Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ratni zločini protiv zakonskih paragrafa


Privođenje optuženih za slučaj Morinj u sud u Podgorici, fotografija iz arhive: Savo Prelević
Zašto se u sudskim postupcima za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore zbog pravnih začkoljica i propusta u pravnoj proceduri događa da, ili se optuženi oslobađaju krivice ili optužnice postaju veoma tanke, kao što je slučaj u vezi sa ponovljenim suđenjem za zločin u logoru Morinj?

Naši sagovornici kao ključni razlog navode politički pritisak vlasti na tužilaštvo kao i neobučeno sudstvo koje ne primjenju međunarodnu praksu iz oblasti humanitarnog prava.

Nakon suđenja za Bukovicu i deportacije iz 1992. i u slučaju za zločin u Logoru Morinj optužnica postaje sve klimavija budući da je sudija u tom postupku Milenka Žižić odlučila da zbog proceduralnih propusta prilikom dostavljanja izjava svjedoka iz spisa predmeta izdvoji ovjerene fotokopije zapisnika o saslušanju 147 svjedoka pred županijskim sudovima u Dubrovniku, Vukovaru, Sisku, Koprivnici, Splitu i Rijeci.

U obrazloženju odluke Sudsko vijeće navodi da spisi predmeta nisu dostavljeni od strane Republike Hrvatske radi preuzimanja krivičnog gonjenja, niti je Crna Gora preuzela krivično gonjenje protiv optuženih, već su tužiocu u Crnoj Gori dostavljeni dokazi i podaci na ocjenu da li će da pokrene krivični postupak.

Vijeće je procijenilo da se radi o dokazima na kojima sudska odluka ne može da bude zasnovana.

Nakon takvog razvoja događaja optužnica protiv šestorice pripadnika JNA postala je toliko slaba da je, kako kaže Stanko Marić iz Udruženja pravnika Crne Gore još jednom postalo jasno da su loše pripremljene optužnice rezultat žestokog pritiska vlasti na tužilaštvo

"To da se radi u skladu sa pravnom procedurom, prema onome što propisuju postupci, što propisuje materijalno pravo ti bi procesi odavno bili okončani. No, očigledno da nijesu jer je to, po meni pod veoma jakom, jakom kontrolom politike koja hoće da se tako odvijaju procesi - da se procesi odvijaju ali da niko ne bude kriv", kaže Marić.

Smjena generacija

Novinari nedjeljnika Monitor godinama su pisali o ratnim zločinima i procesuiranju pred crnogorskim sudovima.

I novinar Veseljko Koprivica smatra da su optužnice u svim sudskim postupcima za ratne zločine počinjene u Crnoj Gori loše pripremljene jer je neko iz vlasti želio da to tako ispadne.
Bukovica, foto: Sead Sadiković

"Kada neki sudski proces treba iskomplikovati, a to se uglavnom radi po nalogu politke, tužilac ima ogromne mogućnosti za zloupotrebe. To znaju i pravnici i advokati i naravno sudije. Najčešće se falsifikuju dokazi, uništavaju ili selektivno prikazuju zavisno od toga kakav je interes u pitanju. Izgleda da je ta šema primijenjena kada se radi o zločinima počinjenim u Crnoj Gori. Čini se da sve upućuje na to da se po svaku cijenu zaštite nalogodavci tih zločina. Dakle, najodgovorniji ljudi iz tog perioda", kaže Koprivica.

"Za optužnice za slučajeve ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori koje se gotovo raspadaju najodgovornije je tužilaštvo", ističe Marić

"Pokretanje tako ozbiljnih postupka za tako ozbiljne i teške stvari bez odgovarajućeg epiloga ja mislim da su se stekli svi uslovi da tužilac ili tužioci koji su radili na tim slučajevima podnesu ostavke", naglašava on.

Crnogorskim pravosudnim organima potrebna je smjena generacija i dolazak mladih sudija i tužilaca koji će primjenjivati međunarodnu praksu u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, smatraju u Akciji za ljudska prava.

"Osim političkog uticaja na rad tužilaštva postavlja se i pitanje sposobnosti sudstva da se nosi sa tako ozbiljnim i veoma često komplikovanim predmetima", kaže Tea Gorjanc Prelević.

"To sada neminovno dovodi do toga da optužnice padaju jer nijesu dobro pripremljene. Onda se postavlja i pitanje koliko je sud zaista obučen da poznaje međunarodno humanitarno pravo i da sve to iznese na profesionalan način".

U toku je ponovljeno suđenje šestorici pripadnika JNA, Mlađenu M. Govedarici, Zlatku Tarlu, Ivu M. Gojniću, Špiru S. Lučiću, Boru M. Gligiću, te Ivu D. Menzalinu, zbog krivičnog djela "ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Sabirnom centru u Morinju".

Apelacioni sud je u decembru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda kojom su šestrorica optuženih za mučenje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj bila osuđena na ukupno 16 godina zatvora.

Šestorica optuženih se terete da su od 3. oktobra 1991. do avgusta naredne godine, u logoru Morinj smještenom u idiličnom zalivu na crnogorskoj obali, kršeći pravila međunarodnog prava, naredivali i sprovodili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta prema 169 civila i zarobljenika koji su, tokom crnogorske vojne ofanzive na Hrvatsku, dovedeni sa dubrovačkog područja.
XS
SM
MD
LG