Dostupni linkovi

Usred Putinovog rata u Ukrajini, Rusi traže sigurnost u Armeniji


Armenci čekaju dolazak ruskih putnika na jerevanskom aerodromu Zvartnots 4. marta 2022.
Armenci čekaju dolazak ruskih putnika na jerevanskom aerodromu Zvartnots 4. marta 2022.

Piše: Artak Khulyan

Dok se Rusija suočava s do sada nezabilježenim sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu, a Kremlj kod kuće još čvršće okreće šarafe na svakoga ko dovodi u pitanje rat Moskve, Aleksej, ruski državljanin koji radi u medijima, odlučio je da je vrijeme da se povuče, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Zato sam osjetio hitnu potrebu da napustim svoju zemlju", rekao je Aleksej, koji je tražio da se njegovo prezime ne spominje, za RSE po dolasku na međunarodni aerodrom Zvartnos u Jerevanu 3. marta.

Ničim izazvan i krvav napad predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu pretvorio je Rusiju u međunarodnog pariju, komplikujući putovanja jer su 33 zemlje -- uključujući svih 27 zemalja EU -- zatvorile svoj vazdušni prostor za ruske prijevoznike.

Jedna od rijetkih destinacija koja je još uvijek dostupna je Armenija, gdje većina ljudi govori ruski i čija vlada do sada nije osudila rusku vojsku niti se pridružila sankcijama Kremlju i ruskoj ekonomiji.

Članica Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnog saveza pod vodstvom Rusije, Armenija je strateški partner Rusije. Moskva ne samo da ima vojnu bazu u Armeniji već i trupe za održavanje klimavog primirja nakon kratkog rata između Azerbajdžana i Armenije 2020. zbog spornog teritorija Nagorno-Karabaha.

"Birao sam između Armenije i Gruzije, jer su to bile najlakše destinacije za doći jer su neki aerodromi već bili zatvoreni. Logistički, najlakši način za mene bio je doći do Jerevana", objasnio je Aleksej.

Aleksej, 25-godišnji tekstopisac, preselio se u Armeniju jer smatra da će situacija u Rusiji biti nepodnošljiva zbog rata i ratnih posljedica.
Aleksej, 25-godišnji tekstopisac, preselio se u Armeniju jer smatra da će situacija u Rusiji biti nepodnošljiva zbog rata i ratnih posljedica.

Letovi iz Moskve za Jerevan bili su potpuno rasprodani nekoliko dana unaprijed, kao i letovi za Istanbul i Beograd, objavio je 3. marta Gardijan (The Guardian).

Nekoliko ruskih državljana koji stižu u Armeniju reklo je za RSE da prijatelji i poznanici kod kuće ili razmišljaju o odlasku iz zemlje ili su to učinili, uglavnom zbog pooštravanja zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini.

"Čuo sam da će se mnoge kompanije u bliskoj budućnosti seliti u inozemstvo, jer poslovanje u Rusiji u sferama vezanim uz uvoz, izvoz, finansije više nije moguće", rekao je još jedan Rus koji je stigao, koji je odlučio da ne otkrije svoj identitet.

Rastući IT sektor

Armenski ministar ekonomije Vahan Kerobian tvrdio je 1. marta da ruske tehnološke kompanije premještaju operacije u Armeniju kako bi izbjegle sankcije Zapada koje pogađaju ruske banke, preduzeća i moćne pojedince povezane s Putinom.

"Desetak kompanije već se efektivno preselilo, dok je nekoliko drugih na putu", rekao je Kerobian.

Kerobian nije otkrio ime nijedne od ruskih kompanija niti bilo kakve dodatne detalje. Rekao je samo da je većina njih uključena u tehnološki sektor i orijentisana na "zapadna tržišta".

"Najnovija ograničenja ne dopuštaju im da obavljaju posao iz svoje zemlje", dodao je Kerobian.

Inženjerka koja radi za rusku tehnološku firmu, koji je rezervisala let za Jerevan, rekla je da njena odluka nije bila samo iz ekonomskih razloga, već i u znak protesta protiv napada njene zemlje na Ukrajinu.

"Naša kompanija obećala je pomoći onim zaposlenicima koji planiraju otići, ali nisu rekli kako", objasnila je, tražeći da se njeno ime ne koristi. "Zato odlazim sama."

Jevgenj, ruski softverski inženjer, također planira da se preseli u Armeniju. Rekao je da je uvjeren da će pronaći posao u rastućem sektoru informacijske tehnologije (IT) u zemlji koji već zapošljava oko 20.000 ljudi u Armeniji.

"Moj izbor je bio između Armenije i Srbije", objasnio je. "U obje zemlje stavovi prema Rusima su dobri... Ne postoji jezična barijera i lokalne kulture su razumljive. Međutim, moja pretpostavka je da je Armenija sada sklonija primanju tehnoloških stručnjaka."

Sankcije koje su uvele Sjedinjene Države i Evropska unija uključuju mjere usmjerene na ograničavanje ruskog pristupa visokoj tehnologiji i komplikovanje finansijskih transakcija ruskih kompanija u inostranstvu.

Još jedna kompanija koja se bavi savjetovanjem stranim i domaćim firmama također je potvrdila za RSE da su posljednjih dana imali zahtjeve iz Rusije, pa čak i Bjelorusije da pomognu u prebacivanju poslovanja u Armeniju.

Ruski profesionalci posebno su zainteresovani za IT sektor u Armeniji i neki od njih su već našli posao ovdje, rekao je Hajk Čobanijan (Hayk Chobanian), izvršni direktor Unije naprednih tehnoloških preduzeća.

"Moći ćemo govoriti o ciframa za otprilike sedmicu dana kada se stvari smire, ali za sada možemo reći da su neki profesionalci iz Rusije već dobili posao u Armeniji", rekao je Čobanijan.

Usred posljedica najnovijih zapadnih sankcija koje su pogodile rusku ekonomiju i finansijski sektor zemlje, predsjednik Putin izdao je dekret kojim se svim pojedincima zabranjuje iznošenje više od 10.000 dolara u inostranstvo.

Na jerevanski aerodrom Zvartnots mnogi Rusi su jednostavno odbili da govore o razlozima dolaska u Armeniju, a neki su samo rekli da su tamo došli kao turisti.

Rus čita vijesti na mobitelu u centru Jerevana.
Rus čita vijesti na mobitelu u centru Jerevana.

Na ulicama Jerevana posljednjih dana čini se da raste broj ruskih državljana.

Nekoliko njih koji su dali izjave za RSE priznalo je da su u Armeniju došli zbog rata u Ukrajini, ali nisu svi rekli da planiraju ostati.

"Najvjerovatnije ću ostati ovdje nekoliko mjeseci. Nakon toga ću dobiti posao u Evropi", rekao je mladi Rus kojeg je RSE pričao u centru Jerevana.

Hodanje po tankoj liniji

Otkako je Rusija 24. februara pokrenula ničim izazvan napad na Ukrajinu, vlada armenskog premijera Nikola Pašinijana pokušala je da hoda tankom linijom između neutralnosti i prešutne lojalnosti Putinu.

Armenija se suzdržala od glasanja o rezoluciji Feneralne skupštine UN-a kojom se oduđuje "u najoštrijem smislu" ruska invazija na Ukrajinu.

Rezolucijom, koju je kasno 2. marta odobrila 141 članica tog 193-članog tijela, traži se da Rusija odmah prekine svoj rat u Ukrajini i povuče sve svoje trupe s ukrajinske teritorije.

Rusiji se pridružila Bjelorusija, koja je služila kao lansirna rampa za ruske invazijske snage, Eritreju, Sjevernu Koreju i Siriju u glasanju protiv neobavezujuće rezolucije.

Armenija je više puta glasala protiv rezolucija Generalne skupštine UN-a kojima se osuđuje ruska aneksija Krima i podržava ukrajinski suverenitet nad crnomorskim poluostrvom.

Jerevan je 25. februara također glasao protiv efektivne suspenzije članstva Rusije u Vijeću Evrope. Odluku su podržala 42 člana organizacije sa sjedištem u Strazburu. Armenija je bila jedina država članica koja se pridružila Rusiji u protivljenju.

U onome što je bila prva službena armenska reakcija na ruski napad, Pašinijan je 2. marta rekao da je Jerevan "duboko ožalošćen" ratom u Ukrajini. Izrazio je nadu da će novi rusko-ukrajinski pregovori "donijeti rezultate".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG