Dostupni linkovi

Reakcije na „Cerićevu misiju pomirenja“


Mustafa Cerić, reisul-ulema Islamske zajednice BiH

U Bosni i Hercegovini različite su reakcije na posjetu Sandžaku reisul-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića. Dok u Rijasetu kažu da je posjeta planirana ranije, s druge strane pojedini analitičari smatraju da „Cerićeva misija pomirenja“ nije došla u pravo vrijeme.

Posjeta reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića Sandžaku, uprkos protivljenju reisul-uleme u Srbiji Adema Zilkića, u BiH se različito doživljava. Iako javnost spekuliše da je Cerić u Sandžak otišao kako bi i na terenu pokazao da ne priznaje Islamsku zajednicu Srbije, u Rijasetu BiH kažu da se Cerićeva posjeta Mešihatu Islamske zajednice u Sandžaku realizuje na poziv glavnog muftije Muamera Zukorlića, te da se radi o Cerićevim uobičajenim radnim aktivnostima.

Predstavnik Odjela za odnose sa javnošću Ekrem Tucaković navodi da je preduzeto sve kako bi posjeta reisa Cerića protekla bez incidenata:

„Saznanja koja smo mi imali su govorila u prilog tome da se posjeta može realizirati i da postoje svi sigurnosni kriteriji.“

Osim Rijaseta, Cerića podržavaju i pojedini profesori sarajevskog Univerziteta. Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i predsjednik Bošnjačkog društva „Preporod“ Šaćir Filandra svoje mišljenje temelji na posjeti proteklog vikenda Novom Pazaru tvrdeći kako je situacija mnogo mirnija i bez napetosti, kako to mediji prikazuju. S obzirom na tamošnje podjele, Cerićevo prisustvo u Sandžaku Filandra doživljava kao instancu koja nije involvirana u stranački i duhovni sukob na tom prostoru:

„Ne može se izbjeći dojam da je uspostava Rijaseta Islamske zajednice Srbije dio jednog režimskog projekta srbijanske vlasti smjerana na vlastitu kontrolu cjelokupnog islamskog prostora na vlastitoj teritoriji na način kako su to uradile određene zemlje. S jedne strane postoji teorija o zavjeri beogradskih vlasti spram muslimana u Sandžaku na način da se određeni dio imama instrumentalizira, da se fabriciraju vehabije - i to je priča koja je u Sandžaku najrasprostranjenija. S druge strane postoji, također, realna priča koja govori o tome da Srbija na način kako su to uradile druge zemlje na području bivše Jugoslavije hoće da vlastitom teritoriju izgradi adekvatan institucionalni islamski okvir i da zapravo kontrolira situaciju. Najizglednije rješenje toga sukoba leži zapravo u činjenici osobnih netrpeljivosti, ličnih neslaganja bošnjačkih prvaka u tome gradu.“

Na pitanje da li, ipak, reisova posjeta može značiti „dolijevanje ulja na vatru“ u Sandžaku, Filandra je rekao:

Sasvim evidentno, to možda uvijek javnosti nije ni poznato, da je ta postojeća, novosagrađena struktura Rijaseta Islamske zajdnice u Srbiji aposlutno produžena ruka beogradskog režima.
„Ja ne smatram da je to dolijevanje ulja na vatru s obzirom da pristajanje na, sad to je stvar reisove odluke, jednu medijsku izjavu bilo bi rušenje jednog institucionalnog okvira kojeg oni grade već 15 godina. Jednostrano djelovanje neće donijeti rezultate, ali je sasvim evidentno, to možda uvijek javnosti nije ni poznato, da je ta postojeća, novosagrađena struktura Rijaseta Islamske zajdnice u Srbiji aposlutno produžena ruka beogradskog režima.“


Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Enver Kazaz ima drugačije mišljenje. On kaže da je Cerićevo ignorisanje prijetnji smišljena priča u kojoj poglavar Islamske zajednice u BiH postaje bošnjački nacionalni heroj koji ne preza u svojoj velikoj misiji pomirenja ljudi u Sandžaku:

„Pa se može reći da ti ljudi tamo u Sandžaku, mislim na obične vjernike, jesu zamorci, odnosno ljudi nad kojima se vrši eksperiment sukoba dvaju koncepata, dvaju političkih ideologija i na koncu dva tipa ili istog tipa sujete dvojice ili trojice moćnika unutar religijske zajednice, koji se zapravo pojavljuju kao religijski monarsi.“

...može reći da ti ljudi tamo u Sandžaku, mislim na obične vjernike, jesu zamorci, odnosno ljudi nad kojima se vrši eksperiment sukoba dvaju koncepata, dvaju političkih ideologija i na koncu dva tipa ili istog tipa sujete dvojice ili trojice moćnika unutar religijske zajednice.

Kazaz sumnja da će doći do atentata na reisa Cerića, iako, kako kaže, suludi balkanski prostor pokazuje da je moguće sve:

„Ali činjenica da on prihvata taj rizik vraća nas opet na njegovu mesijansku ulogu u bošnjačkoj poziciji, ulogu koju je on sam sebi dodijelio i taj novi Mesija je postavljen tako da je moguće da reis Cerić sam inscenira te prijetnje, da je to jedna savršena igra, mimikrija, licemjerstvo karaktetristično ne samo za reisa Cerića nego za gotovo sve vjerske vođe u Bosni i na južnoslavenskom prostoru. I na koncu, neka reis Cerić poduzme tu posjetu da se konačno razobliče svi ti diskursi o kojima sam govorio. Ali, reisu Ceriću bi bilo pametnije da vodi računa o moralnom, duhovnom profilu svojih vjernika, da se pojavljuje u javnom prostoru u političkom pogledu ne kao ideolog i politički vođa nego kao neko ko pokušava da ljude spasi od tako negativnog utjecaja politike.“

Kazaz kaže i da pomirenje različitih frakcija Islamske zajednice u Srbiji neće donijeti posjeta reisa Cerića Sandžaku. Ono zavisi od dva faktora, navodi profesor Kazaz - prvi je da Zilkić i Zukorlić odstupe sa svojih pozicija, a drugi da na njihove pozicije dođu ljudi koji su tolerantni i miroljubivi, ljudi koji su okrenuti religiji a ne politici.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG