U pauzi suđenja koju je bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić dobio kako bi proučio zapljenjene dnevnike njemu podređenog Ratka Mladića održana je statusna konferencija na kojoj se pokušalo naći riješenje za ubrzanje sudskog postupka.
Naime, prema dosadašnjem tijeku suđenja pretpostavke kako bi se ono moglo završiti do kraja 2012.godine nisu moguće, upozorili su suci koji se trude uskladiti pravičnost postupka sa ekspeditivnošću suđenja.
Od početka suđenja krajem listopada prošle godine do sada tužiteljstvo je iskoristilo tek 40-tak od 300 predviđenih sati izvođenje dokaza o zapovjednoj odgovornosti Karadžića za granatiranje Sarajeva, pokolj u Srebrenici, genocid te druge zločine u 19 bosansko-hercegovačkih općina.
Sporo odvijanje suđenja je zabrinulo sudsko vijeće uz predsjedanje korejskog sudca O-Gon Kwona.
On je, kao bivši član sudskog vijeća u slučaju protiv bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, svjestan problema koji mogu iskrsnuti ukoliko se ne procesuira dovoljno brzo. O Gon Kwon zato je upozorio kako bi suđenje moglo potrajati do između 2013. ili čak 2014.godine.
„Međutim uvjeren sam da s obzirom na obim predmeta i izvođenje dokaza i uslova svjedočenja svjedoka, da ćemo morati na kraju suđenja preduzeti jedan korak koji je bez presedana na ovom Tribunalu. A to će se dogoditi ako nastavimo raditi ovim tempom. I to može dovesti do toga da nam za finalizaciju presude bude potrebno još više vremena,“ upozorio je predsjedavajući sudac.
Za dugo suđenje kriv je Karadžić, tvrdi optužba
Tužiteljstvo je za sporo odvijanje procesa okrivilo optuženog Karadžića jer troši puno vremena za unakrsno ispitivanje svedoka optužbe s čime se složilo i sudsko vijeće.
Tužitelj Alan Tieger predložio je uvođenje dokaznih dokumenata preko podnesaka što bi moglo ubrzati suđenje jer svjedočenja određenih svjedoka ne bi bila potrebna, barem u obimu dosadašnje prakse.
Sudija O-Gon Kwon za vrijeme statusne konferencije o suđenju optuženiku za genocid Radovanu Kardžiću 3. rujna 2010. godine.
Iako se složio s potrebom statusne konferencije optuženi Karadžić se usprotivio ubrzanju suđenja na način da se mnoštvo dokumenata iz drugih haških procesa uvedu kao presuđene činjenice bez dodatne rasprave o njima.
Protiv nekih obrana se mora boriti svim sredstvima, rekao je optuženi, navevši kao neke primjere presuđene povijesne činjenice. Primjerice da su srpski komunisti htjeli unitarizirati komunističku partiju 1990.godine.
„Ja nemam nikakvih simpatija za Komunističku partiju. Naprotiv, to su moji najteži protivnici bili. Ali to nije bilo točno. Točno je bilo da su srpski komunisti željeli zadržati barem privid federalizma. A slovenski i hrvatski su htjeli uništiti i taj privid konfederalizma i da potpuno razbiju Komunističku partiju,“ objasnio je optuženi svoj pogled na povijest.
Smanjite optužnicu, traži Karadžić
S druge strane Karadžić je kao svoj prijedlog za ubrzanje procesa zatražio ponovno od tužiteljstva da smanji optužnicu i dokazivanje mnoštva navoda iz nje.
Tu mogućnost, odnosno treće smanjivanje ionako skraćene optužnice tužiteljstvo je odbilo. Karadžić se uz protivljenje uvrštavanju presuđenih činjenica iz drugih suđenja kao dokaza usprotivio i mnoštvu zaštićenih svjedoka upozorivši kako se radi o jednom od najznačajnijih procesa pred Haškim sudom budući da se sudi jednom predsjedniku.
„Ako je svrha da se utvrdi što se tamo (u BiH) događalo. Što ja preporučujem, jer bez toga tamo neće biti ni pomirenja ni života. Onda se mora omogućiti da se revidira sve što je dosada nakaradno utvrđeno u mnogim drugim predmetima. A s druge strane što se tamo događalo....što se moralo dogoditi...što smo mogli izbjeći itd...“, izjavio je Karadžić.
Suci su na kraju zaključili da će razmotriti prijedloge obiju strana kako bi se proces što brže odvijao, pogotovo prijedlog uvrštavanja dokumenata kao podnesaka što bi djelomično eliminiralo raspravu i svjedočenja o njima. Nakon dvotjedne pauze zbog čitanja dnevnika bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića koji je i dalje u bijegu, suđenje Karadžiću se nastavlja idućeg tjedna.
Sve o suđenju Karadžiću OVDJE.
Naime, prema dosadašnjem tijeku suđenja pretpostavke kako bi se ono moglo završiti do kraja 2012.godine nisu moguće, upozorili su suci koji se trude uskladiti pravičnost postupka sa ekspeditivnošću suđenja.
Od početka suđenja krajem listopada prošle godine do sada tužiteljstvo je iskoristilo tek 40-tak od 300 predviđenih sati izvođenje dokaza o zapovjednoj odgovornosti Karadžića za granatiranje Sarajeva, pokolj u Srebrenici, genocid te druge zločine u 19 bosansko-hercegovačkih općina.
Sporo odvijanje suđenja je zabrinulo sudsko vijeće uz predsjedanje korejskog sudca O-Gon Kwona.
On je, kao bivši član sudskog vijeća u slučaju protiv bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, svjestan problema koji mogu iskrsnuti ukoliko se ne procesuira dovoljno brzo. O Gon Kwon zato je upozorio kako bi suđenje moglo potrajati do između 2013. ili čak 2014.godine.
„Međutim uvjeren sam da s obzirom na obim predmeta i izvođenje dokaza i uslova svjedočenja svjedoka, da ćemo morati na kraju suđenja preduzeti jedan korak koji je bez presedana na ovom Tribunalu. A to će se dogoditi ako nastavimo raditi ovim tempom. I to može dovesti do toga da nam za finalizaciju presude bude potrebno još više vremena,“ upozorio je predsjedavajući sudac.
Za dugo suđenje kriv je Karadžić, tvrdi optužba
Tužiteljstvo je za sporo odvijanje procesa okrivilo optuženog Karadžića jer troši puno vremena za unakrsno ispitivanje svedoka optužbe s čime se složilo i sudsko vijeće.
Tužitelj Alan Tieger predložio je uvođenje dokaznih dokumenata preko podnesaka što bi moglo ubrzati suđenje jer svjedočenja određenih svjedoka ne bi bila potrebna, barem u obimu dosadašnje prakse.
Iako se složio s potrebom statusne konferencije optuženi Karadžić se usprotivio ubrzanju suđenja na način da se mnoštvo dokumenata iz drugih haških procesa uvedu kao presuđene činjenice bez dodatne rasprave o njima.
Protiv nekih obrana se mora boriti svim sredstvima, rekao je optuženi, navevši kao neke primjere presuđene povijesne činjenice. Primjerice da su srpski komunisti htjeli unitarizirati komunističku partiju 1990.godine.
„Ja nemam nikakvih simpatija za Komunističku partiju. Naprotiv, to su moji najteži protivnici bili. Ali to nije bilo točno. Točno je bilo da su srpski komunisti željeli zadržati barem privid federalizma. A slovenski i hrvatski su htjeli uništiti i taj privid konfederalizma i da potpuno razbiju Komunističku partiju,“ objasnio je optuženi svoj pogled na povijest.
Smanjite optužnicu, traži Karadžić
S druge strane Karadžić je kao svoj prijedlog za ubrzanje procesa zatražio ponovno od tužiteljstva da smanji optužnicu i dokazivanje mnoštva navoda iz nje.
Tu mogućnost, odnosno treće smanjivanje ionako skraćene optužnice tužiteljstvo je odbilo. Karadžić se uz protivljenje uvrštavanju presuđenih činjenica iz drugih suđenja kao dokaza usprotivio i mnoštvu zaštićenih svjedoka upozorivši kako se radi o jednom od najznačajnijih procesa pred Haškim sudom budući da se sudi jednom predsjedniku.
„Ako je svrha da se utvrdi što se tamo (u BiH) događalo. Što ja preporučujem, jer bez toga tamo neće biti ni pomirenja ni života. Onda se mora omogućiti da se revidira sve što je dosada nakaradno utvrđeno u mnogim drugim predmetima. A s druge strane što se tamo događalo....što se moralo dogoditi...što smo mogli izbjeći itd...“, izjavio je Karadžić.
Suci su na kraju zaključili da će razmotriti prijedloge obiju strana kako bi se proces što brže odvijao, pogotovo prijedlog uvrštavanja dokumenata kao podnesaka što bi djelomično eliminiralo raspravu i svjedočenja o njima. Nakon dvotjedne pauze zbog čitanja dnevnika bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića koji je i dalje u bijegu, suđenje Karadžiću se nastavlja idućeg tjedna.
Sve o suđenju Karadžiću OVDJE.
