Rat, politička situacija i ekonomska kriza krivi za odliv stanovništva

Prvi preliminarni rezultati popisa u BiH pokazali su kako od posljednjeg popisa održanog 1991. godine do danas u BiH ima oko 580.000 stanovnika manje. Istraživali smo smo šta je uticalo na gubitak stanovništva, te da li je samo rat krivac za promjenu demografske slike.

Prvi i najvažniji razlog gubitka stanovništva svakako su ratna zbivanja, tokom kojih je prema istraživanjima stradalo između 98.000 i 105.000 osoba. Posljednjim podatkom raspolaže Demografska služba Haškog tužilaštva.

„Bilo bi neumjesno i neodgovorno od bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih, međutim, važno je da su ovi podaci dostupni javnosti, zato što je ovo od istorijske važnosti, ne samo za region bivše Jugoslavije, nego i za međunarodnu pravdu, jer je ovo prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi se dokazalo određene akcije, aktivnosti i zločine počinjene u toku rata, kao i sam efekt tog rata na demografsku situaciju u zemlji“, kaže glasnogovornica Haškog suda Nerma Jelačić.

Ovi podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva. S istim ciljem istraživanje je prije nekoliko godina objavio i sarajevski Istraživačko-dokumentacioni centar, čiji podaci govore o blizu 98.000 žrtava.

Jedna od posljedica rata koja je rezultirala smanjenjem broja stanovnika su prinudne migracije odnosno izbjeglištvo. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, 1,2 miliona stanovnika napustilo je zemlju tokom rata te zatražilo izbjegličku zaštitu u preko 100 zemalja svijeta.

Podaci o tome koliko je bh građana u inostranstvu variraju u rasponu do miliona.

„Mi svi vršimo procjene. Ovaj popis bio je idealna prilika da dobijemo tačan rezultat. Po procjenama Svjetskog saveza i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, nekih 1,400.000 ljudi van BiH. Nažalost, kako se situacija u ovoj zemlji se ne mijenja. Mi smo svjedoci da bi 80 posto mladih izašlo. Vjerovatno oni i nalaze nekog puta. Vrlo je teško utvrditi koliko trenutno građana Bosne i Hercegovine živi vani“, kaže član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH Namik Alimajstorović.

Ugrožena egzistencija

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice procjenjuje, međutim, da izvan BiH danas boravi oko 400.000 osoba.

Na pad broja stanovnika nije uticao samo rat, već i posljeratna turbulentna politička i ekonomska situacija.

Magistar politologije i predavač na Teološkom fakultetu u češkom gradu Olomocu Adis Šaranović kaže kako je manjak perspektive u Bosni i Hercegovini razlog zašto ne razmišlja o povratku. Nije iznenađen činjenicom da BiH ima više od pola miliona stanovnika manje nego prije 22 godine.

„Moramo da razmišljamo o tome da je rat skoro prije dvadeset godina završen, što znači da je bilo dovoljno vremena da se oporavimo od ratnih stradanja i da statistički gledamo kako raste broj stanovnika. Kod nas je taj proces potpuno suprotan. Ne možemo mi dvadeset godina poslije rata govoriti da je bio rat i tražiti izgovor za sve što se dešava u zemlji. Naravno, bio je rat, mnogi ljudi su otišli, nažalost, više od 100.000 ljudi je direktno stradalo u ratnim dejstvima, ali to nije opravdanje zašto se sad ne popravlja slika u Bosni i Hercegovini - prije svega socijalna politika i opći pogled na standard stanovništva. Znači, treba da vidimo da se situacija popravlja“, kaže Šaranović.

U zemlji koja je 1991. godine bila na nivou srednje razvijene industrijske zemlje sa nacionalnim dohotkom od oko 2.000 USD, danas se jedva preživljava. Oko pola miliona je nezaposlenih, a i oni koji rade često nisu plaćeni:

„Bez posla, bez ikakvih sredstava za život. Egzistencija nam je totalno ugrožena.“

„Drže nas kao kerove, kao životinje. I životinje bolje drže. Znam ja od čega živim.“

Prema podacima Instituta za razvoj mladih Kult, od rata do danas iz Bosne i Hercegovine je otišlo skoro 150.000 mladih. Još oko 60 procenata ima želju da ode. Razlozi se kriju i u korupciji pri zapošljavanju, lošem standardu, besperspektivnosti... Anja Šolak jedna je od takvih.

„Ne želim da ulažem sebe i da se borim s vjetrenjačama i da provlačim slona kroz mišju rupu, jer to zahtjeva jako puno energije i jako puno vremena, a jako malo rezultata dobijate i jako malo benefita imate od toga. Onda sam jednostavno došla do zaključka da bi se moj trud i rad puno više cijenio u nekoj drugoj zemlji“, kaže Anja Šolak.

Uz odlazak, na broj stanovnika uticala je i činjenica da je prirodni priraštaj u opadanju, te da je stopa nataliteta daleko ispod one kakva je bila 1991. godine. U rasponu od 1996. do 2007. godine stopa prirodnog priraštaja iznosila je 0,1 promil dok je 1991. godine vrijednost bila 7,8 promila. Da nije bilo rata, procjene su da bi Bosna i Hercegovina 2001. godine imala više od 4,500.000 stanovnika.