Rani rezultati sa iranskih predsjedničkih izbora govore da je u prednosti Hasan Rohani, kojeg podržavaju reformističke snage u zemlji.
Prema službenim podacima, Rohani je dobio 51 posto glasova nakon prebrojavanja 65 posto biračkih mjesta, saopštilo je u subotu Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prenosi iranska televizija.
To je daleko više od drugoplasiranog kandidata, gradonačelnika Teherana Mohameda Baker Kalibafa, koji ima 17 posto od do sada prebrojanih glasova.
Za iranskog pregovarača za nuklearna pitanja, Saida Džalilija glasalo je 13 posto birača, dok bivši šef državnih jedinica Čuvari revulucije Mohsen Rezaje ima
10 posto glasova.
Ako Rohani zadrži ovakvu prednost, biće izabran za predsjednika već u prvom krugu glasanja, prenosi BBC.
Izborni zvaničnici objavili su da se od 50 miliona Iranaca sa pravom glasa njih oko 70 posto odazvalo na izbore u petak, kako bi izabrali nasljednika Mahmuda Ahmadinedžada.
Njegovih osam godina vlasti obilježeno je ekonomskim previranjima i zapadnim sankcijama protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa.
Ukoliko bude izabran, šezdesetčetvorogodišnji Rohani mogao postati nova snažna politička figura u Iranu.
Iako se ne smatra reformistom, Rohanijeve izjave su upravo takve, pa je na jednom od predizbornih skupova poručio da će, ako bude izabran, okončati političku represiju u zemlji.
"Trebalo bi prekinuti represiju i ostaviti se radikalizma koji su vladali proteklih osam godina", izjavio je samo dan nakon što je na još jednom predizbornom skupu rekao da će osloboditi sve političke zatvorenike.
Rohani je dobio „vjetar u leđa“ 11. juna , kada je bivši potpredsjednik Mohamed Reza Aref, njegov najbliži konkurent za reformističke glasove, rekao da je spreman odstupiti od kandidature kako bi Rohani dobio glasove koji bi se inače raspršili među više opozicijskih kandidata. Za taj potez dobio je saglasnost bivšeg proreformističkog predsjednika Mohameda Hatamija.
Rohani, koji je dio obrazovanja stekao u Glasgowu, nije stranac u politici. Prethodno je vodio pregovore o spornom iranskom nuklearnom programu u vrijeme dok je predsjednik bio Hatami. Tokom predizbornog sučeljavanja žestoko se suprostavljao konzervativnim kandidatima u predsjedničkoj utrci.
On želi bolje odnose sa Zapadom, ali bez slabljenja iranske pregovaračke pozicije. Otvoreno se protivi stavovima Saida Džalilija, aktealnog glavnog iranskoga pregovarača, i vodećeg konzervativnog kandidata zbog toga što se Iran našao na udaru oštrih ekonomskih sankcija.
U posljednjoj preizbornoj raspravi Rohani je izjavio da je "dobro imati nuklearne centrifuge pod uslovom da one znače i bolji život građana“.
Prema službenim podacima, Rohani je dobio 51 posto glasova nakon prebrojavanja 65 posto biračkih mjesta, saopštilo je u subotu Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prenosi iranska televizija.
To je daleko više od drugoplasiranog kandidata, gradonačelnika Teherana Mohameda Baker Kalibafa, koji ima 17 posto od do sada prebrojanih glasova.
Za iranskog pregovarača za nuklearna pitanja, Saida Džalilija glasalo je 13 posto birača, dok bivši šef državnih jedinica Čuvari revulucije Mohsen Rezaje ima
10 posto glasova.
Ako Rohani zadrži ovakvu prednost, biće izabran za predsjednika već u prvom krugu glasanja, prenosi BBC.
Izborni zvaničnici objavili su da se od 50 miliona Iranaca sa pravom glasa njih oko 70 posto odazvalo na izbore u petak, kako bi izabrali nasljednika Mahmuda Ahmadinedžada.
Njegovih osam godina vlasti obilježeno je ekonomskim previranjima i zapadnim sankcijama protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa.
Ukoliko bude izabran, šezdesetčetvorogodišnji Rohani mogao postati nova snažna politička figura u Iranu.
Iako se ne smatra reformistom, Rohanijeve izjave su upravo takve, pa je na jednom od predizbornih skupova poručio da će, ako bude izabran, okončati političku represiju u zemlji.
"Trebalo bi prekinuti represiju i ostaviti se radikalizma koji su vladali proteklih osam godina", izjavio je samo dan nakon što je na još jednom predizbornom skupu rekao da će osloboditi sve političke zatvorenike.
Rohani je dobio „vjetar u leđa“ 11. juna , kada je bivši potpredsjednik Mohamed Reza Aref, njegov najbliži konkurent za reformističke glasove, rekao da je spreman odstupiti od kandidature kako bi Rohani dobio glasove koji bi se inače raspršili među više opozicijskih kandidata. Za taj potez dobio je saglasnost bivšeg proreformističkog predsjednika Mohameda Hatamija.
Rohani, koji je dio obrazovanja stekao u Glasgowu, nije stranac u politici. Prethodno je vodio pregovore o spornom iranskom nuklearnom programu u vrijeme dok je predsjednik bio Hatami. Tokom predizbornog sučeljavanja žestoko se suprostavljao konzervativnim kandidatima u predsjedničkoj utrci.
On želi bolje odnose sa Zapadom, ali bez slabljenja iranske pregovaračke pozicije. Otvoreno se protivi stavovima Saida Džalilija, aktealnog glavnog iranskoga pregovarača, i vodećeg konzervativnog kandidata zbog toga što se Iran našao na udaru oštrih ekonomskih sankcija.
U posljednjoj preizbornoj raspravi Rohani je izjavio da je "dobro imati nuklearne centrifuge pod uslovom da one znače i bolji život građana“.
