Komisija.
Kršenje ljudskih prava i religijskih sloboda u Iranu je naročito poraslo nakon predsjedničkih izbora 2009. godine te je zabilježen najveći nivo do sada u povijesti Irana, veći čak i od ranih dana takozvane Islamske revolucije.
Iran je, inače, na listi zemalja prema kojima SAD javno izražavaju "posebnu zabrinutost" još od 1999. godine.
Kršenje religijskih prava se posebno odnosi na Bahaia i Sufi muslimane kao i kršćane. Pripadnici ovih manjina se napadaju fizički, progone i zatvaraju.
Njihovi vjerski objekti redovno se pretresaju a lideri se hapse.
Nema poboljšanja u Turkmenistanu i Uzbekistanu
Turkmenistan je ponovo na listi zemalja sa "posebnom zabrinutošću", jer je komisija utvrdila da "ozbiljna kršenja vjerskih sloboda i javno maltretiranje vjerskih pristaša"u zemlji se nastavlja.
U izvješću se navodi da, unatoč nekoliko manjih reformi od strane vlade turkmenistanskog predsjednika Gurbanguly Berdymukhammedova, "zakoni u zemlji, politika i praksa nastavljaju sa kršenjem međunarodnih normi ljudskih prava, uključujući i one o slobodi religije."
Molitva muslimana u Uzbekistanu - iz arhive
Dalje se navode policijske racije i uznemiravanje registriranih i neregistriranih vjerskih skupina pod represivnim zakonom iz 2003. koji ostaje na snazi.
Komisija je zbog djelovanja vlade uzbekistanskog predsjednika Islam Karimova koja "sustavno i nedopustivo krši slobodu vjere i vjerovanja", ponovo zemlju svrstala na listu onih "sa posebnom zabrinutošću".
U izvješću se kaže da vlada "krši cijeli niz ljudskih prava i oštro kažnjava pojedince zbog samoinicijativnih vjerskih aktivnosti, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost."
Kritizira se zakon o religiji, koji ozbiljno ograničava prava svih vjerskih zajednica i olakšava državnu kontrolu nad njima, posebno većinsku zajednicu muslimana.
"Uzbekistanska vlada nastavlja sa hapšenjem muslimana i sa pritiscima na pojedince, skupine i džamije koje ne sprovode vladom propisana pravila prakse te vrlo lako budu optuženi da surađuju sa ekstremističkim političkim programima", piše u izvještaju, a sve je to rezultiralo hapšenjem i mučenjem na tisuće ljudi.
Rusija na listi zemalja koje krše vjerske slobode
Rusija i Tadžikistan, Afganistan i Bjelorusija su sljedeći na listi "najgorih zemalja" u kojima su kršene vjerske slobode.
Felice Gaer smatra da je Rusija ponovno dospjela na Watch List "zbog ograničenja vjerskih sloboda u cijeloj Ruskoj Federaciji" što je povećalo zabrinutost posmatrača.
"Uvjeti vjerskih sloboda u Rusiji i dalje su u padu. Tijekom prošle godine, Vlada je pooštrila zakonodavstvo koje regulira ekstremizam ali ga primjenjuje i na one vjerske skupine, koje nisu poznate po nasilju niti zagovaraju nasilje", kaže Gaer.
"Nacionalni i lokalni vladini zvaničnici također su maltretirali muslimane i članove vjerskih skupina koje su smatrali netradicionalnim."
Komisija je registrirala "trijumf za slobodu religija"u južnom Sudanu kada su u januarskom referendumom kršćani glasali za odvajanje od sjevera. Time su dobili neovisnost od, kako piše u izvještaju, "radikalne verzije islama" koju sjever pokušava da nametne.
Komisija je zabilježila još jednu pobjedu u korist vjerskih sloboda u martu, kada je Vijeće za ljudska prava UN-a odbacilo nastojanja nekih zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom da uspostave međunarodni zakon o svetogrđu.
Umjesto toga Vijeće je usvojilo rezoluciju protiv vjerske netolerantnosti.
U godišnjem izvještaju komisije vlade SAD-a o religijskim slobodama u svijetu titula "najgori od najgorih" pripala je Egiptu.
Osnovni razlog za takvu ocjenu su česti napadi na kršćane u ovoj zemlji kao i politika nekažnjavanja prema prestupnicima koji to čine.
Za potrebe ove analize vršena su istraživanja u 28 zemalja, komisija nije formirana po principu vladine većine nego je potpuno neovisna i svrha joj je donijeti preporuke predsjedniku, State departmentu i Kongresu.
Prilikom objavljivanja ovogodišnjeg izvještaja, njen predsjednik Leonard Leo rekao je da su registrirani mnogi primjeri širenja religijskih sloboda te da se komisija koncentrirala na religijska prava Ujgur muslimana u Kini, Šija i Ismaili muslimana u Saudijskoj Arabiji, te kršćana u Pakistanu i Indoneziji, Jevreja u Venecueli, Budista u Vijetnamu i Kini te na mnnoge druge religijske grupe u Kini, Egiptu, Iraku, Vijetnamu i drugim zemljama.
Ocjena o "posebnoj zabrinutosti" odnosi se na Kinu, Eritreju, Iran, Burmu, Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju, Sudan i Uzbekistan.
Na osnovu tog izvještaja je američko ministarstvo spoljnih poslova imenovalo osam zemalja gdje su religijske slobode ugrožene do mjere da je izražena zvanična i "posebna zabrinutost" .
Ova se ocjena odnosi na Kinu, Eritreju, Iran, Burmu, Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju, Sudan i Uzbekistan.
U skladu sa američkom praksom, ako se neka zemlja definira kao država od "posebne zabrtinutosti", gdje su, dakle, religijske slobode najugroženije moguće je da se State department odluči da primjeni neke ekonomske mjere protiv ovih država ukoliko one ne poduzmu korake da se osigura religijska sloboda.
Predsjednik Barack Obama se, otkad je na vlast, još nije odlučio da objavi listu tih zemalja što Komisija za slobodu religija smatra neprimjerenim.
Politika nekažnjavanja u Egiptu
Komisija za religijske slobode je ove kao i prethodne godine zatražila od State departmenta da na listi zemalja "od posebne zabrinutosti" doda Irak, Nigeriju, Pakistan, Turkmenistan i Vijetnam.
"Nismo primjetili nikakva poboljšanja slobode religije, a još manje smo primjetili da se promijenila politika nekažnjavanja onih koji tu slobodu ugrožavaju", kaže Leonard Leo.
Sloboda religija je posebno ugrožena u slučaju kršćana ali ima i primjera neravnopravnosti muslimana.
Komisija je sugerirala da se dio vojne pomoći koja je readovno davana Egiptu usmjeri prema programima poboljšanja religijskih sloboda u toj zemlji.
Pakistanski zakon o svetogrđu
Komisija je takođe zatražila da se na listu zemalja gdje su religijske slobode najugroženije doda i Pakistan radi stalnih "napada na pripadnike manjinskih religija, kao i pripadnike većinske religije te zakona o svetogrđu koji sadrži čak i odredbe o smrtnoj kazni."
Komisija smatra da vlada SAD mora djelovati oštrije protiv kršenja religijskih prava u Pakistanu jer je pakistanska vlada ta koja je odgovorna za atmosferu nekažnjavanja onih koji čine kaznena djela, dok se primjena zakona o svetogrđu "vrlo često završava zatvorskim kaznama."
Prošle je godine čak i ubijen Shahbaz Bhatti, kršćanin koji je obavljao dužnost Ministra za manjinska prava, a bio je i poznati borac za religijska prava za sve građane. Ubijen je jer se suprodstavljao zakonu o svetogrđu.
Neposredno prije njega ubijen je i Salman Taseer, musliman i guverner provincije Punjab koji se također suprostavljao istom zakonu.
"Ovaj je zakon u Pakistanu kreirao klimu nekažnjavanja protiv onih koji uzimaju zakon u svoje ruke, time se povećava mržnja ne samo među različitim religijskim grupama nego i između pripadnika iste religije", kažu autori izvještaja o religijskim slobodama.
Porast nasilja u Iranu
"U Iranu se dešava sistematsko, stalno i nečuveno nasilje nad religijskom slobodom koje uključuje zatvorske kazne, torturu čak i kaznu vješanjem što ovisi isključivo od religije optuženog", izvještava Komisija.
Komisija: U Iranu se dešava sistematsko, stalno i nečuveno nasilje nad religijskom slobodom.
Iran je, inače, na listi zemalja prema kojima SAD javno izražavaju "posebnu zabrinutost" još od 1999. godine.
Kršenje religijskih prava se posebno odnosi na Bahaia i Sufi muslimane kao i kršćane. Pripadnici ovih manjina se napadaju fizički, progone i zatvaraju.
Njihovi vjerski objekti redovno se pretresaju a lideri se hapse.
Nema poboljšanja u Turkmenistanu i Uzbekistanu
Turkmenistan je ponovo na listi zemalja sa "posebnom zabrinutošću", jer je komisija utvrdila da "ozbiljna kršenja vjerskih sloboda i javno maltretiranje vjerskih pristaša"u zemlji se nastavlja.
U izvješću se navodi da, unatoč nekoliko manjih reformi od strane vlade turkmenistanskog predsjednika Gurbanguly Berdymukhammedova, "zakoni u zemlji, politika i praksa nastavljaju sa kršenjem međunarodnih normi ljudskih prava, uključujući i one o slobodi religije."
Dalje se navode policijske racije i uznemiravanje registriranih i neregistriranih vjerskih skupina pod represivnim zakonom iz 2003. koji ostaje na snazi.
Komisija je zbog djelovanja vlade uzbekistanskog predsjednika Islam Karimova koja "sustavno i nedopustivo krši slobodu vjere i vjerovanja", ponovo zemlju svrstala na listu onih "sa posebnom zabrinutošću".
U izvješću se kaže da vlada "krši cijeli niz ljudskih prava i oštro kažnjava pojedince zbog samoinicijativnih vjerskih aktivnosti, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost."
Kritizira se zakon o religiji, koji ozbiljno ograničava prava svih vjerskih zajednica i olakšava državnu kontrolu nad njima, posebno većinsku zajednicu muslimana.
"Uzbekistanska vlada nastavlja sa hapšenjem muslimana i sa pritiscima na pojedince, skupine i džamije koje ne sprovode vladom propisana pravila prakse te vrlo lako budu optuženi da surađuju sa ekstremističkim političkim programima", piše u izvještaju, a sve je to rezultiralo hapšenjem i mučenjem na tisuće ljudi.
Rusija na listi zemalja koje krše vjerske slobode
Rusija i Tadžikistan, Afganistan i Bjelorusija su sljedeći na listi "najgorih zemalja" u kojima su kršene vjerske slobode.
Felice Gaer smatra da je Rusija ponovno dospjela na Watch List "zbog ograničenja vjerskih sloboda u cijeloj Ruskoj Federaciji" što je povećalo zabrinutost posmatrača.
Gaer: Uvjeti vjerskih sloboda u Rusiji i dalje su u padu.
"Uvjeti vjerskih sloboda u Rusiji i dalje su u padu. Tijekom prošle godine, Vlada je pooštrila zakonodavstvo koje regulira ekstremizam ali ga primjenjuje i na one vjerske skupine, koje nisu poznate po nasilju niti zagovaraju nasilje", kaže Gaer.
"Nacionalni i lokalni vladini zvaničnici također su maltretirali muslimane i članove vjerskih skupina koje su smatrali netradicionalnim."
Komisija je registrirala "trijumf za slobodu religija"u južnom Sudanu kada su u januarskom referendumom kršćani glasali za odvajanje od sjevera. Time su dobili neovisnost od, kako piše u izvještaju, "radikalne verzije islama" koju sjever pokušava da nametne.
Komisija je zabilježila još jednu pobjedu u korist vjerskih sloboda u martu, kada je Vijeće za ljudska prava UN-a odbacilo nastojanja nekih zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom da uspostave međunarodni zakon o svetogrđu.
Umjesto toga Vijeće je usvojilo rezoluciju protiv vjerske netolerantnosti.
