Dostupni linkovi

'Rat sjećanja' u Bihaću: Spomenici i (ne)selektivna kultura sjećanja


Sa izložbe "Rat sjećanja" u Banjoj Luci

Građani Bihaća i Unsko-sanskog Kantona do 27. decembra imaju priliku pogledati interesantnu izložbu fotografija "Rat sjećanja" koja je postavljena u Gradskoj galeriji.

"Rat sjećanja" naziv je izložbe Centra za nenasilnu akciju Sarajevo–Beograd, koja je nastala kao rezultat terenskog rada u projektu "Ratni spomenici u Bosni i Hercegovini od 1991. godine".

Posvećena je žrtvama tri zaraćene strane u Bosni i Hercegovini a usmjerena na građenje mira kroz promociju kulture nenasilja u želji da se započne javni dijalog na putu ka trajnom pomirenju.

"Naša osnovna ideja je da kulturu sećanja ubacimo u javni prostor u kojem će se razgovarati o politici memoralizacije koja postoji u BiH, te da razgovaramo o tome šta može, odnosno ne može, da se obeleži i zašto je to tako. Naša osnovna ideja je da potaknemo javni dijalog o tome da li ovakvi spomenici i ovakva kultura sećanja doprinose zajedničkoj budućnosti ili doprinose ostajanju u podeljenim etničkim grupama", kaže Nataša Okilj, Centar za nenasilnu akciju Sarajevo–Beograd.

Izložbom 51 fotografije od 85 spomenika u BiH koliko su autori obišli želi se osnažiti svijest o trenutno prisutnim modelima kolektivnog sjećanja, inicirati otvoreni dijalog, te poticati nova rješenja koja će se, prije svega, usmjeriti na žrtve nepravde i nasilja, bez obzira na njihovo porijeklo.

"Ovih 51 fotografija koliko ih je izloženo su dio te zbirke od 85 spomenika koje smo obišli, dokumentovali u BiH, te ponudili javnosti da vidi te spomenike i vidi kakva je to kultura sjećanja na ratove devedesetih u BiH, šta ona, takva kakva jeste, ima kao potencijal", navodi Nedžad Horozović, jedan od autora izložbe.

Drugi autor izložbe Nenad Vukosavljević ističe da u sjećanje spadaju i mjesta koja se namjerno ne obilježavaju.

"To su mesta koja se namerno zaboravljaju i to je vrsta selektivnog pamćenja koja se može zaista lako uočiti kada se analizira sadašnja kultura sećanja u BiH a koja je, u zavisnosti od kojeg mesta govorimo, uvek jednostrana, uvek govori o žrtvama naroda koji je u tom trenutku dominantan na tom mestu i zanemaruje manjinski život", kaže Vukosavljević.

Za grad Bihać izuzetno je važno da se ovakve izložbe predstave građanima jer omogućuju da se kroz kulturu sjećanja pronađe put ka pomirenju i međusobnom uvažavanju.

Bihać kao otvoreni grad koji baštini multietničnost najbolje je mjesto za ovakve izložbe, kaže Ilda Alibegović uime gradske uprave.

Specifično putovanje kroz blisku prošlost obilježenu ratom i stradanjem u Bosni i Hercegovini nakon Bihaća nastavit će se i van granica BiH.

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG