Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Raste broj djece žrtava trgovine ljudima


Stručnjaci upozoravaju da je stanje u BiH alarmantno, jer je u porastu broj maloljetnih žrtva trgovine ljudima, ilustrativna fotografija

Prisilni rad, prosjačenje, seksualno iskorištavanje, sve su to oblici trgovine ljudima, i dalje prisutne u bosanskohercegovačkom društvu. Žene, djeca, pa i muškarci postaju žrtve trgovine ljudima, a stručnjaci upozoravaju da je stanje alarmantno, jer je u porastu broj maloljetnih žrtva.

U prošloj godini su u Bosni i Hercegovini, prema podacima državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije, identifikovane 83 potencijalne u svrhu radne i seksualne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova.

Od ukupnog broja žrtava trgovine ljudima 36 osoba su punoljetne, a 47 ih je maloljetnih. Osobe ženskog pola češće postaju žrtve trgovine ljudima.

No, posebno zabrinjava podatak da je većina maloljetnika među identifikovanim žrtvama trgovine ljudima.

"Mi imamo u porastu broj djece žrtava, a biti žrtva trgovine ljudima je nešto najgore što se može desiti jednom ljudskom biću. Imajući u vidu da se to dešava djeci je više nego sramotno! Takve stvari se trebaju rapidnije, urgentnije, hitnije od strane sistema i države kažnjavati, rješavati", kaže Edisa Demić iz mostarske nevladine organizacije Novi put, koja se već godinama bavi ovom ozbiljnim problemom.

Izvještaj o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH za 2017. godinu, koji je pripremio državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, pokazao je da se ona najčešće odvija unutar granica BiH, ali su zabilježeni i slučajevi prekogranične trgovine. Povećan je i broj žrtava, u odnosu na godinu ranije i to za 35 osoba.

Edisa Demić iz organizacije Novi put naglašava da je prema svim relevatnim procjenama Bosna i Hercegovina najgore pozicionirana zemlja u regionu kada je riječ o stanju trgovine ljudima.

"Moramo imati sistem koji će raditi stalno na prevenciji da se to ne bi dešavalo u ovakvom razmjeru kako se već dešava. Mi moramo biti sigurni da kada imamo žrtvu moramo biti svjesni da napola, imamo 50 posto izgubljen život, jer je jako težak proces oporavka", poručuje Demić.

Pored trgovine oružja i opojnim sredstvima, trgovina ljudima je za kriminalce veoma unosan način zarade novca.

Međunarodne organizacije raspolažu različitim podacima o broju ljudi koji godišnje postanu žrtve trgovine ljudima i o zaradi koja biva ostvarena od te kriminalne aktivnosti. Podaci UN govore da svake godine 700.000 žena, djece i muškaraca u svijetu postanu žrtve trgovine ljudima.

Prema podacima državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, unutar Bosne i Hercegovine punoljetne i maloljetne žene se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja u privatnim stanovima, smještajnim i ugostiteljskim objektima i drugim prikrivenim mjestima.

Djeca su veoma često natjerana da prose, ilustrativna fotografija
Djeca su veoma često natjerana da prose, ilustrativna fotografija

Ekonomski marginalizirana romska djeca se najčešće prisiljavaju da prose, da čine krivična djela i služe u domaćinstvima protiv svoje volje u prisilno sklopljenim brakovima.

Žrtve iz Bosne i Hercegovine podvrgnute su trgovini u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u sektoru građevinarstva i drugim sektorima u drugim Evropskim zemljama.

"Mi imamo različite, da kažem, periode. Ranije smo imali najčešće identifkovane žrtve žene koje su bile žrtve seksualne eksploatacije, kao jednog od najgorih mogućih vidova trgovine ljudima. Zatim, period od 2009. godine imamo radnu eksploataciju, jer su građani BiH trbuhom za kruhom prihvatali kojekakve poslovne ponude u inostranstvu. Imamo veliki slučaj koji je pokrenut pred Sudom Bosne i Hercegovine , a to je slučaj 'Azerbejdžan'. Prema posljednjem izvještaju i generalno rada na terenu imamo informacije da je prosjačenje jedan od velikih problema koje mi imamo u društvu i pasivnosti sistema da reaguje na rješavanje takvih problema. Imate djecu koja spavaju psolije ponoći na ulici u turističkim djelovima grada i niko ništa ne čini", objašnjava Demić.

Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o stanju trgovine ljudima u BiH iz Ministarstva sigurnosti BiH, u okviru kojeg djeluje državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima odgovoreno je da prema podacima organizacija i udruženja koje pružaju usluge dnevnih centara za djecu ulice evidentirano je 130 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, uglavnom djece prosjaka.

Prosjačenja kao oblik trgovine ljudima jedan od najčešćih prekršaja na području Kantona Sarajevo.

"Takvih je u prvih šest mjeseci 2018. godine bilo 772 slučaja", kaže glasnogovrnica MUP-a KS Suvada Kuldija.

Kazne za prosjačenje su od 300 KM (150 eura) do 900 KM (450 eura). Ukoliko su u pitanju djeca, njihovi roditelji ili staratelji moraju platiti kazne su od 400 KM ( 200 eura) do 1200 KM (600 eura).

"Apelujemo na građane da ne daju novac osobama koje prose", poručila je Kuldija.

Na pitanje RSE kako se država bori protiv trgovine ljudima, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je odgovorilo:

"Nastavljamo aktivnosti na spriječavanju trgovine ljudima, a osnovni ciljevi tih nastojanja sadržani su u Akcionom planu suprotstavljanja trgovine ljudima 2016-2019. Akcioni je usvojen od strane Vijeća ministara u decembru 2015 godine, te su u toku aktivnosti na realizaciji ciljeva predviđenih navedenim dokumentom. Neki od tih ciljeva su prevencija trgovine ljudima, zaštita žrtava i svjedoka trgovine ljudima, kao i energičnije krivično gonjenje počinilaca ovog teškog krivičnog djela", navedeno je u odgovoru.

Za suzbijanje trgovine ljudima potrebno je uvezivanje cijelog lanca – počevši od policije, centara za socijalni rad, pa do pravosuđa.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG