Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uloga žena u vojskama regiona


Oružane snage BiH
Ljudska prava žena u oružanim snagama u zemljama u regionu nisu ugrožena, stav je učesnika konferencije koja se bavila pitanjima zaštite prava osoba pod uniformom. No, kako je Rezolucijom 1325 UN-a rečeno da se broj žena na mjestima odlučivanja, te vojnim misijama i pregovorima u svakoj zemlji treba povećati, zemlje regije ne mogu biti pretjerano zadovoljne.

BiH je prva država na području jugoistočne Evrope koja je izradila i usvojila Akcioni plan za implementaciju Rezolucije. Mada ima ženu doministricu odbrane, tek jedna ima čin brigadirke, što je i najviši koji ima jedna žena u bh. oružanim snagama.

Potrebno je uraditi mnogo više, kaže parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović.

„Mislim da Oružane snage BiH nisu u dovoljnoj mjeri zastupile populaciju žena, ali imajte u vidu da smo mi mlade oružane snage, tako da sam potpuno siguran da će BiH ispoštovati ovaj tzv. procenat žena. Ali ono što mene zabrinjava - mi nemamo dovoljno žena u najvišim činovima u Oružanim snagama BiH. Možemo to da nadomjestimo gospođom Marinom Pendeš koja je zamjenik ministra odbrane, odnosno ministrica, pa imamo jednu ženu brigadira, a mislim da procenat od 2,8 posto je u oficirskom kadru nedovoljan, ali imamo mogućnost i potrebu da ovo razvijamo. Imamo i situacije da nam žene idu i u misije mira. I mislim da smo na dobrom putu da Rezoluciju 1325 u potpunosti ispoštujemo“, ocjenjuje Šiljegović.

Iako procentualno nije određeno koliko žena može biti, tek ih je pet posto, ali se trend rasta primjećuje, kaže načelnik Zajedničkog štaba OS BiH Miladin Milojčić.

„Iz generacije u generaciju prijema mladih vojnika, imamo sve više žena koje apliciraju na pozicije u Oružane snage. Drugo, pripadnice ženskog pola u Oružanim snagama imamo u svim nivoima, od najnižih nivoa do Ministarstva odbrane, i imamo ih koje imaju i najviše činove. Prema tome, apsolutmo ne možemo govoriti da su zapostavljene u bilo kojem pravcu“
, navodi Miladin Milojčić.

U Hrvatskoj je povećana edukacija, kao i broj žena u aktivnoj vojnoj službi, te su mnoge i visoke časnice. Dvije su u zapovjednim strukturama misija u Afganistanu i Somaliji, dok se očekuje i prva generalka.

Žene i u Avganistanu


Plan je do 2015. godine imati 10 posto žena u vojnim strukturama, ali on je već dosegnut. No, to još nije dovoljno, kaže potpredsjednica hrvatskog Sabora Željka Antunović.

„Žene u oružanim snagama načelno izražavaju svoje zadovoljstvo tretmanom i mislim da su već dugogodišnji napori koje ulažemo u tom području dali određene rezultate, ali nikako dovoljne. Žene u Hrvatskoj postigle su jedan konsenzus oko jednog novog cilja, a to je paritetna demokracija, a paritetna demokracija znači fifti-fifti. Do tada ćemo raditi i dalje jednako aktivno kao i dosad“
, navodi Željka Antunović.

U Crnoj Gori žena vojnika ima devet posto, kazao je Obrad Mićo Stanišić, član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.

„Ja vam mogu dati podatak da je u kontigentu trećem u Avganistanu jedna dama, da je to bilo i u drugom i u prvom. Znači još uvijek smo na početku što se tiče rodne ravnopravnosti i ljudskih prava i sloboda, ali vjerujem da smo na dobrom putu“
, smatra Stanišić.

Srbija će dobiti savjetnika za rodnu ravnopravnost na nivou nacionalnog kontingenta u multinacionalnim operacijama, ali na nižim nivoima za to nema sredstava. Ugrađeni su i drugi mehanizmi iz Rezolucije UN, a po prvi put žene su kao uniformisana lica ponijele i orden za hrabrost, kaže Biljana Stojković iz Ministarstva odbrane Srbije.

„Što se tiče naših učešća u mirovnim misijama i žena imali smo nedavno čast da je predsednik države Boris Tadić, povodom Dana državnosti, najviši orden za hrabrost uručio svojevremeno komandantu nacionalnog kontigenta mirovne misije na Haitiju, gospođi Biljani Lazarević. Znači, prvi put je odličje za hrabrost ukrasilo grudi jedne žene“
, kaže Biljana Stojković.

Zaključak konferencije je da se ljudska prava uniformisanih lica ne smiju razlikovati od svih ostalih. Ono što je neophodno jeste naći mehanizam kako ih inkorporirati u vojni sistem ne miješajući se u hijerarhiju.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG