Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Univerziteti u regiji moraju više sarađivati


Univerziteti u zemljama regiona imaju uglavnom slične probleme, od finansijskih do velikog broja studenata i manjka stručnog kadra.

Problemi sa kojim se suočavaju usporavaju reformu obrazovanja po uzoru na evropske standarde.

Još uvijek su prisutni recidivi sistema obrazovanja koji je bio prisutan u prošlom političkom sistemu, ocjenjuje Aleksa Bjeliš, rektor zagrebačkog Sveučilišta:

„Sveučilišta hrvatska, kao i druga u regiji, pogotovo iz ex jugoslavenskih zemalja, imaju to nasljedstvo fragmentiranosti koje je posljedica ranijeg režima i ranije ideologije. I ta fragmentiranost je nešto što se duboko ukorijenilo u sveučilišno tkivo i još uvijek imamo puno posla da se to elimira i da dovedemo sveučilišta na onaj način rada kako to rade sveučilišta u razvijenim europskim zemljama.“


Univerzitet u Beogradu, Foto: Vesna Anđić
Bosna i Hercegovina nema ni adekvatnu zakonsku regulativu kada je riječ o visokom obrazovanju. Pored toga ima specifičan problem koji je poput tega vuče unazad u provođenju reformi, a to je nadležnost kantona za visoko obrazovanje u Federaciji, a entiteta u RS. Prorektor sarajevskog Univerziteta Hazim Bašić:

„Jedina prava lokacija gdje treba pozicionirati visoko obrazovanje jeste državni nivo. To implicira i odgovarajuća budžetska izdvajanja za visoko obrazovanje, koja bi u tom slučaju trebala biti i veća.“


U Srbiji su, kao i u drugim zemljama u regionu, suočeni sa velikim brojem studenata, a manjkom obrazovnog kadra koji se može adekvatno nositi sa reformom obrazovanja po uzoru na Evropu. Rektor novosadskog Univerziteta Miroslav Vesković:

„Mislim da je u ovom trenutku jedno od najznačajnijih pitanja za univerzitete u Srbiji da se odgovori na politiku u oblasti doktorskih studija. Čitav niz stvari je započeto, ali pitanje doktorskih studija, dakle odnosa istraživanja i visokog obrazovanja, čini mi se da je u ovom trenutku ključno.“


I Evropa očekuje bolju saradnju


Uprkos navedenim problemima, Evropa očekuje da univerziteti ovog regiona uspostave bolju saradnju, pogotovo zato što nemaju jezičkih barijera, te na taj način pokažu da su spremni za saradnju i na evropskom planu.

Sa jedne od promocija na zagrebačkom Sveučilištu
Veljko Malbaša, sa novosadskog Univerziteta, smatra da su ratna dešavanja 90-ih, ali i današnja zaoštrena politička klima i dalje kamen spoticanja za uspostavu sistemske saradnje univerziteta:

„Činjenica je da ne sarađujemo. Recimo, ja ne znam nikoga sa našeg univerziteta da sarađuje sa Univrezitetom u Sarajevu. Ja mislim da mi još uvek se bojimo da ne napravimo neki politički pogrešan korak. Kad razgovaram sa kolegama sa Kosova ili iz Hrvatske, ja imam utisak da mi svi imamo još uvek neke autocenzure od onih događaja koji su ranije bili - i opterećeni time, onda se prosto bojimo da načinimo te neke prve korake. Mislim da je to možda najvažnije. Po meni, u važnim segmentima, kao što su akreditacija, provera kvaliteta, pravljenje studijskih programa, bismo mogli da sarađujemo i treba da sarađujemo.“

Problem na sličan način identifikuje i Aleksa Bjeliš, rektor zagrebačkog Sveučilišta:

„U našoj regiji osjetiti regiju kao prostor u kojem se svi slobodno možemo kretati i imati jedni u druge povjerenje je ključno za regiju nakon ružnih iskustava koje smo imali zadnjih decenija, tako da omogućiti mladim ljudima da se kreću u ovom prostoru i da pri tome, naravno, studiraju je ključno. Mislim da je došlo vrijeme da se sa sveučilišta pokrene u tom smislu, da to ne bude samo individualno nego da se na jedan puno sustavniji način pokrenu takve djelatnosti.“

Svi se slažu da u narednom periodu treba uspostaviti saradnju, naročito zbog toga što evropski fondovi pružaju razne mogućnosti finansiranja za unapređenje visokog obrazovanja, ali je sredstva lakše dobiti udruženim snagama.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG