Za svakog drugog građanina Bosne i Hercegovine rat u Ukrajini nije samo sukob u nekoj udaljenoj zemlji, već direktni podsjetnik na vlastito ratno iskustvo iz '90-ih.
Ovo su pokazali podaci istraživanja instituta Univerziteta Ujedinjenih naroda UNU-WIDER, specijaliziranog za pitanja ekonomskog razvoja, javnih politika i društvenih promjena, objavljenog u maju 2026.
"Tu poveznicu posebno su često pravili Bošnjaci i starije osobe", kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od autorica istraživanja Laia Balcells, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Georgetown.
Navodi da su takve paralele naročito izražene među starijim ispitanicima, koji imaju lično iskustvo rata.
Istraživanje su u proljeće 2024. proveli Laia Balcells, Ana Paula Pellegrino i Matthew Simonson. Online anketom obuhvaćeno je 1.345 ispitanika u Bosni i Hercegovini i 1.347 u Srbiji, uz dodatnu analizu medijskog sadržaja.
Jedan ispitanik naveo je da ga rat u Ukrajini podsjeća na "rat, glad i smrt nevinih ljudi od 1991. do 1995. godine", dodajući da se "gotovo svaki sukob na kraju završava sporazumom, a rijetko oružanom silom".
Drugi se prisjetio opsade Sarajeva.
"Bila je to brutalna okupacija grada koji je skoro četiri godine bio meta srpske vojske. Ubijani su nevini civili i djeca, a grad je ostao bez struje i vode."
Sličan obrazac zabilježen je i u Srbiji, gdje više od polovine ispitanika rat u Ukrajini povezuje s vlastitim iskustvima iz 1990-ih.
"Svaki rat je apsurdan. Mi ljudi smo najgora bića na ovoj planeti. Uništavamo sami sebe i za to krivimo druge", jedan je od odgovora ispitanika iz Srbije.
Drugi kaže: "Katastrofa. Apsolutno sam protiv rata. Na kraju su svi gubitnici, posebno Rusija i Ukrajina."
"Meni lično je to pokazatelj da još nismo izvidali rane iz rata devedesetih godina. Trideset godina kasnije sve je to svježe u mislima većine građana", kaže politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić.
Ona dodaje da građani "traže poveznicu sa sopstvenom sudbinom" i rat u Ukrajini, odnosno rusku invaziju, posmatraju kroz vlastita iskustva.
"U načinu interpretacije nalazimo razlike koje uglavnom dolaze pod političkim uticajem. U tom dijelu građani, njih najveći dio, ne misli sopstvenom glavom, u njihovo ime to čine vođe, koje oni nekritički slijede", smatra Topić.
Građani rat u Ukrajini ne vide samo kao humanitarnu tragediju, već i kao sukob u kojem važnu ulogu imaju velike sile. U odgovorima se, istovremeno, često pojavljuju i stavovi o besmislenosti rata i potrebi njegovog okončanja.
Ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta u februaru 2022. godine, izazvala je najveći oružani sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.
Razlike u stavovima prema Rusiji
Istraživanje je pokazalo i velike razlike u stavovima prema Rusiji među etničkim grupama u Bosni i Hercegovini.
Dok 58 posto ispitanih Srba u BiH podržava Rusiju u ratu protiv Ukrajine, isti stav dijeli 13 posto Hrvata i sedam posto Bošnjaka.
Istovremeno, među Bošnjacima i Hrvatima približno polovina ispitanika iskazuje podršku Ukrajini, dok je među Srbima takva podrška gotovo nepostojeća.
"Iako Srbi u obje zemlje češće podržavaju Rusiju nego Ukrajinu, njihovi stavovi nisu jednoobrazni", kaže Balcells.
Ona navodi da su među Srbima podršci Rusiji skloniji oni koji podržavaju nacionalističke politike ili zagovaraju veću autonomiju Republike Srpske, uključujući i formiranje vojske RS-a.
"Također, što je kod pojedinaca izraženiji etnički identitet, a slabiji osjećaj pripadnosti državi, veća je vjerovatnoća da će podržavati Rusiju", kaže Balcells.
"S obzirom na ulogu koju je Rusija imala kao zaštitnik srpskih interesa tokom ratova devedesetih godina, nije iznenađujuće da dio ispitanika i danas iskazuje veću podršku Rusiji", dodaje ona.
Zbog toga je, kaže, teško precizno utvrditi u kojoj mjeri današnja podrška Rusiji proizlazi iz aktualnih kampanja, a u kojoj iz ranije formiranih stavova i historijskih veza.
Topić smatra da podršku Rusiji u Republici Srpskoj nije moguće odvojiti od dugogodišnjeg političkog i medijskog narativa.
"Politički establišment je godinama u Republici Srpskoj njegovao proruski sentiment. Igra se na kartu pravoslavne veze", kaže ona.
Dodaje da su građani decenijama odgajani na nacionalističkom narativu i da će njegova razgradnja potrajati.
Različiti medijski narativi
Autori istraživanja analizirali su i izvještavanje medija o ratu u Ukrajini u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njihova analiza pokazala je značajne razlike u načinu na koji je sukob predstavljan publici.
U Bosni i Hercegovini polovina analiziranih tekstova bila je naklonjena Ukrajini, 37,5 posto ocijenjeno je kao neutralno, dok je 12,5 posto tekstova bilo naklonjeno Rusiji.
U Srbiji je više od polovine analiziranih članaka ocijenjeno kao neutralno, 35 posto kao naklonjeno Ukrajini, a 13 posto kao naklonjeno Rusiji.
Balcells navodi da postoji značajan jaz u načinu na koji mediji u Republici Srpskoj i Federaciji BiH izvještavaju o ratu.
Prema ocjeni Tanje Topić, političari i mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju stavova građana.
"Oni su imali i imaju dominantnu ulogu", kaže ona.
Dodaje da u takvom okruženju dio građana "misli glavom političkih lidera".
"Mediji koji su produžena ruka vlasti, uglavnom, protežiraju proruske stavove. Za njih je agresija 'specijalna vojna operacija' i opravdana je", kaže ona.
Odnos prema ratu u Ukrajini, smatra Topić, danas je u velikoj mjeri odraz političkih i društvenih podjela koje već postoje u Bosni i Hercegovini.
Muškarci skloniji podršci Rusiji
Istraživače je iznenadila izražena razlika između muškaraca i žena kada je riječ o stavovima prema ratu u Ukrajini, kaže autorica Balcells za RSE.
Prema rezultatima istraživanja, muškarci su u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 12 procentnih poena skloniji podršci Rusiji nego žene, a ta razlika prisutna je u svim etničkim grupama.
Istovremeno, žene češće od muškaraca izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja novog sukoba i obnove nasilja.
Odnos prema ratu u Ukrajini, navode autori istraživanja, nije jedinstven, već je u velikoj mjeri oblikovan etničkim identitetom i političkim opredjeljenjima građana.
"Taj odnos je preslika naših politika, koje se nalaze kako u ideološkom tako i vrijednosnom, etničkom i religijskom konfliktu", zaključuje Topić.