SAD i Rusija poslije skoro osam sati intenzivnih pregovora u Ženevi ostale su čvrsto na svojim pozicijama oko zahtjeva Moskve da se spriječi dalje širenje NATO-a na istok, premda je dogovoren nastavak razgovora oko krize u Ukrajini, pišu svjetski mediji.
Pojačan strah od sukoba
Sjedinjene Države i Rusija ostale su u pat poziciji nakon kriznih razgovora u ponedjeljak, 10. januara, u vezi s nastojanjem Moskve da blokira svako buduće širenje NATO-a na istok, ali su se zvaničnici složili da nastave razgovore o drugim važnim bezbjednosnim pitanjima za koja se administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) nada da će spriječiti još jednu invaziju na Ukrajinu, ukazuje Vašington post (The Washington Post).
Pregovori u Ženevi, zajedno sa paralelnim razgovorima sa evropskim zvaničnicima u Briselu i Beču koji su zakazani tokom ove nedjelje, predstavljaju ključni test pokušaja Bajdenove administracije da, kako naglašava vašingtonski list, dokaže da saradnja među globalnim demokratijama može prevladati nad autoritarizmom i prkošenju međunarodnim normama.
Rusija je, kako ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times) upozorila da će odustati od diplomatskih napora da se okonča kriza oko Ukrajine ako Zapad nastavi da ignoriše zahtjeve u vezi sa bezbjednosnim garancijama, ali je pristala da produži svoje razgovore ove nedjelje.
U Ženevi nije došlo do pomaka nakon skoro osam sati razgovora između zamjenice američkog državnog sekretara Vendi Šerman (Wendy Sherman) i zamjenika ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Rjabkova, u kojima je američka strana iznijela nove ideje o kontroli naoružanja.
Pomaka nije bilo ni u razgovorima za koje je Rusija upozorila da bi mogli dovesti do vojne akcije ako se njene crvene linije ne ispune. Sa 100.000 ruskih vojnika okupljenih duž njene granice s Ukrajinom, ocjenjuje Fajnenšl tajms, strah od sukoba je pojačan.
‘Dug je put’
SAD i Rusiju čeka “dug put” jer američki i ruski pregovarači, nakon otvaranja pregovora o ukrajinskoj krizi u Ženevi, nisu uspjeli da suze svoje razlike o sigurnosnim pitanjima, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
„Imali smo ozbiljne, direktne, poslovne, iskrene razgovore“, kazala je Šerman nakon sastanka, dodajući da nije jasno da li je Rusija spremna da smanji svoje vojno prisustvo u blizini Ukrajine. „Danas je bila diskusija“, rekla je ona. "To nije bilo ono što nazivate pregovorima."
Od samog početka, dvije strane su imale suštinski različite pristupe pregovorima, ističe američki list dodajući da Bajdenova administracija pokušava da smiri tenzije s Rusijom nudeći pregovore o raketama srednjeg dometa u Evropi i prijedloge za smanjenje vojnih vježbi na recipročnoj osnovi.
Razgovori u Ženevi su počeli u nedjelju uvečer radnom večerom između Šerman i glavnog ruskog pregovarača Rjabkova, dok su, dodaje list, cjelodnevni sastanci brojnih delegacija održani u ponedjeljak.
Pritisci ruskog diplomate
Visoki ruski diplomata izvršio je pritisak na Sjedinjene Države u ponedjeljak da smanje posthladnoratovsku tenziju oko Ukrajine, pojačavajući zahtjeve Moskve da se NATO obaveže da će prestati da daje članstvo bivšim sovjetskim državama i da im obustavi isporuke oružja, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
Pošto su se obje strane ukopale na svojim pozicijama, Rjabkov je rekao da „nije postignut napredak“ u vezi s centralnim zahtjevom da se zaustavi širenje NATO-a, iako je insistirao da Rusija nema namjeru da izvrši “invaziju na Ukrajinu“.
„Situacija je sada toliko opasna i toliko – rekao bih – nesigurna da ne možemo sebi dozvoliti dalja odlaganja u rješavanju ovog veoma fundamentalnog pitanja. Kao što je predsjednik Putin rekao, u mnogim prilikama, „ne možemo da odustanemo“. Ne možemo da idemo nazad. Nema više prostora da to učinimo“, rekao je Rjabkov.
Putin je, dodaje AP, opisao proširenje NATO-a na Ukrajinu i druge ruske bivše sovjetske susjede kao „crvenu liniju“ za Moskvu i zahtijevao garancije Zapada da te zemlje neće postati članovi alijanse.
„Američka strana je ozbiljno tretirala ruske prijedloge i duboko ih je proučila“, rekao je Rjabkov nakon sastanka u Ženevi, dodajući da je zahtjev Moskve za pravno obavezujućim garancijama da se NATO neće pomjeriti na istok „za nas apsolutni imperativ“. Naglasio je da bi bilo teško raditi na drugim pitanjima ako bi se SAD suprotstavile ključnim ruskim zahtjevima.
Ruska delegacija je, prema pisanju Rojtersa (Reuters), iznijela zahtjeve Moskve koji su prvi put predstavljeni prošlog mjeseca i uključuju zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid aktivnosti vojnog saveza u zemljama centralne i istočne Evrope koje su mu se pridružile poslije 1997. godine.
Nakon sastanka u Ženevi, Šerman je naglasila da je Vašington odlučan da ne dozvoli okončanje politike otvorenih vrata NATO-a. „Nećemo dozvoliti nikome da zalupi politiku otvorenih vrata NATO-a“, rekla je ona, istovremeno insistirajući da Sjedinjene Države neće donositi odluke za druge zemlje.
Šerman je također najavila sastanak sa saveznicima SAD u Briselu uoči sastanka NATO-a i Rusije u srijedu, 12. januara i sastanka Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Beču 13. januara. Američki i ruski zvaničnici će, dodaje Rojters, ponovo razgovarati krajem ove sedmice.
Nerealni zahtjevi
Američki zvaničnici strahuju da su zahtjevi Moskve namjerno nerealni, osmišljeni da budu odbačeni i iskorišteni kao izgovor za rusku vojnu akciju protiv Ukrajine. Druge diplomate vjeruju da je ruski predsjednik Vladimir Putin stvorio prijetnje novog rata kako bi dobio ustupke vezane za okončanje evropske bezbjednosne arhitekture poslije Hladnog rata i uspostavio rusku “sferu uticaja”, ukazuje BBC.
Iako SAD tvrde da neće pristati ni na kakve dogovore o Ukrajini ili evropskoj bezbjednosti bez umiješanosti tih zemalja, Putin je, prema ocjeni BBC, već postigao neke uspjehe - osvojivši ove nedjelje platformu za iznošenje svojih pritužbi i prisiljavanje SAD i Evrope da se uključe u njegovu agendu reformi NATO-a.
Iako su obje strane umanjile očekivanja o postizanju dogovora, to ne znači da ovonedjeljni razgovori nisu važni, ističe BBC i dodaje kako bi u najboljem slučaju razgovori mogli da rasvijetle Putinove namjere i otkriju da li je on ozbiljan u vezi sa angažovanjem u diplomatiji, dok bi u najgorem slučaju, slom pregovora mogao da dovede do rata.
Odjeci Hladnog rata
Odjeci Hladnog rata u pregovorima koji se odvijaju ove nedjelje u nizu sastanaka između Rusije i Zapada podsjećaju da nema ničeg trajnog u vezi sa evropskim bezbjednosnim aranžmanima, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) dodajući kako napetosti rastu dok je Putin sve više spreman za preuzimanje geopolitičkih rizika i postavljanja svojih zahtijeva.
Za Bajdenovu administraciju ovosedmični pregovori s Rusijom odnose se na smanjenje šansi za veliki rat u Evropi — potencijalno zapaljen ruskom invazijom na Ukrajinu — i podržavanje principa da države ne mijenjaju svoje granice silom.
Za Vladimira Putina, ukazuje američki list na ocjene pojedinih stručnjaka, pitanje može biti mnogo veće: da li može da vrati sat na sredinu 1990-ih i da, koristeći ovaj konkretni trenutak u istoriji, „ponovo stvori sovjetsku sferu uticaja“.
Pouka protekle godine, prema ocjeni Njujork tajmsa, može biti da iako je Hladni rat odavno gotov, ponašanje slično Hladnom ratu je i dalje prisutno te da u tri decenije od raspada Sovjetskog Saveza, napetost između dva glavna nuklearna protivnika nikada nije bila gora.
UPITNIK: Kako da poboljšamo Dnevno@RSE?
Više od dve godine šaljemo Dnevno@RSE za medije i novinare širom Zapadnog Balkana kako bi sa vama podelili sadržaje koje možete besplatno da objavite na svojim platformama.
Ako ste novinar ili medijski radnik koji koristi ovu uslugu, želimo da čujemo od vas kako je možemo unaprediti.
Molimo vas da popunite kratki upitnik koji možete naći na ovom linku: UPITNIK
Facebook Forum