Dostupni linkovi

Putin kaže da je Si zabrinut zbog Ukrajine, ceni poziciju Kine


Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping posljednji put su se sastali 4. februara, tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping posljednji put su se sastali 4. februara, tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak, 15. septembra, da razume da Si Đinping ima pitanja i zabrinutosti u vezi sa situacijom u Ukrajini, ali je pohvalio kineskog lidera zbog, kako je rekao, "izbalansiranog" stava o sukobu.

Tokom ruske na invazije na Ukrajinu poginulo je nekoliko desetina hiljada ljudi, a globalna ekonomija je gurnuta u nepoznate vode sa rastućim cenama hrane i energije usred najveće konfrontacije Moskve sa Zapadom od Hladnog rata.

Na njihovom prvom susretu licem u lice od rata, Si je Putina nazvao svojim "starim prijateljem" nakon što je ruski predsednik rekao da pokušaji Sjedinjenih Država da stvore unipolarni svet neće uspeti.

"Veoma cenimo uravnoteženu poziciju naših kineskih prijatelja kada je reč o ukrajinskoj krizi", rekao je Putin Siju.

"Razumemo vaša pitanja i zabrinutost u vezi sa tim. Tokom današnjeg sastanka, naravno, objasnićemo naš stav," istakao je ruski predsednik.

Prve Putinove izjave o kineskoj zabrinutosti zbog rata dolaze samo nekoliko dana nakon munjevitog poraza njegovih snaga u severoistočnoj Ukrajini.

Kina se uzdržala da osudi operaciju Rusije protiv Ukrajine ili da je nazove „invazijom“ u skladu sa linijom Kremlja, koji rat opisuje kao „specijalnu vojnu operaciju“.

Poslednji put kada su se Si i Putin sastali lično, samo nekoliko nedelja pre nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, oni su proglasili partnerstvo bez granica i dogovorili se da će više sarađivati protiv Zapada.

Ipak, Peking je uznemiren uticajem rata u Ukrajini na globalnu ekonomiju i pazio je da ne pruži materijalnu podršku Rusiji koja bi mogla da izazove sankcije Zapada kineskoj ekonomiji.

Partnerstvo Si-Putin se smatra jednim od najznačajnijih u geopolitičkom razvoju nakon spektakularnog uspona Kine u poslednjih 40 godina.

Nekada lider u globalnoj komunističkoj hijerarhiji, Rusija je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. sada mlađi partner Kine za koju se predviđa da će prestići Sjedinjene Države kao najveća svetska ekonomija u narednoj deceniji.

Si, sin komunističkog revolucionara koji je javno hvalio dragulje ruske književnosti, i Putin, koji je odrastao u Lenjingradu, sada Sankt Peterburgu, i formirao se u KGB-u iz sovjetskog doba, kažu da njihovi odnosi nikada nisu bili bolji.

Skoro sedam meseci rata u Ukrajini opteretilo je ekonomsku i vojnu moć Rusije, iako Putin kaže da se njegova zemlja okreće ka Aziji jer je, kako kaže, Zapad u opadanju.

Iako su Rusija i Kina u prošlosti bile rivali i vodile ratove, Putin i Si dele pogled na svet koji Zapad vidi kao dekadentan i u opadanju, baš kao što Kina osporava prevlast Sjedinjenih Država.

Si je rekao da će Kina sarađivati sa Rusijom.

"Suočavajući se sa promenama u svetu, Kina je spremna da sarađuje sa Rusijom kako bi odigrala vodeću ulogu u demonstriranju odgovornosti velikih sila, i da unese stabilnost i pozitivnu energiju u svet koji je u previranju," rekao je Si Putinu.

Putin je eksplicitno podržao Kinu oko Tajvana.

Kina je održala vojne vežbe blokirajući Tajvan nakon što je predsedavajuća Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi posetila ostrvo prošlog meseca. Tajvanska vlada snažno odbacuje pretenzije Kine na suverenitet.

"Nameravamo da se čvrsto držimo principa 'Jedne Kine'", rekao je Putin.

"Osuđujemo provokacije Sjedinjenih Država i njihovih satelita u Tajvanskom moreuzu," dodao je.

Putin i Si su se sreli tokom samita Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, prestonici Uzbekistana.

Indijski premijer Narendra Modi takođe stiže u četvrtak, iako nema naznaka da će se odvojeno sastati sa Sijem ili Putinom.

Kinesko-indijski odnosi su zategnuti zbog sukoba između vojnika sa dve strane u sporu oko granice u udaljenoj oblasti Himalaja.

Ostale članice Šangajske organizacije su Kazahstan, Kirgistan, Pakistan i Tadžikistan. Među posmatračima su Iran i Avganistan.

Kineski lider promoviše "Globalnu bezbednosnu inicijativu" najavljenu u aprilu nakon što su Vašington, Japan, Australija i Indija formirali "Quad" kao odgovor na agresivnu spoljnu politiku Pekinga. Američki zvaničnici ističu da su izjave Si Đinpinga na tragu ruskih argumenata za invaziju na Ukrajinu.

Ovaj region je deo kineske inicijative "Pojas i put" vredne više milijardi dolara za proširenje trgovine izgradnjom luka, železnice i druge infrastrukture u nizu desetina zemalja od južnog Pacifika preko Azije do Bliskog istoka, Evrope i Afrike.

Kineski ekonomski prodori u Centralnu Aziju izazvali su nelagodu u Rusiji, koja vidi region kao svoju sferu uticaja. Kazahstan i njegovi susedi pokušavaju da privuku kineske investicije, a da ne uznemire Moskvu.

Si je u sredu boravio u jednodnevnoj poseti Kazahstanu na putu za Uzbekistan.

Papa Franja je bio u Kazahstanu u isto vreme kada i Si, ali se nisu sreli.

Izvor: AP i Reuters

XS
SM
MD
LG