Autor: Robert Coalson
Godišnja konferencija za novinare ruskog predsjednika Vladimira Putina 23. decembra, dolazi u vrijeme intenzivnih tenzija između Moskve i Zapada, sa Rusijom koja gomila snage u blizini granice sa Ukrajinom i poziva na "sigurnosne garancije" koje bi blokirale proširenje NATO-a i ograničavanje aktivnosti Alijanse širom bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Evrope.
U isto vrijeme vlasti u Rusiji su uključene u veliku akciju protiv nezavisnih medija, grupa civilnog društva i političkih protivnika zbog čega je na desetine organizacija i pojedinaca označeno "stranim agentima" i oštro ograničeno.
Mnogi ljudi su se suočili sa zatvorima i drugim kaznama, a nekolicina je napustila zemlju kako bi izbjegli potencijalni krivični progon na političkoj osnovi.
Godišnje konferencije za medije Putin održava od kada je došao na predsjedničku poziciju 2001. godine. Pored ovoga također održava i godišnje obraćanje parlamentu o stanju nacije kao i javni događaj 'Direktna linija' tokom koje odgovara na pitanja građana.
Od 2004. godine svaka konferencija trajala je najmanje tri godine, a najduža je bila prošle godine od 4,5 sata.
Iako prisutne novinare poziva Kremlj, a razmjene sa predsjednikom će biti pod strogom kontrolom, neke teme će Putin teško izbjeći, dok će o nekima rado razgovarati. Evo pet ključnih tema na koje će se najvjerovatnije osvrnuti.
Ukrajina i evropska sigurnost
Proteklih sedmica Sjedinjene Države, NATO i Kijev su podigli uzbunu zbog oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih u blizini granice sa Ukrajinom i na Krimu. Američki zvaničnici kažu da Moskva planira moguću vojnu ofanzivu koja bi, ako se dogodi, mogla doći u roku od nekoliko sedmica.
Putin je rekao da ne želi rat, ali je bio nepokolebljiv da će, ako izbiju nove borbe na ili blizu mjesta postojećeg sukoba u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas za to biti krivi Kijev i Zapad. Kako bi podržao taj argument, iznio je neosnovane sumnje o razmještanju SAD-a i Ukrajine.
Nagomilavanje vojske postala je pozadina za Putinovo nastojanje da Sjedinjene Države i NATO daju Rusiji "sigurnosne garancije" koje bi drastično promijenile poredak nakon Hladnog rata, zabranjujući NATO-u dalje širenje na istok i ostavljajući Ukrajinu i nekoliko drugih zemalja kao tampon države sa ograničenim suverenitetom po pitanju vojnih poslova.
Putin je na odbrambenom forumu 21. decembra okrivio Zapad za sve trenutne tenzije u Evropi, ustvrdivši da je „Rusija na svakom koraku bila prinuđena da nekako odgovori“ i dodao: „Danas smo na tački u kojoj smo primorani nekako da riješimo stvari."
Na konferenciji za novinare, Putin bi mogao ponoviti ili proširiti svoju litaniju pritužbi protiv NATO-a i Sjedinjenih Država. Ima historiju krivljenja Zapada za eroziju međunarodne sigurnosti i da prikazuje da Rusija ima oštećenu žrtvu.
Mogao bi dalje komentarisati prijedloge koje je Rusija 17. decembra javno objavila, u obliku nacrta ugovora. Nekoliko prijedloga Kremlja Washington i NATO su odmah odbacili kao "neprihvatljive", posebno pokušaje da se Moskvi da veto na proširenje NATO-a i da se pregovara o evropskoj sigurnosti direktno sa Sjedinjenim Državama bez učešća evropskih saveznika i partnera.
Međutim, američki zvaničnici su rekli da o nekima vrijedi razgovarati i da će se razgovori vjerovatno održati u januaru, tako da bi Putin mogao iskoristiti svoju konferenciju za novinare da razmotri pregovarački stav Rusije, izda nova upozorenja ili da druge primjedbe o tom pitanju.
U isto vrijeme, mogao bi žaliti zbog kolapsa ključnih sporazuma o nuklearnom oružju posljednjih godina i izraziti podršku pojačanim pregovorima o oružju s Washingtonom. Ili bi se mogao fokusirati na hvalisanje najnovijim ruskim oružjem visoke tehnologije. Ili bi mogao uraditi oboje.
Suzbijanje
Na domaćem planu, ruske vlasti provode udar na nezavisne medije, organizacije civilnog društva i političke protivnike, što je bez presedana u postsovjetskim vremenima.
Organizacije vezane za opozicionog lidera Alekseja Navaljnog su zabranjene, a mnogi od njegovih ključnih pristalica su procesuirani ili se nalaze pod pritiskom da napuste zemlju. Sam Navaljni je zatvoren nakon skoro fatalnog trovanja nervnim agensom 2020. za koje okrivljuje agente sigurnosti koji kako kaže djeluju po Putinovom nalogu.
Međunarodni i domaći kritičari optužuju Putinovu vladu da zloupotrebljava nejasno sročene i nasumično nametnute zakone o "antiekstremizmu" kako bi ugušila neslaganje i progonila političke protivnike.
Deseci pojedinaca i organizacija dodani su na razne ruske liste takozvanih "stranih agenata" i ili ugašeni ili opterećeni ograničenjima. Trenutno se prestižna grupa za ljudska prava Memorial International i Memorijalni centar za ljudska prava u Moskvi bore protiv zatvaranja na sudovima.
Iako je gušenje nedvojbeno najvažnija domaća ruska priča 2021. godine, ne može se isključiti da će Putin izbjeći da o tome uopće govori. Ako to i prokomentariše, sigurno je da neće spominjati Navalnog po imenu.
Prošli izbori, budući izbori
U septembru su u Rusiji održani izbori za Državnu dumu, donji dom parlamenta. Nakon što je opozicija bila potpuno ugušena i pravila suštinski revidirana, stranka Jedinstvena Rusija pod kontrolom Kremlja osvojila je 325 od 450 mjesta, dajući joj takozvanu ustavnu supervećinu.
Putin bi mogao iskoristiti priliku konferencije za štampu da pohvali svoju mnogo kritikovanu predsjednicu Centralne izborne komisije Ellu Pamfilovu. Posmatrači Rusije će pažljivo slušati da li će Putin reći za šta bi se mogla iskoristiti ustavna supervećina vladajuće stranke dok se njegov trenutni mandat približava kraju 2024. godine.
U proljeće 2020. Kremlj je progurao stotine ustavnih amandmana, uključujući i onaj koji omogućava Putinu, koji će sljedećeg oktobra napuniti 70 godina, da traži još dva predsjednička mandata i da možda ostane u Kremlju do 2036. godine.
Putin je u novembru ponovio da nije odlučio da li će se ponovo kandidovati 2024. godine, ali je dodao da "samo postojanje ovog prava [da se kandiduje] već stabilizuje domaću političku situaciju". On je također dao rijetke pohvale za američkog predsjednika Joea Bidena jer je potvrdio da namjerava da se ponovno izbori 2024. godine, kada će imati skoro 84 godine.
U Rusiji i inostranstvu, publika će pomno pratiti da vidi hoće li Putin još malo razjasniti svoje namjere.
Politika COVID-a
Kao i ostatak svijeta, Rusija je posljednje dvije godine provela boreći se s korona virusom. Posljednjih sedmica broj smrtnih slučajeva od COVID-19 u zemlji iznosi preko 1.000 dnevno, prema službenim statistikama koje su kritikovane da potcjenjuju situaciju.
Kao i ostatak svijeta, Rusija je razvila prilično snažan pokret protiv vakcina i drugih ograničenja uvedenih zbog pandemije.
Duma je u prvom čitanju 17. decembra usvojila sporni nacrt zakona koji će lokalnim vlastima omogućiti da zahtijevaju da QR kodovi koji dokazuju status vakcinacije budu predstavljeni na javnim mjestima. Nacrt zakona nije uspio da uspostavi nacionalni mandat, a Duma je ukinula zahtjev za QR kodom za putnike u javnom prevozu.
Lokalne inicijative za traženje dokaza o statusu vakcinacije u javnom prijevozu i drugdje naišle su na snažan, ponekad nasilan otpor u regijama širom zemlje. Zahtjev za QR kodom u Moskvi u junu i julu tiho je ukinut nakon samo tri sedmice, navodno zato što je stopa vakcinacije bila u porastu.
Neki analitičari spekulišu da je Kremlj preplašen otporom i da je oprezan od aktiviranja nove runde masovnih protesta.
Tokom konferencije za novinare prošle godine, Putin je pohvalio vladine zvaničnike na svim nivoima za njihovo rukovanje pandemijom. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li mu ove godine biti postavljeno pitanje o ovome i, ako jeste, čuti kako će on odgovoriti.
Ekonomska pitanja
Putinove konferencije za novinare tradicionalno sadrže mnogo pitanja o ekonomiji. Oni daju priliku predsjedniku da impresionira publiku sa nizom brojki koje je teško provjeriti, i da lokalne zvaničnike pozove na odgovornost za probleme koji utiču na budžete porodica širom zemlje. Od njega se također može očekivati da odgovara pitanja o kvaliteti života kao što su rastuće cijene, zaostale plate i problemi sa zdravstvenom zaštitom ili školama.
Pitanja bi mogla imati posebnu hitnost ove godine. Vlada je izvijestila o inflaciji od 8,4 posto u novembru, što je najveća cifra u skoro šest godina. Vodeći pokretač inflacije bio je rast cijena prehrambenih proizvoda, posebno voća i povrća. Državna agencija za statistiku, Rosstat, saopćila je da je životni standard u Rusiji sada u prosjeku 10 posto niži nego što je bio 2013. godine.
Vladini dužnosnici ponekad pokušavaju dio krivice za takve ekonomske probleme pripisati sankcijama Zapada uvedenim u vezi događajima kao što je rusko zauzimanje Krima 2014. ili otkrića američkih obavještajnih službi da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore 2016. godine.
Fact-checkeri navode da su zapadne sankcije Rusiji bile usmjerene protiv pojedinaca i kompanija, dok su takozvane "kontrasankcije" koje je uvela Moskva blokirale uvoz raznih kategorija zapadne robe široke potrošnje.
Putin takođe često koristi ovaj događaj da pregleda nove socijalne programe i subvencije. Ove godine, međutim, bez izbora u bliskoj budućnosti, možda će ovoga biti manje. Međutim, on bi mogao iskoristiti događaj da precizira društvenu agendu za novu Dumu i vladu.
