Dostupni linkovi

Pozivi premijeru Vojvodine da 'digne glas' za pokrajinu


Igor Mirović, predsednik Vlade Vojvodine
Igor Mirović, predsednik Vlade Vojvodine

Regionalna stranka Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) pozvala je predsednika pokrajinske vlade Igora Mirovića da "digne glas" protiv kako kažu, „sramotnog tretiranja Vojvodine“ u budžetskom sistemu Srbije.

Generalni sekretar te stranke, Bojan Kostreš navodi da je budžet Vojvodine trenutno manji „čak i od budžeta Beograda“.

U izjavi sa Radio Slobodna Evropa (RSE) Kostreš objašnjava da je budžet glavnog grada po glavi stanovnika gotovo dva puta veći u odnosu na građane u Vojvodini.

Kako kaže, Vojvodini je za narednu godinu namenjeno 75,2 milijardi dinara (oko 644 miliona evra), a budžetom Beograda, za glavni grad predviđeno je gotovo 125 milijardi dinara.

„Ono što je poražavajuće jeste činjenica da Beograd ima znatno veći budžet od pokrajine“, navodi Kostreš.

On ocenjuje da to govori o nesposobnosti politčara koji vode Autonomu Pokrajinu Vojvodinu.

„Budžet Vojvodine nikada nije na pravi način obračunat. Ovakva politika pokazuje odnos prema autonomiji Vojvodine i prema građanima i građankama Vojvodine“, ističe Kostreš.

Kako je ocenio, to je i pokazatelj da „Srbija ne zna šta da radi sa Vojvodinom, odnosno sa njenom autonomijom“.

Jedno od glavnih pitanja

Pitanje autonomije Vojvodine je jedna od glavnih političkih tema u toj pokrajini, a stranke su svoje programe polarizovale na zahteve za veću autonomiju pokrajine i one koje se tome protive.

Stranke čiji su zahtevi veća autonomija za Vojvodinu su zbog toga često bile optuživane za separatističke težnje od strane desno orijentisanih političkih snaga.

Jedno od glavnih pitanja jeste donošenje takozvanih „vojvođanskih zakona“ - Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne Pokrajine Vojvodine i Zakona o finansiranju nadležnosti, što je ustavna obaveza Srbije od 2006. godine, kada je izglasan nov Ustav.

Srpska napredna stranka, predvođena Aleksandrom Vučićem, koja je na vlasti i u Vojvodini, za sada i pored obećanja nije te zakone „progurala“ kroz Skupštinu Srbije, koja je krajnja instanca za njihovo usvajanje.

Zbog toga je donošenje budžeta za Vojvodinu osetljivo pitanje krajem svake godine, a ne izostane i razmena teških reči između stranaka.

Kakav je stav vladajućih naprednjak?

Skupština Vojvodine usvojila je 17. decembra budžet pokrajine za narednu godinu, koji iznosi 75,2 milijarde dinara (oko 644 miliona evra). Predlog pokrajinske skupštinske odluke o budžetu Autonomne pokrajine Vojvodine za 2021. godinu usvojen je sa 83 glasa ’za’ i sedam glasova protiv.

Predstavnici vladajuće stranke predvođene Srspkom naprednom strankom (SNS) navode da je reč o razvojnom budžetu.

Kako su objasnili za skupštinskom govornicom, značajan deo budžetskih sredstava vlada u Vojvodini namenjen je za ekonomske i razvojne politike, zaštitu životne sredine, kulturu i informisanje, poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i zdravstvo.

Raspodela novca za narednu godinu previđa da se na kapitalna ulaganja troši 15,1 milijarda dinara (129 miliona evra).

„Pokrajinski budžet od 75,2 milijarde dinara biće budžet koji će nam omogućiti da finansiramo potrebe svih institucija u Vojvodini za koje smo zaduženi“, rekao je predsednik Pokrajinske vlade i funkcioner SNS Igor Mirović uoči sednice Skupštine Vojvodine.

Kako je naveo, cilj je i da se održi visok nivo investicionih ulaganja.

„Očekujem da oko 15 milijardi dinara (128 miliona evra) uložimo u investicione projekte, kako za započete koji će biti završeni u narednoj godini, tako i za nove projekte koje planiramo sa lokalnim samoupravama“, izjavio je Mirović na konferenciji za novinare.

Plan je, kako je dodao, da se održe sva potrebna izdvajanja za socijalnu zaštitu i zdravstveni sistem.

„Projektovani budžet za 2021. godinu govori nam da je to budžet razvojnog karaktera, i u narednoj godini nastavićemo sa najznačajnijim ulaganjima, radićemo pažljivije i umerenije s obzirom na finansijske potencijale koje smo imali pre pandemije COVID 19 “, kazao je on.

Obećanja o rešavanju vojvođanskog pitanja

Mirović je inače u nekoliko navrata iznenadio javnost kada se u izjavama zalagao za donošenje Zakona o finansiranju Vojvodine.

Tako je u avgustu 2016. godine u izjavi za RTS ocenio da je taj zakon potreban, a u martu 2019. godine je izjavio da je više puta pitao Vladu Srbije zašto se ne donosi Zakon o finansiranju Vojvodine i dobio odgovor da to „nije prioritet“ u toj godini.

Krajem oktobra 2020. na početku drugog mandata Mirović je ponovo govorio o donošenju tog akta.

„Zakon treba da se donese da bi se uredili mehanizmi i metodi za predvidivo i trajno finansiranje Vojvodine. To nije na meni, to je na Vladi Srbije i Narodnoj skupštini, konsultacije treba tamo da se odvijaju“, rekao je tada.

SNS se i u novom koalicionom sporazumu sa partnerskom manjinskom strankom Savezom vojvođanskih Mađara, obavezala na donošenje „vojvođanskih zakona“. Sporazum su u novembru potpisali lideri dve stranke – Aleksandar Vučić i Ištvan Pastor.

Autonomaške stranke traže oštriji stav

Vojvođanska partija, koja je u takozvanom „autonomaškom bloku“ zajedno sa LSV i zalaže se za veći stepen autonomije za Vojvodinu, takođe smatra da pokrajina dobija manje sredstava nego što bi trebalo.

U izjavi za RSE, Aleksandar Odžić iz Vojvođanske partije ocenjuje da Vojvodina prema poslednjim statističkim podacima čak ima više stanovnika nego Beograd, ali da je ipak njen budžet manji.

„Sadašnja vlast u pokrajini je kontinuitet je moralne, kulturološke, političke, ekonomske okupacije Vojvodine, u smislu da se ništa ne menja. Čak i od ovih umanjenih sredstava, skoro 60 posto su transferna sredstva, odnoso odlaze na plate, za održavanje ono malo administracije koju Vojvodina ima“, ocenjuje Odžić.

Vojvodina, prema njegovom mišljenju, tavori, kao i ekonomske aktivnosti koje bi doprinele boljem životnom standardu građana.

Odžić poručuje i da je „jasno da je Vojvodina u potpunosti u zavisnom položaju u odnosu na centralnu vlast u Beogradu“.

Odžić je često bio meta kritika, posebno desno orijentisanih stranaka, zbog svojih izjava u kojima je tražio da Vojvodina postane republika.

„U današnjim okolnostima, a pogotovo pri sve grubljim nasrtajima na vojvođanski identitet, Republika Vojvodina (ravnopravnih građanki i građana, bez obzira na nacionalnu, versku, kulturološku ili bilo koju drugu vrstu različitosti) i vojvođanska nacija (kao slobodan izraz svih onih koji se tako i osećaju), garant su političko – ekonomskog subjektiviteta i vojvođanskog identiteta“, navodi se u objavi na Facebook stranici njegove partije iz 2017. godine.

I LSV u svojem programu ima istu ideju, ali funkcioneri te stranke u javnosti sve ređe iznose takve stavove. Ta stranka takođe ima bliske odnose sa strankama u Kataloniji koje se zalažu za nezavisnost.

I SRS protiv budžeta

Međutim, u Vojvodini je aktivna i Srpska radikalna stranka, koju predvodi haški optuženik Vojislav Šešelj. SRS je oštri protivnik svim idejama da Vojvodini pripada veći stepen autonomije.

Ta stranka je u Skupštini Vojvodine glasala 17. decembra takođe protiv predložene raspodele prihoda.

Poslanik SRS, Đurađ Jakšić je istakao da je raspodela sredstava posebno u dve oblasti problematična.

„Zaista su bedna sredstva koja su izdvojena za Sekretarijat za sport i omladinu i Sekretarijat za privredu i turizam. Budžet za sport je prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, pa Novi Sad planira dva i po puta veći budžet nego pokrajina. Mi smo očekivali veći budžet za privredu, umanjen je budžet tog sekretarijata za čak 40 posto u odnosu na tekući budžet“, rekao je on.

Radio Slobodna Evropa uputio je pitanja i kabinetu predsednika Pokrajinske vlade Igora Mirovića u vezi sa kritikama dela opozicije, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor na pitanje da li je njegova Vlada zadovoljna sredstvima koja su predviđena u budžetu Srbije za Vojvodinu. Odgovor nismo dobili ni na pitanje, kakva je računica u toj regionalnoj vladi, da li Vojvodina dobija sedam posto, kao što to predviđa i sam Ustav.

Koalicioni partner SNS, Savez vojvođanskih Mađara (SVM), koja je istovremeno i sestrinska stranka mađarskog Fidesza, predvođenog premijerom Viktorom Orbanom, dao je podršku predlogu budžeta u Vojvodini, iako se i sama zalaže za veći stepen autonomije Vojvodine.

Poslanik SVM-a u Skupštini Srbije, Akoš Ujhelji pre usvajanja predloženog budžeta Srbije za 2021. godinu, ocenio da je „budžet odgovoran prema građanima“.

Popov: Sopstveni izvori uslov za kvalitetniji život

Aleksandar Popov iz nevladine organizacije Centar za regionalizam iz Novog Sada u izjavi za RSE ocenjuje da bi Vojvodina trebalo da ima i sopstvene izvore finansija kako bi imala bolje uslove za kreiranje kvalitetnijeg budžeta.

„To da je beogradski budžet veći od vojvođanskog možemo posmatrati iz dva ugla: od donošenje Ustava, nikad nije donet zakon o finansiranju (Vojvodine) iako ga taj pravni akt predviđa. Drugi ugao odnosi se na to da Vojvodina nema svoje izvore finansija, a morala bi da ima izvorne prihode, kao i veće nadležnosti“, smatra on.

Popov dodaje da što se tiče odnosa centralnih vlasti prema Vojvodini, „ništa se nije promenilo“.

„ A od donošenja Ustava jasno je da pokrajina ima svega dve izvorne nadležnosti koje se odnose na znamenja pokrajine.“

Prema podacima registra za transparentnost budžeta Vojvodine, u praksi oko 60 odsto budžeta pokrajine čine republički transferi, a preko dvadeset posto prihodi od poreza. Svi ostali prihodi čine oko petnaest posto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG