Dvadesetak mladih iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije predstavilo je u srijedu u središtvu zagreba inicijativu Rekom – inicijativu za ustanovljenje neovisne regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru eks-Jugoslavije i počiniteljima tih zločina.
Eugen Jakovčić iz zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je da se do kraja mjeseca prikuplja milijun potpisa građana u regiji potpore Rekomu, s kojima će se onda krenuti prema parlamentima i vladama država jugoistoka Europe.
“I ova akcija je dodatno stvaranje kredibiliteta inicijativi kako bi s ovim potpisima i sa velikim brojem debata došli spremni pred vlade, parlamente i političare i rekli da je nužno i jako važno da se ovakav jedan dodatni mehanizam osnuje, pogotovo iz perspective žrtava”, kazao je
Jakovčić.
Kakve su reakcije na ulicama Beograda kada im aktivisti Rekoma pristupe i predlože da daju svoj potpis za potporu ovoj inicijativi ispričao je Dušan Lopušina.
“Uopšte, kada pomenete da se toliki broj hiljada ljudi u regionu i dalje vode kao nestali, da mnoge žrtve ratnih zločina i toliko godina nakon onog što im se desilo ne znaju detalje šta se desilo njima i njihovim najbližima, dakle kada to kažete ljudima – a to su neke bitne stvari po kojima se inače ne priča i koje se ne pominju – onda ljudi zaista pozitivno reaguju. Mislim – većinom reaguju pozitivno. Dijapazon reakcija je zaista jako velik – od onih incidenata koji su se dešavali, do čestitanja i patanja kako ljudi mogu da se uključe i da pripomognu”, priča Lopušina.
Predrag Madžarević, Zagreb, 15. lipnja 2011
“Ne zanimaju nas samo žrtve, nego i počinitelji” dodao je regionalni koordinator prikupljanja potpisa za Rekom u Srbiji Predrag Madžarević.
“Jako nam je bitno istražiti ko su ti ljudi koji su vršili zločine – to su možda naše komšije, to su možda naše kolege, a države u regionu trenutno nisu to definisale”, kaže Madžarević.
Vukovar, Pakrac, Dubrovnik
Melisa Karadža iz Inicijative mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine pojasnila je zašto je prikupljanje potpisa, koje je trebalo završiti pred 14 dana, produljeno do kraja lipnja.
“Vjerojatno nije dostignuto ono što smo očekivali u pojedinim državama. Na primjer, u Bosni i Hercegovini u Republici srpskoj se ne skuplja tako dobro, u Federaciji već bolje, isto tako u Hrvatskoj ljudi nisu zainteresirani, pa tako slabo ide. Zato smo produžili još do kraja mjeseca i - napredujemo!”, kaže Karadža.
Jelena Bubanja, Zagreb, 15. lipnja 2011
Nacionalna koordinatorica za kampanju za Rekom u Sloveniji Jelena Bubanja kaže da ima razloga za Rekom i u Sloveniji – od “izbrisanih” i drugih unutarnjih slovenskih problema, do pomoći Slovenije u rješavanju problema u dijelovima nekadašnje Jugoslavije zahvaćenim ratom.
Jelena na primjeru propasti građevinskih poduzeća u Sloveniji želi naglasiti veliku povezanost Slovenije sa ostatkom eks-Jugoslavije što se tiče ljudskih prava: zbog krize velik broj građevinskih firmi je propao.
Otpušteni građevinari Slovenci dobili su otpremnine, ali njihovi kolege iz drugih država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije – ne!
“Ljudi s prostora bivše Jugoslavije, većim delom iz Bosne, ostali su na ulici. Trebali su da plate svoje kirije, ali prosto ne postoji zakon koji bi njih zaštitio. Oni su protestovali, ta priča je bila aktualna par dana, i – to je bio kraj!”, navodi Bubanja.
Do sada je prikupljeno 400.000 potpisa. Akcija prikupljanja potpisa traje već nekoliko tjedana i trajat će do kraja lipnja u nizu gradova jugoistoka Europe. Gdje se u Hrvatskoj može dati potpis za rekom?
“U Hrvatskoj se prikuplja u gradovima koji simbolično nose poruku – Vukovaru, Pakracu, Dubrovniku, znači mjestima koja su na najizravniji mogući način prošla rat i agresiju”, zaključuje Eugen Jakovčić.
Eugen Jakovčić iz zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je da se do kraja mjeseca prikuplja milijun potpisa građana u regiji potpore Rekomu, s kojima će se onda krenuti prema parlamentima i vladama država jugoistoka Europe.
“I ova akcija je dodatno stvaranje kredibiliteta inicijativi kako bi s ovim potpisima i sa velikim brojem debata došli spremni pred vlade, parlamente i političare i rekli da je nužno i jako važno da se ovakav jedan dodatni mehanizam osnuje, pogotovo iz perspective žrtava”, kazao je
"Dijapazon reakcija je zaista jako velik – od onih incidenata koji su se dešavali, do čestitanja i patanja kako ljudi mogu da se uključe i da pripomognu”, priča Dušan Lopušina.
Jakovčić.
Kakve su reakcije na ulicama Beograda kada im aktivisti Rekoma pristupe i predlože da daju svoj potpis za potporu ovoj inicijativi ispričao je Dušan Lopušina.
“Uopšte, kada pomenete da se toliki broj hiljada ljudi u regionu i dalje vode kao nestali, da mnoge žrtve ratnih zločina i toliko godina nakon onog što im se desilo ne znaju detalje šta se desilo njima i njihovim najbližima, dakle kada to kažete ljudima – a to su neke bitne stvari po kojima se inače ne priča i koje se ne pominju – onda ljudi zaista pozitivno reaguju. Mislim – većinom reaguju pozitivno. Dijapazon reakcija je zaista jako velik – od onih incidenata koji su se dešavali, do čestitanja i patanja kako ljudi mogu da se uključe i da pripomognu”, priča Lopušina.
“Jako nam je bitno istražiti ko su ti ljudi koji su vršili zločine – to su možda naše komšije, to su možda naše kolege, a države u regionu trenutno nisu to definisale”, kaže Madžarević.
Vukovar, Pakrac, Dubrovnik
Melisa Karadža iz Inicijative mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine pojasnila je zašto je prikupljanje potpisa, koje je trebalo završiti pred 14 dana, produljeno do kraja lipnja.
“Vjerojatno nije dostignuto ono što smo očekivali u pojedinim državama. Na primjer, u Bosni i Hercegovini u Republici srpskoj se ne skuplja tako dobro, u Federaciji već bolje, isto tako u Hrvatskoj ljudi nisu zainteresirani, pa tako slabo ide. Zato smo produžili još do kraja mjeseca i - napredujemo!”, kaže Karadža.
Jelena na primjeru propasti građevinskih poduzeća u Sloveniji želi naglasiti veliku povezanost Slovenije sa ostatkom eks-Jugoslavije što se tiče ljudskih prava: zbog krize velik broj građevinskih firmi je propao.
Otpušteni građevinari Slovenci dobili su otpremnine, ali njihovi kolege iz drugih država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije – ne!
“Ljudi s prostora bivše Jugoslavije, većim delom iz Bosne, ostali su na ulici. Trebali su da plate svoje kirije, ali prosto ne postoji zakon koji bi njih zaštitio. Oni su protestovali, ta priča je bila aktualna par dana, i – to je bio kraj!”, navodi Bubanja.
Do sada je prikupljeno 400.000 potpisa. Akcija prikupljanja potpisa traje već nekoliko tjedana i trajat će do kraja lipnja u nizu gradova jugoistoka Europe. Gdje se u Hrvatskoj može dati potpis za rekom?
“U Hrvatskoj se prikuplja u gradovima koji simbolično nose poruku – Vukovaru, Pakracu, Dubrovniku, znači mjestima koja su na najizravniji mogući način prošla rat i agresiju”, zaključuje Eugen Jakovčić.
